Uspješna suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, prije svega na vojnom području, bit će jedna od ključnih točaka koje će prije drugog kruga predsjedničkih izbora isticati aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Visoki izvori iz HDZ-a Nacionalu su otkrili da će predsjednica u iduća dva tjedna tvrditi kako je zbog njenih dobrih odnosa sa SAD-om iz te države stigla i znatna vojna pomoć u Hrvatsku te da je time najviše profitirala Hrvatska vojska. Nacionalovi izvori iz HDZ-a tvrde da će Kolinda Grabar Kitarović inzistirati na svojim vanjskopolitičkim uspjesima, kao i na činjenici da je zbog njenih kontakata s američkom diplomacijom došlo do intenzivnijih američkih donacija Hrvatskoj vojsci, što bi moglo kulminirati donacijom 60 oklopnih vozila tipa Bradley. Isti izvor za Nacional je otkrio i zašto su se u HDZ-u odlučili koristiti tom strategijom:

„Ostanak Kolinde Grabar-Kitarović na mjestu predsjednice bio bi najbolje rješenje za Republiku Hrvatsku i zbog njezinih izvrsnih odnosa s američkom administracijom i vodstvom NATO-a. Zahvaljujući tim vezama Hrvatska je posljednjih godina dobila niz vrlo vrijednih donacija vojne opreme.“

No ako aktualna predsjednica i njezin tim stvarno odluče krenuti u drugi izborni krug, s naglaskom na odnose sa SAD-om i na intenzivnu vojnu suradnju, to bi im se moglo vratiti, s obzirom na to da prema dostupnim podacima ta suradnja prošlih nekoliko godina nije toliko bolja nego što je, primjerice, bila tijekom vlade Zorana Milanovića. Upravo je u tom razdoblju SAD Hrvatskoj dao i najveću donaciju vojne opreme, kada je 2014. u Hrvatsku stiglo 214 oklopnih vozila MRAP. Radi se o vozilu američke vojske čija je namjena preživjeti razne eksplozije mina i zasjeda. Pentagon je 2012. godine prestao proizvoditi MRAP-ove. Do tada ih je proizvedeno 27.740, a nakon smirivanja stanja u Iraku i Afganistanu tražili su kome mogu donirati ta vozila. Upravo tu donaciju američke vojske jedan visokopozicionirani SDP-ov dužnosnik iz tog razdoblja vidi kao dokaz da su odnosi sa SAD-om tada bili na višoj razini nego što su danas:

„Riječ je o donaciji vrijednoj oko 500 milijuna kuna, a sve što smo trebali na njima promijeniti su razbijena stakla. Ta donacija, ali i nastavak suradnje između hrvatske i američke vojske, dogovorena je na sastanku tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića i ministra Ante Kotromanovića s tadašnjim američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom. Nakon toga uslijedila je i donacija helikoptera Kiowa Warrior.“

Hrvatskoj je tada SAD donirao 162 vozila tipa M-ATV (borbena terenska vozila), koja su se koristila u misiji ISAF u Afganistanu, 20 vozila tipa MRAP HAGA (sanitetska vozila, isporučena 21. srpnja 2014. godine) te 30 vozila tipa MRAP MaxPro, isporučenih u travnju 2014. godine. Starost vozila tada je bila od tri do pet godina te su prosječno prešla 20.000 kilometara.

Ako aktualna predsjednica i njezin tim odluče krenuti u drugi izborni krug s naglaskom na odnose sa SAD-om, to bi im se moglo vratiti jer je ta suradnja bila bolja tijekom SDP-ove vlade

Za vrijeme vlade Zorana Milanovića i mandata ministra obrane Ante Kotromanovića sa SAD-om je dogovorena još jedna velika donacija. Iako su prvi helikopteri Kiowa Warrior u Hrvatsku stigli sredinom 2016. godine, cijeli posao dogovoren je prije nego što je Kolinda Grabar-Kitarović došla na Pantovčak, a Damir Krstičević preuzeo dužnost ministra obrane.

