Za nešto manje od dva tjedna, u subotu, 16. studenoga, HSLS će izabrati novog predsjednika stranke. Iako se očekivalo da će gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak biti jedini kandidat, kandidaturu je objavio i državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. U razgovoru za Nacional objasnio je da se za kandidaturu odlučio jer bi eventualni izbor Darija Hrebaka bio kontinuitet unutarstranačke politike koja bi mogla dovesti do gašenja HSLS-a te dodao da je Hrebaka aktualni predsjednik stranke Darinko Kosor izabrao kao svog nasljednika. Namjera mu je, kako je rekao, pomoći prvoj političkoj stranci u suvremenoj Hrvatskoj da prevlada stanje hibernacije, ali i percepciju da služi ostvarivanju interesa pojedinaca, a ne dobrobiti građana. Katić je naveo da je član HSLS-a od 1990. te da je 1990-ih bio tajnik i predsjednik najuspješnije županijske organizacije HSLS-a, one u Međimurju, a glavni tajnik stranke od 2006. do 2008. godine. Od 1994. do 2001. bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, a potom 11 godina pomoćnik ministra odnosno ravnatelj u Ministarstvu unutarnjih poslova. U vladi Tihomira Oreškovića bio je zamjenik ministra u Ministarstvu uprave, a od lipnja 2017. obnašao je dužnost državnog tajnika u MUP-u.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili kandidirati za predsjednika HSLS-a?

Stranka već dugo ne postiže rezultate koje njezini članovi očekuju i kakve smatramo da bi program HSLS-a i ljudi koji ga predstavljaju trebali polučiti među hrvatskim biračima. Brojni ogranci i županijske organizacije su tijekom proteklih nekoliko godina zamrli i raspušteni. Samo u ovoj godini raspuštena je trećina županijskih organizacija i više od stotinu gradskih i općinskih ogranaka. Aktualno vodstvo stranke je po prirodi najodgovornije za njeno sadašnje stanje, a eventualni izbor Daria Hrebaka, koji je potpredsjednik i najbliži suradnik Darinka Kosora, bio bi kontinuitet takve unutarstranačke politike, što bi moglo dovesti do gašenja stranke. Držim da je ovaj trenutak biti ili ne biti za HSLS. Država bez liberalne stranke je kao igranje utakmice bez važnog igrača. Brojni članovi stranke s kojima sam razgovarao nisu zadovoljni stanjem u HSLS-u i utjecajem stranke u političkom životu Hrvatske, a posebno nametanjem novog čelnika stranke na predstojećem izbornom saboru. HSLS je prva demokratska stranka u novoj hrvatskoj povijesti i oduvijek nas je krasila unutarstranačka demokracija. Smatram posve prirodnim da liberalna stranka na izborima za predsjednika ima barem dvoje ili više kandidata. Član sam Hrvatske socijalno – liberalne stranke od 1990. godine i želim vratiti HSLS-u staru snagu i utjecaj. Cilj mi je u stranku i hrvatsko društvo vratiti istinske liberalne vrijednosti temeljene na slobodi i integritetu pojedinca koji ostvaruje svoj puni potencijal u otvorenom društvu jednakih šansi i smanjenju utjecaja države u korist lokalnih zajednica, obitelji i pojedinca.

NACIONAL: Po ovome što ste rekli ispada da je Darinko Kosor zapravo postavio Darija Hrebaka kao svog nasljednika?

O Dariju Hrebaku se već dulje, unutar stranke već gotovo dvije godine, a u javnosti posljednjih šest mjeseci, govori kao o novom predsjedniku HSLS-a. Mislim da takav diskurs nije primjeren našoj stranci.

NACIONAL: Koje su to osnovne razlike između vas i Darija Hrebaka?

Iznimno cijenim to što moj protukandidat radi kao gradonačelnik Bjelovara i drago mi je da takve ljude imamo u HSLS-u. Dario Hrebak i ja se, međutim, znatno razlikujemo u viđenju upravljanja strankom i unutarstranačke politike. Prema njegovim riječima, nije potrebno obnavljati brojne zamrle i raspuštene ogranke i županijske organizacije i jačati utjecaj članstva na politiku stranke, već daje prednost stranačkom aktivizmu preko društvenih mreža.

