Državna tvrtka Odašiljači i veze (OiV) i udruga s javnim ovlastima HDS–ZAMP, zadužena za zaštitu i naplatu korištenja autorskih prava, tijekom dugog niza godina pogodovale su najvećim radijskim postajama u Hrvatskoj umreženima u medijski kartel, kako proizlazi iz serije dokumenata koja je tijekom proteklog tjedna došla do Nacionala. Ti dokumenti pokazuju da su brojne radiopostaje – tajno povezane iznimno kompleksnim ortačkim ugovorima, svojedobno pod kontrolom Miroslava Kutle, a nedavno su ih, kako on sam tvrdi, preotela braća Petar i Zoran Pripuz – izbjegavale plaćanje milijunskih obveza predviđenih različitim zakonima, premda se radilo o nužnoj obvezi ako su željele zadržati svoje koncesije za emitiranje. Odašiljači i veze i ZAMP omogućavali su im, usprkos tomu, odgođenu otplatu, prebijanje dugovanja i različite reprograme ili cesije. Nadalje, dio dokumenata dodatno dokazuje konkretnu povezanost radijskih postaja koje su nominalno trebale biti takmaci na medijskom tržištu, čime su ozbiljno narušena pravila tržišnog natjecanja, dok neki dokumenti ilustriraju i ozbiljnije prekršaje poput izvlačenja milijunskih iznosa iz tvrtki putem pozajmica, premda su iste tvrtke u tim trenucima bile dužne milijunske iznose na ime koncesije za emitiranje, autorske naknade za puštanje pjesama i slično.

Takvo postupanje OiV-a i ZAMP-a jedan od iznimno dobro upućenih izvora Nacionala opisuje kao, u najmanju ruku, neobično te ga objašnjava dvama mogućim razlozima:

„Kao prvo, svima je bilo jasno da se radi o radijskoj mreži koja je nominalno raspršena na više vlasnika, a u stvarnosti je kontrolirana s jednog mjesta kojemu se pogodovati zapravo moralo. Kao drugo, Odašiljači i veze i ZAMP jasno su demonstrirali da idu na ruku najvećim dužnicima koji im duguju najviše, dok su prema manjima trenirali strogoću.“

Konkretno, Odašiljači i veze u više navrata privremeno su iz emitiranja isključivali neke manje televizije, poput Sportske televizije u vlasništvu Hrvatskog olimpijskog odbora. Situacija sa ZAMP-om nešto je složenija: radi se o stručnoj službi unutar Hrvatskog društva skladatelja, organiziranoj u formi udruge, koja ogroman dio svojih prihoda ostvaruje upravo od plaćanja tantijema na skladbe emitirane na najslušanijim radijskim postajama. Sugovornici Nacionala objašnjavaju da postoji njena međuovisnost s radijskim postajama pa je sasvim izvjesno da je u prošlosti prilikom pregovora dolazilo do neke vrste ucjenjivanja.

„Dakle, u zraku je uvijek visjela mogućnost da radijske postaje naprosto promijene vrstu glazbe i izvođače koje puštaju, pa da se prihodi ZAMP-a dramatično smanje. I tu se radi o nekoj vrsti karteliziranja, odnosno nedozvoljenog udruživanja“, smatra Nacionalov sugovornik.

Na današnji dan, barem prema službenim podacima, ne postoje značajna dospjela i nepodmirena dugovanja radijskih postaja prema OiV-u i ZAMP-u, premda pitanje otplaćuju li se u ovom trenutku i neka ranija dugovanja za koja je reprogram odobren, ostaje neodgovoreno. Nacional je na obje adrese uputio niz pitanja, a iz ZAMP-a su odgovorili vrlo kratko: „Ne postoje otvoreni i nepodmireni računi tj. dugovi navedenih korisnika glazbene licence koji bi se odnosili na neki značajniji period. Oni nepodmireni računi koji postoje, u roku su dospijeća plaćanja od 90 dana, koliko je rok plaćanja zbog korona-uvjeta za sve poslovne korisnike kategorije radijskih postaja“, tvrde u ZAMP-u.

