Predsjednica Radničke fronte Katarina Peović u razgovoru za Lider govorila je o svojem viđenju onoga što je potrebno napraviti kako bi građanima Hrvatske bilo bolje. Ona smatra da je kratkoročno potrebno dignuti minimalnu plaću i mirovine jer radnici na minimalcu i umirovljenici žive, kaže, u siromaštvu.
Ovdje je nekoliko stvari koje je Peović istaknula u intervjuu:
“Naša je minimalna plaća gotovo upola manja od slovenske, a troškovi života viši. Naravno, to odražava nisku produktivnost hrvatske ekonomije, ali dokazano je da rast minimalne plaće ne utječe negativno na zaposlenost. Nužno je podignuti i mirovine, za što treba redefinirati postojeću indeksaciju mirovina tako da bude realno vezana uz inflaciju. Treba također podignuti plaće, ali prije nego što to obećamo, valja upozoriti da nakon faze kapitalističkog rasta – plaće su nominalno rasle u Hrvatskoj, ali kao dio šireg trenda konjunkture i s najnižim stopama u usporedbi s drugim zemljama – slijedi silazna faza kapitalističkoga ciklusa ili u obliku recesije ili sekularne stagnacije, vrlo niskih ili nultih stopa rasta.”
“Sve porezne reforme vlade Andreja Plenkovića bile su usmjerene na smanjenje porezne progresije. Ako se i povećao neoporezivi iznos dohotka za najniža primanja, još su se više smanjili porezi za one koji najviše zarađuju. To je u kontekstu ‘potrošnog‘ tipa poreznoga sustava kakav je hrvatski, u kojem dominira PDV kao regresivan porez, značilo da su porezne reforme išle znatno više u prilog bogatoj manjini nego radnoj većini. Slažem se da se od porezne politike ne može očekivati da bude središnja poluga ekonomskog razvoja i da su važniji neki drugi instrumenti, poput industrijskih politika. No porezna politika jest važan alat za pravedniju preraspodjelu i zato je potreban zaokret prema progresivnijem oporezivanju dohotka i imovine.”
“Dugoročno, RF se zalaže za demokratski socijalizam, ukidanje privatnog vlasništva i prevladavanje profitno usmjerene kapitalističke ekonomije u kojoj se ne proizvodi sve ono što bi moglo zadovoljiti temeljne potrebe ljudi ako ta proizvodnja nije profitabilna, a proizvodi se mnogo toga što je društveno nekorisno ili štetno samo zato što je profitabilno. Privatno vlasništvo temelj je društvene iracionalnosti i nepravednosti kapitalističkog načina proizvodnje, njegove tržišne anarhije – nekoordiniranosti investicija nezavisnih privatnih proizvođača, što vodi do hiperprodukcije robe, rasipanja resursa i kapitalističkih kriza. Privatno vlasništvo izaziva destruktivnu konkurenciju i ekološku destrukciju, vodi u odnos eksploatacije i dominacije. Bez ukidanja privatnog vlasništva nije moguće društvenu proizvodnju kooperativno i solidarno usmjeriti prema zadovoljenju temeljnih potreba svih, odnosno osigurati uvjete za pun i svestran razvoj svih ljudi, osigurati opstanak i spriječiti klimatsku katastrofu. Ipak, treba naglasiti da samo ukidanje privatnog vlasništva nije dovoljno. Potrebno je izgraditi institucije alternativnog načina proizvodnje koje će omogućiti demokratsko planiranje društvene proizvodnje, radničko upravljanje proizvodnjom te protagonističku demokraciju, počevši od razine komunalne zajednice sve do razine društva.”
“Podsjetit ću na Marxovu opservaciju da ljudi stvaraju vlastitu povijest, ali je ne stvaraju onako kako žele, ne stvaraju je u okolnostima koje su sami izabrali, nego u okolnostima koje su zatekli ili naslijedili iz prošlosti. To znači da sveobuhvatno ukidanje privatnog vlasništva u dogledno vrijeme nije izgledno, ali ono što jest moguće i u kontekstu klimatskih promjena prijeko potrebno jest staviti pod javnu kontrolu strateški važne sustave, recimo infrastrukturu u domeni energetike. U RF-u smatramo da je prelazak na postfosilnu ekonomiju i drastično rezanje stakleničkih plinova u što kraćem roku moguće realizirati jedino nekim oblikom globalne takozvane ratne ekonomije u kojoj će se suspendirati profitna i tržišna regulacija proizvodnje i provesti nacionalizacija privatnih kompanija u ključnim sektorima poput energetike, prometa, a za to inicijativa neće doći od najmoćnijih predstavnika kapitalističkoga privatnog vlasništva”,
kaže Katarina Peović za Lider.
Komentari