Moj glavni cilj je vratiti stranku članovima. Ona je danas otuđena od članova. HSLS ima kompetentne i obrazovane članove na svim razinama, a koji, nažalost, u zadnje vrijeme nisu bili involvirani u stranačke aktivnosti. Upravo zato ću se kao predsjednik dosljedno zalagati za njihov veći utjecaj na donošenje odluka i punu uključenost u proces definiranja politika HSLS-a. HSLS će ponovo postati okupljalište osoba koje misle svojom glavom. Želim privući i nove članove odmjerenim i jasnim stavovima i predlaganjem HSLS-ovih rješenja za ključne gospodarske i društvene probleme.

NACIONAL: Je li ipak vaš protukandidat u prednosti jer je u Bjelovaru povukao poteze kojima je privukao pažnju na nacionalnoj razini?

Što se političkih sadržaja tiče, ne razlikujemo se značajno. Obojica se zalažemo za gospodarski liberalizam, na čijem su tragu i njegovi potezi u Gradu Bjelovaru. Smatram da su ti potezi u načelu pohvalni, ali pravi učinak mogu imati samo u okviru nacionalne politike. Primjerice, njegova ideja da se nezaposlenim osobama koje odbiju sudjelovati u javnim radovima uskrati socijalna pomoć je dobra, ali je bez koordinacije s državnim institucijama neprovediva. Stoga se vraćam na ono što sam odgovorio na prethodno pitanje. Potrebno je ojačati HSLS na državnoj razini kako bi se stvorili preduvjeti za provedbu liberalne politike u cijeloj zemlji, pa tako i na lokalnoj razini. Kao pravnik s 30-godišnjim iskustvom u javnom i privatnom sektoru koji svakodnevno sudjeluje u radu Vlade i u njezino ime predstavlja brojne zakonske prijedloge u Hrvatskom saboru i istovjetnim stažem u stranci, sigurno sam u prednosti u odnosu na Darija Hrebaka.

NACIONAL: Kažete da ste već 30 godina u HSLS-u, jeste li kao dugogodišnji član zadovoljni pozicijom koju stranka danas ima na hrvatskoj političkoj sceni?

Naravno da situacija nije zadovoljavajuća jer smo na izborima za Europski parlament dobili tek 0,54 posto glasova, a po zadnjim istraživanjima krećemo se čak i ispod toga. HSLS se ne može i ne smije zadovoljiti promilima.

‘Brojni ogranci i županijske organizacije su tijekom godina zamrli i raspušteni. Zato držim da je ovaj trenutak biti ili ne biti za HSLS. Država bez liberalne stranke je kao igranje utakmice bez važnog igrača’

Stranka je zadnjih godina propustila definirati jasne stavove i predlagati rješenja za ključne gospodarske i društvene probleme. Time je izgubila birače i svoju prepoznatljivost. Javnost danas kao članove HSLS-a uglavnom percipira samo njegova predsjednika Darinka Kosora i jednog potpredsjednika Daria Hrebaka. Stoga stranci svakako želim vratiti njenu političku prepoznatljivost.

NACIONAL: Po svemu što ste do sada rekli očito je da niste zadovoljni time kako je Darinko Kosor vodio stranku, jeste li mu to ikada rekli i jeste li unutar stranke pokušali to bilo kako promijeniti?