U Odašiljačima i vezama kažu da prema većini radijskih postaja iz ovog konglomerata nemaju potraživanja te da kao otvorene stavke postoji tek dug od oko 1000 kuna radija Extra FM te 123.000 kuna Narodnog radija na ime zakupa elektroničke komunikacijske infrastrukture i prijenos radijskog signala.

„S tim tvrtkama ostvaruje se redovna komunikacija u skladu s internim procedurama kako bi se ta potraživanja podmirila. Također želimo naglasiti da OIV posjeduje i odgovarajuća sredstva osiguranja plaćanja kao krajnji korak u procesu naplate dugovanja“, stoji u odgovoru ove tvrtke.

Dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju kako su tekli kompleksni pregovori o restrukturiranju milijunskog duga s Kaćunićem povezanih radijskih postaja koji su se godinama gomilali prema tvrtki Odašiljači i veze, ali i prema udruzi HDS-ZAMP. FOTO: Nacional

Donedavno to nije bio slučaj. Tako je u jednoj od tablica u posjedu Nacionala vidljivo da je još koncem 2013. godine dug četiriju postaja (Narodni, Antena, Enter i Radio Velika Gorica) iznosio 4.669.494 kuna, da bi potom na temelju sporazuma iduće godine bilo uplaćeno još 934.000 kuna. Međutim, od novog zaduženja od 2,7 milijuna kuna u 2014. godini, uplaćeno je tek nešto više od trećine (1,06 milijuna kuna) pa je na koncu te godine ukupan dug zapravo povećan na 5,38 milijuna kuna. U idućoj, 2015. godini radijske postaje ponovno su uplatile dio svojih dugovanja na temelju ranijih sporazuma, ali su ponovno izbjegle platiti većinu novih zaduženja pa je ukupni dug ostao na gotovo istoj razini – 5,23 milijuna kuna. Iz jednog od sporazuma iz tog doba vidljivo je da je jednu od tvrtki iz nekadašnjeg Kutlina medijskog carstva – Radio Croatiju, kasnije preimenovanu u Narodni radio – vodio Josip Pleslić, čiji je potpis u ulozi direktora na jednom od sporazuma o reprogramu duga. Pleslić je široj javnosti odnedavno poznat kao jedan od aktera afere Vjetroelektrane, odnosno poduzetnik označen kao osoba od najvećeg povjerenja bivše gradonačelnice Knina Josipe Rimac, pale zbog sumnji u ozbiljnu korupciju. U toj aferi Pleslić je bio ispitan kao svjedok te je tijekom ispitivanja istražiteljima otkrio da je, prema njegovim saznanjima, Josipu Rimac na nezakonitosti za koje je terete potaknuo Toni Matas, bivši obavještajac i šef zadarskog centra SOA-e koji je godinu dana kasnije pronađen mrtav u automobilu kod Knina.

Usprkos dobrohotnosti, odnosno vrlo diskutabilnom postupanju, javnih tijela u naplati vlastitih potraživanja, radijske postaje u idućim godinama svejedno su gomilale dugove. Iz jednog od ugovora koje Nacional posjeduje, datiranog na siječanj 2018. godine, vidljivo je da je samo Obiteljski radio u tom trenutku prema Odašiljačima i vezama imao otvorene obveze koje su iznosile 685.612 kuna. Taj ugovor zapravo otkriva novu dimenziju kartelskog ponašanja na hrvatskom radijskom tržištu: uz suglasnost OiV-a, ta dugovanja na sebe je preuzeo Radio Croatia, koji se tek obvezao da će „u roku od 60 dana zasebnim ugovorom dogovoriti način i uvjete otplate preuzetog duga“. Potom, tek četiri mjeseca kasnije, uz suglasnost Odašiljača i veza potpisuje se sporazum o restrukturiranju duga samog Radija Croatije, koji u tom trenutku iznosi čak 6.671.882 kune.

Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Miroslav Kutle tvrdi da su mu sporne radijske postaje uz Kaćunićevu pomoć preotela braća Petar i Zoran Pripuz. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Taj dug nominalno preuzima tvrtka UMA FM d.o.o., koju kao i „Croatiju“ vodi ista osoba, stanoviti Katijan Kotnik. Kao vlasnik, pak, u tom periodu figurira osoba ranije razotkrivena kao jedan od krakova Kutline (kasnije Pripuzove) medijske hobotnice Katijan Knok, a značajnu ulogu u njoj imao je Ivan Jurić Kaćunić – koji je nedavnom dvojbenom odlukom Vijeća za elektroničke medije te kasnijim još kontroverznijim ponovnim glasovanjem istog tijela, dobio koncesiju za šire zagrebačko područje, na kojoj se donedavno emitirao Radio 101.

