Predsjednica udruge Sidro Katarina Turković Gulin upozorava na neodrživo stanje u predškolskom odgoju

Više od dvije i pol tisuće djece na zagrebačkom području ove je godine ostalo neupisano u vrtiće. Prema informacijama udruge Sidro – Odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću, mjesta više nema ni u predškolskim ustanovama drugih osnivača (privatnim ni vjerskim), a popunjeni su i kapaciteti obrta koji se bave čuvanjem djece. Iako su velikom broju roditelja cijene privatnih vrtića nepriuštive, ni oni koji mogu osigurati plaćanje do mjesta ne mogu doći.

Aktivistice udruge Sidro napisale su stotine prigovora i žalbi, od kojih je jedan dio prihvaćen. Uočile su i neke obrasce u odlukama kojima su žalbe roditelja bile odbijene.

“Najčešće se radilo o pogreškama pri bodovanju, propustima pri uvažavanju dodijeljenih bodova, imali smo i pogrešku gdje je cijela jedna skupina djece iste generacije preskočena, a generacija mlađe djece upisana suprotno odredbama Pravilnika, što je ispravljeno. Imali smo propuste u uvažavanju odredbi nekih drugih zakona, primjerice Zakona o strancima. Djeca stranih državljana zakinuta su jer jedan od roditelja, strani državljanin, sukladno Zakonu o strancima ima boravište jednakopravnog značenja kao i prebivalište drugih roditelja, što se nije uvažavalo. Reakcijom prema nadležnima, sve do Ureda Vlade RH, uspjeli smo ispraviti tu pogrešku, iako ne u potpunosti, jer i dalje postoji jedan manji broj djece koja nisu ostvarila svoje pravo, zato što je jedan od roditelja strani državljanin, koji uredno radi i plaća poreze Republici Hrvatskoj, ali kad za svoje dijete traži prava, tada je ipak ‘samo stranac’”, objašnjava predsjednica udruge Sidro Katarina Turković Gulin za Zagreb News.

Zbog diskriminacije djece s poteškoćama, udruga je uputila predstavke na sve mjerodavne adrese. Dok su radili na žalbama i prigovorima roditelja neupisane djece, najviše ih je zabrinuo odnos prema djeci s teškoćama, bilo razvojnim ili zdravstvenim.

“Ona su odbijena s razlozima koje jedna predškolska ustanova nikako ne bi smjela izgovoriti. Primjerice, djetetove teškoće ne uklapaju se u program, ustanova nije planirala upis djece s teškoćama, ustanova nema stručni kadar za rad s djecom s TUR-om, dijete bi ometalo rad druge djece…To je otvorena diskriminacija velikog broja djece s teškoćama, najmanje dvjestotinjak obitelji se javilo s istim razlozima odbijanja. Zbog toga smo u samo dva dana osnovali Inicijativu 14 udruga koje se zalažu za jednak start svakom djetetu te uputili predstavku o ovoj diskriminaciji na sve relevantne adrese. Odgovor još nismo dobili ni od jedne institucije”, upozorila je Turković Gulin.

U udruzi priznaju da Grad Zagreb ulaže napore za povećanjem smještajnih kapaciteta u vrtićima, na čemu se nije radilo posljednjih 15-20 godina. Svjesni su i da se tako velik i dugotrajno rastući problem ne može riješiti brzo i lako, ali ističu i da oni na čijim se leđima nosi sav teret funkcioniranja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – odgojitelji – teško da mogu još dugo čekati.

Katarina Turković Gulin objašnjava i da se novi vrtići otvaraju, dok prenamjena postojećih prostora ide nešto sporije.

“Ono što nas najviše brine je činjenica da se najavljena dodatna zapošljavanja odgojitelja i pomoćnika za njegu, skrb i pratnju, odvijaju sporije od očekivanog, i kako se poštovanje Zakona o radu i zapošljavanje odgojitelja na neodređeno, s ciljem da ih zadržimo u sustavu, još uvijek ne događa. Odgojitelji se i dalje zapošljavaju na uzastopne ugovore o radu na određeno, ljudi potpisuju i dvadesetak ugovora unutar dvije tri godine, ili rade desetak godina na određeno, sve na istim poslovima kod istog poslodavca, što je nezakonito. Sada dodatno imamo odljev odgojitelja, koje se sukladno odredbama ZOR-a, mora zaposliti na neodređeno, ali to poslodavci odbijaju i šalju ih šest mjeseci na Zavod za zapošljavanje. Mladi stručnjaci dugo čekaju i na obvezno pripravništvo i na stalnije zaposlenje, često odustaju i pronalaze druge poslove, što dovodi do značajnog deficita stručnih odgojitelja na tržištu rada”, upozorava predsjednica udruge.

Ističe i kako se zbog svega zapošljavaju nestručni kadrovi koji ne mogu obavljati odgojno-obrazovni rad, a stručni kadar koji još radi obavlja dio poslova nestručnih kadrova, pa je nezadovoljstvo sve veće. Dodamo li tome činjenicu da odgojne skupine umjesto dopuštenih 10-12 djece (jaslička dob) broje između 18 i 20, ponegdje i više djece, pritisak i odgovornost su iznimno veliki.

“Sasvim je jasno kako je nužno žurno povećanje smještajnih kapaciteta, uz prateće povećano zapošljavanje stručnih kadrova i provedba svih zakonskih propisa”, naglašava i dodaje kako i drugi gradovi imaju isti problem, no ne čine ni približno koliko nastoji učiniti Grad Zagreb.

“Pratimo ovaj proces u svim dijelovima Hrvatske i s opravdanim razlogom vjerujemo kako će se u Zagrebu u dogledno vrijeme stanje popraviti, no mnogi odgojitelji to neće dočekati, a mnoga će nam djeca do tad odrasti i otići u škole. Instant rješenja za ovaj problem nema, a jedino moguće rješenje je da se država što prije uključi u financiranje vrtića, na tragu čega je upravo Uredba Vlade RH, koja se sada nalazi u javnom savjetovanju”, zaključila je predsjednica udruge Sidro.

‘Očajni roditelji traže pomoć’

‘Tijekom provedbe postupka upisa u vrtiće, na području cijele Republike Hrvatske, pružali smo podršku i roditeljima koji su aplicirali za upis djeteta, ali i predškolskim ustanovama koje su se sada susrele s promjenama proizišlim iz izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Takvih je upita, s obzirom na broj stanovnika, broj predškolskih ustanova i broj zaposlenih u vrtićima, razumljivo, bilo najviše iz Grada Zagreba. Savjetovali smo pri izradi Pravilnika o upisima raznih ustanova, usklađivanju akata vrtića s odredbama novoga Zakona, pripremili primjer prigovora/žalbe te pomagali roditeljima uložiti prigovore na rezultate upisa, tamo gdje su ti prigovori bili utemeljeni. Više od 1000 roditelja obratilo se udruzi, napisali smo stotine prigovora i žalbi i uočili neke obrasce kod odluka kojima su žalbe roditelja odbijene’, naglašava Katarina Turković Gulin iz udruge Sidro.