Kao liberal polazim od odgovornosti svakog člana za stanje u stranci. Međutim, Darinko Kosor i sadašnje vodstvo sigurno su najodgovorniji za sadašnje stanje. Ja sam posljednjih deset godina bio većinu vremena običan član i tek sam u posljednje dvije i pol godine kao državni tajnik u MUP-u po položaju ušao u Središnje vijeće HSLS-a, a unatoč tomu nije mi pružena prilika da aktivno sudjelujem u definiranju stranačkih politika. Unutarstranačka demokracija unutar HSLS-a trenutno nije zadovoljavajuća i naša je stranka danas treba više nego ikad. Kad budem izabran za predsjednika, jedna od glavnih zadaća bit će mi promijeniti takvu situaciju kako bi se čuo glas svakog člana stranke. Želim istaći da je Darinko Kosor već deset godina predsjednik stranke. Pa koliko vremena bi jednom predsjedniku trebalo da popravi stanje u stranci i ispravi pogreške svojih prethodnika? Nisu HSLS uništile afere, već neprepoznatljivost političkih sadržaja i zanemarivanje doprinosa naših članova.

NACIONAL: Znači li to da ove izbore za predsjednika HSLS-a smatrate presudnima za budućnost stranke?

Ponavljam, ovaj trenutak je biti ili ne biti za HSLS. Ako članovi ne izaberu potpuno novi način vođenja stranke, prijeti nam opasnost urušavanja i propadanja. Naglašavam razliku između mene i mog protukandidata u načinu vođenja stranke. Ja smatram da nema političke stranke bez članova, bez ogranaka i bez stranačke infrastrukture. Moj će zadatak nakon pobjede biti da sa svojim suradnicima premrežim Hrvatsku žutim nitima. Ne pristajem graditi HSLS kao regionalnu stranku kakvom se smatra posljednje desetljeće i pol, već smatram da HSLS može podjednako biti uspješan u svim hrvatskim regijama.

NACIONAL: Nije li čudno što ste usprkos tom nezadovoljstvu situacijom u stranci, ipak prihvatili biti državni tajnik?

Poziciju državnog tajnika prihvatio sam jer sam želio svojim iskustvom koje sam stekao tijekom 11 godina rada u MUP-u na mjestu pomoćnika ministra, pomoći stranci i Vladi u koju smo ušli. Smatrao sam da u tom izazovnom trenutku mogu pridonijeti boljitku Hrvatske i ostvarenju važnih državnih ciljeva, od zaštite državne granice, provedbe azilne politike zasnovane na europskim vrijednostima, održive imigracijske politike sukladno potrebama domaćeg tržišta rada, do ostvarivanja jednog od najvažnijih ciljeva ove vlade – ulaska u šengenski prostor. Svojim radom u MUP-u i Vladi promičem zasade liberalne politike, ali zbog nedostatne komunikacije prema javnosti, to možda nije dovoljno prepoznato.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni suradnjom s HDZ-om i je li vama osobno možda prihvatljivija suradnja sa SDP-om?

HSLS mora jasno definirati i komunicirati gospodarske liberalne sadržaje za koje se zalaže i ponuditi odgovore na ključne društvene probleme te tako ukazati da je itekako moguće pomiriti liberalno gospodarstvo i socijalnu državu, kako je to navedeno u programskim načelima HSLS-a. Uvjeren sam da ideja slobode živi u našoj stranci, ali i među brojnim našim sugrađankama i sugrađanima. Kada me pitate HDZ ili SDP, moj odgovor je – HSLS i vlastiti put. Međutim, u demokratskim društvima, u kojima se rijetko događa da jedna stranka na parlamentarnim izborima ostvari natpolovičnu većinu, suradnja s drugim strankama je nužna. No oni koji nakon izbora dobiju mandate, trebaju pregovarati o programima, a ne o dužnosničkim foteljama. Stoga će se HSLS pod mojim vodstvom kod izmjena izbornog zakonodavstva zalagati za zabranu predizbornih koalicija. Nema više „mačka u vreći“ ni prijevare birača. Time ćemo spriječiti klijentelizam i mutne dogovore te daljnju besmislenu fragmentaciju stranaka. Na temelju programa bit će mi bliža ona stranka koja poštuje temelje liberalne demokracije te modernog i otvorenog društva.

NACIONAL: Smatrate li ipak da je koalicija s HDZ-om naštetila vašoj stranci?

