Organizatorica prve europske izložbe montažnih kuća, koja će se nakon Zagreba održati i u Istri, otkriva zašto je taj način gradnje sve popularniji, kolika je cijena kvadrata takvih kuća i kako su se potresom pogođena područja mogla izgraditi montažno ili modularno
Početkom svibnja u zagrebačkoj Areni održao se Modular Homes Expo, prva europska izložba montažnih kuća koja je predstavila modularne i montažne kuće. Riječ je o jedinstvenoj i informativnoj manifestaciji čiji je cilj educirati i nadahnuti posjetitelje kako stvoriti održivu budućnost izgradnjom zelenih, energetski učinkovitih i samodostatnih montažnih kuća te smanjiti potrošnju energije. Već u lipnju sajam se seli u Bale, gdje će se vratiti i većina izlagača iz Zagreba. O svemu smo razgovarali s Katarinom Antešić, organizatoricom prvog europskog sajma montažnih i modularnih konstrukcija.
B&B: Iza vas je prvi Modular Homes Expo, izložba montažnih kuća, prva takva u Europi. Koliko ste zadovoljni?
Kao organizatorica Modular Homes Expo sajma sam istovremeno jako zadovoljna s postignutime, ali i kritična prema detaljima jer mi je cilj da svaki sljedeći Expo bude cjelovitiji i bolji od prethodnoga. Svi planirani objekti nisu izloženi, ili radi kratkog vremena pripreme ili preopterećenosti ljudskih resursa montažama koje su u ovo vrijeme u punom jeku. Međutim, dojmovi samih izlagača su izvanredni što potvrđuje i činjenica da većina izlagača iz Zagreba dolazi i na sajam u Bale koji će se održavati od 16. do 18. lipnja. Nije trebalo dugo čekati na realizaciju poslova, već su na samom sajmu mnoge kupoprodaje realizirane, a stotine zahtjeva za dostavu ponuda izlagači marljivo obrađuju u prvim danima nakon završetka sajma.
B&B: Na sajmu je izlagalo 52 izlagača iz 7 europskih država. Koliko je konkretno proizvođača modularnih kuća u Hrvatskoj – kao i susjednoj Bosni i Hercegovini – te koliko su u Hrvatskoj tražene njihove kuće? I koje najviše?
Cijela regija je iznimno brojna što se tiče industrije montažnih i modularnih, odnosno prefabriciranih kuća. Prema našoj evidenciji, u Hrvatskoj je 85 proizvođača, Srbija ima 61 proizvođača, Bosna i Hercegovina 30, Slovenija 23, Kosovo potpomognuto američkim kapitalom više od 10, Crna Gora 2. Potražnja je trenutno velika i ima mjesta za sve na tržištu. Gotovo svaki proizvod ima svoga kupca. Hrvati su iznimno kvalitetni, pred njima je izazovno vrijeme da ojačaju svoje proizvodne kapacitete kako bi odgovorili zahtjevima tržišta. S druge strane, bosanski, srpski i slovenski proizvodi već su visoko prepoznati kod hrvatskih kupaca, dok se Kosovo tek želi predstaviti tržištu.
B&B: Koliko ste posjetitelja privukli?
Posjećenost od gotovo 30.000 posjetitelja u 4 dana održavanja prvog europskog sajma montažnih i modularnih kuća potvrdila je uspješnost ove izložbene manifestacije koja je već sada postala novo mjesto okupljanja industrije i susreta s tržištem. Gužva na svim izložbenim štandovima i velika posjećenost tematskih panela s renomiranim govornicima na kojima su se prvi put problematizirale sve teme koje se tiču industrije, procesa gradnje, utjecaja montažne gradnje na tržište nekretnina i urbanističke planove, svakako su najbolja nagrada meni kao organizatoru za uloženi golemi trud u realizaciji ovog veoma ambicioznog plana, koji je već na svojem prvom koraku položio ispit. Zato već sada s punom sigurnošću možemo reći da je prvi Modular Homes Expo na velika vrata uveo Hrvatsku u svijet montažne i modularne gradnje, što će zasigurno već u Balama u potpunosti izaći na vidjelo.
B&B: Što vas je potaknulo da se upustite u ovaj projekt i organizirate sajam? Koliko su trajale pripreme za ovu manifestaciju i koji su bili najveći izazovi?
Ja sam zainteresirani posjetitelj koji bi Expo osobno posjetio iz privatnih i poslovnih razloga. To je osnovni motiv pokretanja projekta. Pripreme su bile intenzivne i trajale su gotovo godinu dana. Najveći izazov je uvijek, kao i kod svih projekata, dovesti ideju do realizacije. Sajamski koncept je živ organizam s tisuće uključenih osoba, a zaključak je da je test tržišta uspio. Industrija je pokrenuta, a koliko je nas zainteresiranih posjetitelja, izlagači su se sami uvjerili. O samoj industriji ovisit će napredak ovog projekta. Dogodila se situacija da je svjetlo upaljeno, mjesto okupljanja oformljeno, interes kupaca je neviđen, a sluh institucija kao da je zlatno doba. Na izlagačima je koliki će osobni doprinos ovoj zajednici dati da i sami postanu jači.