Da su iznosi koje su radijske postaje trebale uplaćivati različitim državnim tijelima zapravo znatno veći od onih za koje su bile zadužene i koje su svejedno neredovito podmirivale, za Nacional je potvrdio jedan od sugovornika iz tog medijskog sustava. Jednu od ključnih uloga on pridaje upravo Ivanu Juriću Kaćuniću i njegovoj tvrtki All Market Media, koja je u jednom periodu dobila ekskluzivna prava na marketinški prostor na nizu radijskih postaja, koje nominalno nisu povezane niti su u stvarnosti to trebale biti.

„Primjerice, jedna rent-a-car agencija kompenzirala je svoja vozila za reklame na radiju, a Kaćunić je potom iste automobile iznajmljivao nakladnicima, odnosno radijskim postajama, za višestruko uvećane iznose. Tako se zapravo izvlačio novac iz sustava, a to je odgovaralo svima – pa i vlasnicima radijskih postaja jer su tako umanjivali svoje prihode. Koncesijska naknada za emitiranje, naime, vezana je upravo za visinu prihoda samih radijskih postaja“, objasnio je Nacionalov sugovornik.

Drugi sugovornik čak je upozorio na to da su se na pojedinim radiopostajama registrirale tek marketinške usluge za velike državne tvrtke poput HEP-a, Jadrolinije ili Hrvatske pošte, dok su manji klijenti svoje obveze plaćali na „bočne“ račune, a katkad čak i u gotovini. Neki zaposlenici većih hrvatskih radija zaduženi za marketing, također su raskošno kompenzirali s restoranima i rent a car kompanijama, a jedan od njih navodno je u svom vlasništvu imao čak i flotu s plovilima namijenjenima čarteru.

A postojale su i formalne pozajmice: Nacional ima ugovor koji je u veljači 2012. godine sam sa sobom potpisao Juraj Hrvačić, jedna od ključnih karika tadašnjeg Kutlina medijskog carstva. Kao direktor Radija Croatije on je samome sebi pozajmio iznos od 3.793.830 kuna, i to upravo u trenutku kada su se gomilali dugovi prema institucijama poput Odašiljača i veza, koji ni godinama kasnije nisu podmireni. I brojni drugi dugovi prema državi ostali su nenaplaćeni nakon niza vlasničkih i strukturnih promjena koje je, s današnje distance, gotovo nemoguće razmrsiti. No postoji jedna pravilnost: tvrtke povezane s radijskim kartelom, preko kojih je obavljen niz dvojbenih transakcija, nakon što odsluže svoju svrhu u pravilu odlaze u stečaj, a taj posao u pravilu obavlja stanoviti Marko Šarić. Samo u periodu od 2015. do 2021. godine on je ugasio čak dvanaest različitih tvrtki. Trenutno je na čelu nekadašnjeg UMA FM d.o.o.-a, koji je spomenutim sporazumom preuzeo 6,67 milijuna kuna duga prema Odašiljačima i vezama. Ta tvrtka preimenovana je u Novum Media Zadar i još uvijek nije u stečaju – ali je, po podacima poslovnih servisa, u blokadi, s negativnim kapitalom i jednim jedinim zaposlenim.

REAKCIJA: ‘HDS ZAMP ni jednom poslovnom partneru, pa ni radijskim postajama, nije opraštao dugove’

Reagiranje na članak „Odašiljači i veze i HDS-ZAMP godinama su opraštali milijunske dugove Ivanu Juriću Kaćuniću i njegovim radijskim jatacima“, objavljen u Nacionalu od utorka 28. rujna 2021. godine:

“HDS ZAMP nije udruga s javnim ovlastima, kako stoji na početku teksta. Stručna služba Hrvatskog društva skladatelja za zaštitu autorskih muzičkih prava u svom radu rukovodi se svim nadležnim zakonima, te odlukama tijela Društva, u kojima odlučuju redovni članovi udruge – skladatelji, tekstopisci, izdavači i ostali nositelji glazbenih prava.