Mi imamo dugogodišnje iskustvo koaliranja i manji partneri, kao što je to HSLS u ovoj vladi, obično u javnosti budu percipirani kao uhljebi. Međutim, vođenje države je odgovoran posao i ono ponekad iziskuje više opcija, što je po mom mišljenju dobro za društvo. Jasne, transparentne i postizborne koalicije su hrvatska budućnost. Čini mi se da je liberalni dio biračkog tijela izgubio povjerenje u politiku i političare i ponovna izgradnja tog povjerenja mora početi povratkom HSLS-a svojim počecima i svom programu u čijem je središtu pojedinac. Pokreće me ta želja da vratim liberalne vrijednosti u HSLS i da oko stranke okupimo platformu drugih liberalnih stranaka, inicijativa i pojedinaca kako bismo zajedno gradili modernu Hrvatsku koja će poticati inovativnost.

‘Javnost danas kao članove HSLS-a uglavnom percipira samo njegova predsjednika Darinka Kosora i jednog potpredsjednika Daria Hrebaka. Stoga stranci svakako želim vratiti njenu političku prepoznatljivost’

Međutim, vaše pitanje sugerira da je HDZ kriv za loše stanje u HSLS-u. Tome nije tako. Sami smo svojim propustima uspjeli dovesti stranku do niske podrške birača od 0,4 posto. HDZ nama ne određuje političke sadržaje ni unutarstranačku politiku. U sadašnjoj koaliciji naša je pozicija u skladu s rezultatima stranke na zadnjim parlamentarnim izborima. Kad izborite samo jedan mandat, ne možete očekivati da ćete voditi glavnu riječ. Predizborne koalicije s HDZ-om, ali i s drugim strankama na prijašnjim izborima, u određenoj mjeri doprinijele su tome da je HSLS izgubio svoju prepoznatljivost među biračima. To se moglo izbjeći jasnijom komunikacijom političkih sadržaja HSLS-a u javnosti, koja je u zadnjih godina nedostajala.

NACIONAL: Kao državni tajnik u MUP-u, kako komentirate posljednje događaje u policiji i smjenu zamjenika ravnatelja i nekih drugih visokih dužnosnika?

Izgradnja države težak je put, ali je puno lakše kada građani imaju povjerenje u institucije te države. Jednakost svih pred zakonima i sudovima te preuzimanje odgovornosti za vlastite pogreške, bitni su preduvjeti da se to povjerenje vrati i održi. Upravo tu leži odgovornost svih političkih stranaka, bez obzira na njihovu snagu ili veličinu. Devijacije koje su se nekada možda tolerirale, danas se više ne smiju tolerirati. Svim strankama mora biti važnije jačanje institucija države od sitnih unutarstranačkih interesa i zato smatram da bez odgovornosti svih nas u politici, ne možemo očekivati da ćemo vratiti povjerenje građana u političke stranke. Mislim da su osobe u ovim slučajevima za koje me pitate svjesne da su pogriješile i da trebaju snositi odgovornost, a to se i dogodilo.

NACIONAL: Kao mogući budući predsjednik jedne od stranaka u vladajućoj koaliciji, kako gledate na dogovore HDZ-a i HNS-a oko državnog proračuna i smatrate li da je možda bilo bolje odmah raspisati izbore?

Koalicije su uvijek plod kompromisa. Mislim da je dobro da su se ove dvije stranke dogovorile i očekujem da će od njihovog dogovora najviše koristi imati građani.

Podsjećam da u ovom mandatu imamo specifičnu situaciju jer HDZ i HNS nisu sklopili koaliciju odmah nakon izbora na osnovi pregovora o programima koji bi jamčili određenu razinu konsenzusa. Poznato je da je HNS „uskočio“ kada je Most izašao iz vladajuće koalicije, upravo zato da u tom trenutku ne dođe do raspisivanja novih izbora, što bi ujedno značilo i zaustavljanje započetih projekata i značajni gubitak sredstava, primjerice iz europskih fondova. Od početka je bilo jasno da zbog velike razlike u programima tih stranaka, može doći do razilaženja u konkretnim pitanjima. Budući da se postigao minimalni mogući konsenzus, ne vidim razlog za raspisivanje izbora. Ako prije dvije i pol godine nije bilo vrijeme za raspisivanje novih izbora, onda to svakako nije dva mjeseca prije predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a i izbora za predsjednika RH. Volio bih da se u dogovorenom državnom proračunu može prepoznati veći utjecaj liberalnih politika, ali s obzirom na trenutnu podršku birača HSLS-u, naš pregovarački položaj je, nažalost, skroman.