B&B: Uz izložbu su održani i brojni paneli s uglednim sudionicima. Koji su najvažniji i najzanimljiviji zaključci s održanih panela?
Održalo se ukupno 8 panela i vjerujem da smo otvorili sva najvažnija pitanja koja se odnose na montažnu i modularnu gradnju. Zaključak bi bio sljedeći – industriju montažne i modularne gradnje imamo i njena budućnost nije upitna, samo je pitanje kojom brzinom će se ona razvijati. Dobra vijest je što se već počinje primjenjivati u izgradnji objekata javne namjene, a i Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o pripremi nove strategije stambenog poslovanja. Paneli su bili namijenjeni svima – struci, predstavnicima ministarstava, ekonomistima, gospodarstvenicima, ali i posjetiteljima. Uz već navedene teme tu su bile i one kao što su kako poboljšati turističku infrastrukturu potrebama tržišta, energetska učinkovitost montažnih kuća, potresna sigurnost, kako do ključa u ruke, planiranje i proces izgradnje montažne kuće od početka do kraja, situacija u drvnoj industriji i kako smanjiti uvoz te stvoriti potrebnu sirovinu za potrebe tržišta montažnih kuća.
Prije svega moram reći da je sajam prepoznao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je sajam i otvorio i podijelio s prisutnima vlastito iskustvo s montažnom gradnjom. Uz njega su sugovornici bili državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Luka Korlaet, načelnik Općine Bale Edi Pastrovicchio, najpametnija žena na tržištu nekretnina u Europi, direktorica konzultantske tvrtke za nekretnine Colliers Vedrana Likan i mnogi drugi.
‘U Hrvatskoj je 85 proizvođača, u Bosni i Hercegovini 30, 61 u Srbiji, 23 u Sloveniji… Potražnja je velika i ima mjesta za sve’
B&B: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine bilo je među pokroviteljima ovogodišnjeg sajma. Montažne kuće imaju visoku otpornost na potrese, požare, snijeg, vjetar i buku. Je li montažna gradnja rješenje za potresom porušenu Baniju?
Montažna gradnja je budućnost gradnje općenito. Brojne svjetske metropole na ovaj način već grade zgrade visine i do deset katova, jer je upravo industrija građevine jedan od najvećih zagađivača na svijetu. Montažna gradnja je ekološki prihvatljiva, energetski učinkovitija i potresno sigurnija. Njena konstrukcija može biti čelična ili drvena, sukladno tlu na kojem se gradi, a prije svakog projekta statičar izlazi na teren i procjenjuje kvalitetu tla. Arhitekti zatim planiraju način gradnje. Potresom pogođena područja su se mogla izgraditi montažno ili modularno da se dala prilika našim tvrtkama da u tome i sudjeluju. Vjerujem da bi njih 85 koliko ih trenutno ima našem tržištu izgradilo sve objekte, a koliko su takve građevine sigurne građani zagrebačkog Zapruđa najbolje znaju jer je upravo to naselje montažno i izgrađeno.
B&B: Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir na otvorenju sajma rekao je da Hrvatska nedvojbeno ima znanja, raspoloživih resursa i tradiciju montažne gradnje. Ono što nam treba, dodao je, to je zamah. Mislite li da je sajam bio barem mali okidač koji će dovesti do razvoja montažne gradnje?
Po mom mišljenju Uhlir je dao najkoncizniji presjek stvarnog stanja. I potencijal nedvojbeno postoji. Međutim, zamah podrazumijeva i angažman proizvođača koji su ključni akteri takve promjene. Uz njih treba prilagoditi i drvnu industriju potrebama tržišta, jer ovu granu industrije muči nesrazmjer ponude i potražnje. Proizvodni kapaciteti jednostavno ne mogu rasti koliko raste tržište. Uz to treba educirati i radnu snagu koje nedostaje i o kojoj dosta ovisimo. Vjerujem da je ovaj sajam u sklopu panela okupio vrhunske paneliste koji su međusobno otvorila mnoga pitanja, ali i ponudili rješenja. Uz hrvatske sugovornike naši su proizvođači i struka mogli naučiti kako ovakva vrsta industrije funkcionira u inozemstvu.
B&B: Montažnih kuća sve je više u Hrvatskoj. Zašto je taj tip gradnje toliko popularan i koji su trendovi u Hrvatskoj i svijetu?