Netočno je da je HDS ZAMP bilo kojem poslovnom partneru, pa i radijskim postajama koje se spominju u tekstu „godinama opraštao dugove“. Prilikom odlučivanja o potraživanjima i naplati dugovanja od poslovnih korisnika glazbe, kakvi su radijske postaje, služba ZAMP vodi se isključivo interesima svojih članova, koji kroz tijela kao što su Autorsko-pravni odbor i Skupština predstavnika odlučuju o svim ključnim poslovnim potezima. Mnoge radijske postaje u Hrvatskoj – lokalne, regionalne ili nacionalne – tijekom poslovanja dolaze ili su dolazile u financijske poteškoće zbog kojih nisu bile u mogućnosti redovno plaćati licencu za glazbu. Imajući u vidu partnerski odnos s njima, sa svima se postupa jednako: odobravajući počeke, cesije i odgođenu otplatu kada pojedini korisnik zapadne u financijske probleme. Ta praksa, u dobroj vjeri i imajući na umu krajnji cilj Društva – dosljednu naplatu licence za autorska i srodna prava – traje već desetljećima, ne samo prema medijskim kućama nego i prema svim ostalim poslovnim korisnicima glazbenih licenci. Služba ZAMP, opunomoćena od strane članova, sa skrbi dobrog gospodara brine u njihovo ime o potpunoj naplati svih dugova, regulirajući ugovorima i dostupnim instrumentima osiguranja stanje duga i dospijeće naplate. Pri tome nema favoriziranja „velikih“ postaja niti „treniranja strogoće“ prema malim radijskim postajama kako navodi vaš anonimni izvor: prema svima se postupa jednako partnerski. Zato u zemlji nema postaje koja je zbog dugova na ime autorskih prava niti ovrhe HDS ZAMP-a otišla u stečaj niti okončala poslovanje. Ali istodobno, nema ni opraštanja dugova.

Vaš neimenovani izvor informacija neupućen je i u princip naplate glazbene licence za radijske postaje: netočno je, kako on misli, da bi se „prihodi ZAMP-a dramatično smanjili ako bi radijske postaje promijenile vrstu glazbe i izvođača koje puštaju, pa se tu radi o nekoj vrsti karteliziranja, odnosno nedozvoljenog udruživanja“.

Obračuni naknade sporazumno su ugovoreni s krovnim asocijacijama radijskih i televizijskih postaja, i ovise o prihodima postaja a ne o njihovu repertoaru tj. vrsti glazbe ili izvođačima koje emitiraju. Dakle, iznos licence za radijsku postaju uopće se ne određuje po tome emitira li postaja hrvatsku ili stranu glazbu. HDS ZAMP godišnje prosječno obradi korištenje više od 220.000 glazbenih djela te obračuna i isplati honorare za više od 90.000 hrvatskih i inozemnih autora i nositelja autorskog prava, temeljem recipročne suradnje s više od 130 svjetskih društava za kolektivno ostvarivanje prava.

Za kraj, napominjemo da je HDS ZAMP svoj posao obavlja profesionalno, uspješno te u skladu s visokim standardima pa je u svojim krovnim međunarodnim organizacijama CISAC (Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja) i BIEM (Međunarodni ured za mehanička izdanja) svrstana u kategoriju visoko razvijenih službi. Ali i služba ZAMP i HDS se u istoj mjeri rukovode odlukama svojih članova, autora i ostalih nositelja autorskih prava. Kada bi „opraštanja milijunskih dugova“ bilo, oni bi prvi reagirali i s pravom se pobunili. Činjenica da već godinama na redovnim godišnjim skupštinama Društva članovi, skladatelji svih glazbenih žanrova čija se djela emitiraju na raznim postajama, jednoglasno usvajaju izvješća o poslovnim rezultatima, potvrđuje da oni odobravaju i imaju puno povjerenje u rad Službe. Pri tome se pod suglasnost s tim izvješćima svatko od njih potpisuje punim imenom i prezimenom.”

Služba za odnose s javnošću Hrvatsko društvo skladatelja,
Služba zaštite autorskih muzičkih prava