Smatram da manji partneri u koaliciji ipak ne bi trebali kod svakog izglasavanja proračuna i drugih važnih političkih pitanja ucjenjivati Vladu. Tako se ne može sagraditi povjerenje koje je potrebno da bismo zajedno pokrenuli ovu zemlju unaprijed.

NACIONAL: Znači, ne mislite da bi u ovom trenutku izbori bili dobro rješenje?

Ne, jer smo ušli u zadnju godinu mandata i ovo je zadnji proračun koji donosi ova vlada. Predstoji nam i šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom te zato smatram da izbori u ovom trenutku ne bi bili najbolje rješenje.

NACIONAL: Iako smatrate da izbore ne bi još uvijek trebalo raspisivati, sigurno znate koje bi to bile osnovne točke programa s kojim bi HSLS izašao na izbore ako budete izabrani za predsjednika stranke?

Okosnicu programa koji ću kao predsjednik predložiti stranačkim tijelima za predstojeće parlamentarne izbore činit će mjere za rasterećenje i jačanje gospodarstva, cjelovitu reformu dugoročno neodrživog mirovinskog sustava, zalaganje za obrazovni sustav koji će svima jamčiti jednake šanse na temelju vlastita rada i uspjeha i imajući u vidu potrebe tržišta rada te reformu neodrživog i preskupog sustava zdravstva, uz poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Naglasio bih potrebu smanjenja javne potrošnje na svim razinama, od lokalne do državne, kao i broja zaposlenih u javnom sektoru, uz istovremeno povećanje plaća onima koji su u tom sektoru efikasniji.

Recimo, osobno nisam za prijedlog HDZ-a o nacionalnoj mirovini jer je to poziv za nerad i kao liberal se s takvim prijedlogom ne mogu složiti. Novoizabranom stranačkom vodstvu predložit ću osnutak Gospodarskog foruma HSLS-a u koji ćemo pozvati istaknute poduzetnike, ekonomske stručnjake i sve one koji žele otvoreno društvo u kojem će se rađati nove ideje i raspravljati o društvenim, gospodarskim, kulturnim, etičkim i drugim pitanjima te izazovima današnjice.

NACIONAL: Slažete li se s prijedlogom HDZ-a o povećanju plaća svim zaposlenim u javnom sektoru i kako gledate na štrajk djelatnika u prosvjeti?

Plaće i u privatnom i javnom sektoru mogu se povećavati ako su zarađene. Zadnjih godina, kada govorimo o školstvu, broj djece je, nažalost, znatno opao, a broj profesora veći je nego ranije. U nekim udaljenim mjestima i otocima sigurno bi se mogle koristiti moderne tehnologije i putem učenja na daljinu uključiti učenike u nastavu te tako smanjiti broj nastavnika. Štrajk je svakako legitimno pravo radnika, ali u ovoj situaciji smatram da za povećanje nema dovoljno prostora i da je povećanje koje je predložila Vlada najviše što se u ovom trenutku moglo dati.

NACIONAL: Bliže se predsjednički izbori na kojima HSLS podržava Dejana Kovača. Hoće li on imati podršku HSLS-a i ako vi budete izabrani za predsjednika stranke i smatrate li da on doista ima šansu pobijediti na izborima?

Dejan Kovač je mlad i ambiciozan čovjek koji se vratio u Hrvatsku i koji ima velika očekivanja. Hrabro se kandidirao za tu tešku i odgovornu dužnost i ja mu želim puno uspjeha i sreće na tom putu na kojem će imati našu punu podršku.