Svega 5% nekretnina u Hrvatskoj je do sada izgrađeno montažno ili modularno. Iako Hrvati donedavno nisu razmišljali o tome, u Skandinaviji je taj postotak od 50 do 70%. Energetski su učinkovitije, proces izgradnje je puno brži, a i ova godina je za Hrvatsku vrlo značajna po pitanju tržište nekretnina i investicija jer smo ušli u eurozonu i Schengen. Što nam naročito ide u prilog kada uzmemo u obzir stanje na tržištu nekretnina koje je u ciklusu rasta od 2015. godine. U svim segmentima nekretnina, ne samo u turističkom ili stambenom dijelu, nego i u komercijalnim nekretninama nam nedostaje kvadrata. Imamo vrlo visoku akumuliranu potražnju i dodatnom stabilizacijom naše ekonomske slike dobili smo i dodatne investitore koji su zainteresirani za hrvatsko tržište kao za investicijsku destinaciju. Vjerujem da upravo domaći, ali i inozemni kupci žele sigurno izgrađenu kuću i to žele u roku od nekoliko mjeseci.
B&B: Imate li podatak o tome koliko se modularnih/montažnih kuća u Hrvatskoj godišnje gradi?
Nemamo taj podatak, niti se vode još takve statistike.
B&B: Recite nam nešto više o montažnim kućama. Koje su cijene kvadrata, koliko u prosjeku traje gradnja i koji su rokovi?
Prednosti izgradnje montažne gradnje smo već naveli, ali one najveće su cijena i brzina izgradnje. Cijena kvadratnog metra ovisi o tome je li roh bau ili ključ u ruke i ona varira od 500 do 1500 eura. Kada govorimo o izgradnji, veći dio se radi u proizvodnji u kontroliranim uvjetima, a sastavljanje i uređenje na terenu. Ovisno o dostupnosti sirovine i stupnju izgradnje koji investitori žele, kuća može biti izgrađena za mjesec dana pa sve do tri mjeseca.
B&B: Cijene nekretnina eksplodirale su pa se tako u Zagrebu novogradnja više ne može naći ispod 2800 eura, a cijene se penju i do 5, 6 tisuća eura pa i više ako je riječ o nekim luksuznim nekretninama. Koja je prosječna cijena kvadrata koju na kraju plaća kupac modularne kuće? Možete li navesti barem red veličina i smatrate li da će između ostalog i takav enorman rast cijena nekretnina dodatno potaknuti porast trenda montažne gradnje?
Prosječna cijena je, ovisno o stupnju završenosti i uređenosti, od 800 do 1200 eur/m2, što je iznimno konkurentno. Cijenjena stručnjakinja Vedrana Likan iz Colliersa na otvaranju Expoa rekla je da svim segmentima nekretnina, ne samo u turističkom i stambenom dijelu, nedostaje kvadrata, imamo vrlo visoku akumuliranu potražnju za sve segmente i dodatno, ulaskom u eurozonu i Schengen, i dodatnom stabilizacijom naše ekonomske slike dobili smo i dodatne investiture koji su zainteresirani za Hrvatsku kao investicijsku destinaciju. Potražnja na tržištu nekretnina je velika, ponuda je nedostatna, na tržištu prefabriciranje gradnje imamo veliku mogućnost izbora i zbog toga je ovaj Expo krenuo u pravo vrijeme i svi proizvođači mogu samo gledati u svijetlu budućnost. Ovo vrijeme je dobro vrijeme i velika prilika.
‘Cijena montažne kuće je od 500 do 1500 eura po kvadratu, ovisno je li roh bau ili ključ u ruke, a modularne od 800 do 1200’
B&B: Ovakve kuće pružaju bolju energetsku učinkovitost i održivost. Koji se materijali koriste u njihovoj izgradnji?
Postoji nekoliko vrsta montažnih kuća, kao i modularnih. Kuće zidane opekom, drvene kuće, ali i niskoenergetske kuće, odnosno pasivne. Ovisno od kuće do kuće, razlikuju se i materijali koji se koriste pri gradnji, ali oni su u velikoj mjeri ekološki. Poput drva, opeke, željezne konstrukcije, pa sve do onih građevinskih materijala poput armiranog betona kod postavljanja temelja, gips ploče i slično.
B&B: Koji je profil ljudi koji danas najviše traže montažne kuće?
Trend gradnje montažnih kuća u Hrvatskoj je uzlazan, sve ih je više, no manje ih je naspram potencijala i pogodnosti koje pružaju. Njihovi kupci su većinom mlade obitelji koje ne žele useliti u nekretninu koju će morati u potpunosti obnoviti. Njihov tempo života, kako privatan tako i poslovan, ne dozvoljava im da budu godinu dana na gradilištu i nadziru radnike rade li svoj posao. Gradnja ovakvih kuća je brža i jeftinija, a tu je naravno energetska učinkovitost. Ušteda potrošene energije je nešto s čime se rijetko koja vrsta gradnje može usporediti.
B&B: Sajam će se u lipnju, u manjem obimu, održati u Balama. Zašto ste odabrali Istru kao sljedeću postaju i kako teku pripreme, što očekujete?
Istra je trenutno najveće gradilište u Hrvatskoj i generalno je regija u kojoj se noviteti svake vrste, pa i gradnje, brže prihvaćaju. Bale je za ovakav sajam bio prirodan odabir, s obzirom na to da su Bale primjer uspješnosti kako montažnu gradnju primijeniti u gradovima s postojećim urbanističkim planovima.
Komentari