Kiowe su u Hrvatsku došle krajem 2016. godine, kao dio suradnje između hrvatskih i američkih oružanih snaga. Letjelice su praktički donirane, tržišna vrijednost 16 novih Kiowa je više od 220 milijuna dolara, no mi smo ih dobili za iznos od oko 35 milijuna dolara. Pola tog iznosa dio je donacije američkih oružanih snaga, tako da je Hrvatska stvarno platila nešto više od 15 milijuna dolara plus PDV. Ukupna vrijednost projekta uvođenja helikoptera Kiowa Warrior u operativnu upotrebu, koji je počeo 2016. i trajat će do 2020. godine, uključujući cjelokupnu obuku letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja, uspostavu logističkog sustava opsluživanja i održavanja helikoptera te vrijednost donacije, iznosila je 65 milijuna dolara ili 455 milijuna kuna s PDV-om. Koliko je ta donacija bila vrijedna pokazuje i podatak da su od svih modela borbenih helikoptera koje su Amerikanci koristili u ratu u Iraku i Afganistanu, kao što su Apache, Black Hawk i drugi, Kiowe imale najviše sati naleta, mjesečno čak 72 sata po letjelici u Iraku, dok je u Afganistanu to bilo još i više, čak 80 sati. Ukupno su Kiowe u borbenim akcijama tijekom tih dvaju ratova sudjelovale s nešto više od 800.000 sati naleta, a uspješnost njihovih misija bila je veća od 90 posto.

Izvor blizak SDP-u, ali dobro upućen u stanje u MORH-u i oružanim snagama, kaže da tvrdnja da je aktualna predsjednica pridonijela poboljšanju odnosa s američkom vojskom ne stoji te da su ona i ministar obrane Damir Krstičević te odnose pokvarili odnosom prema američkoj strani tijekom procesa nabave vojnih zrakoplova:

„Sve dobro što se napravilo u odnosima sa SAD-om, nepovratno je bačeno u vjetar procesom nabave vojnih zrakoplova. Netransparentnu nabavu i jasno favoriziranje jedne strane Amerikanci neće tako brzo zaboraviti. Kolinda Grabar-Kitarović cijelo vrijeme podržavala je takvu nabavu pa je sada apsurdno da se hvali kako su zbog nje odnosi sa SAD-om na visokoj razini. Pogledajte samo koliko su donacija SAD i druge članice NATO-a dale Srbiji u posljednjih godinu, dvije. Puno više nego Hrvatskoj.“

Upravo je o američkim vojnim donacijama Srbiji nedavno pisao i Nacional jer podatke o tim donacijama Vučićev režim u Beogradu vješto skriva i ne želi da se u medijima piše o činjenici da SAD i druge članice NATO-a Srbiji doniraju puno više vojne opreme nego Rusija. Tako je i Ministarstvo obrane Srbije, na čijem je čelu Aleksandar Vulin, negiralo podatke iz vlastitog Informatora o radu, dokumenta na gotovo 150 stranica u kojem se navodi da su od 2007. godine Sjedinjene Američke Države najveći donator srpske vojske.

Prema podacima iz Informatora, Washington je od 2007. najveći donator srpske armije, s obzirom na to da je SAD uputio pomoć čija je vrijednost veća od 20 milijuna dolara. Istovremeno su donacije iz Rusije dosegnule nešto više od 54.000 eura – pomoć za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i 10 kompleta padobrana – što je drastično manje u odnosu na Kinu, čak i Norvešku, Dansku i Veliku Britaniju. Ako se gleda samo prošla godina, članice NATO-a daju najveće donacije srpskom Ministarstvu obrane. Ukupan iznos lani je bio veći od 2,5 milijuna eura, a SAD je u tome sudjelovao s gotovo 95 posto. Pored toga, od 2012. do 2018. godine Vojska Srbije sudjelovala je u 11 međunarodnih vojnih vježbi s NATO-om, 98 vježbi s članicama Saveza, sedam mirovnih misija Ujedinjenih naroda i šest misija Europske unije.

‘Sve dobro što se napravilo u odnosima sa SAD-om nepovratno je bačeno u vjetar procesom nabave vojnih zrakoplova. Netransparentnu nabavu Amerikanci neće tako brzo zaboraviti’, tvrdi izvor iz SDP-a

Te brojke pokazuju da američka vojna pomoć Hrvatskoj ni po ničemu nije specifična i da su takve donacije normalna stvar kojom američka diplomacija pomaže saveznicima, ali i državama poput Srbije za koje smatra da su pod prevelikim utjecajem Rusije. Ono što je u svakom slučaju zanimljivo jest da od donacije helikoptera Kiowa Warrior 2016. do danas nije bilo niti jedne donacije američke vojske Hrvatskoj, barem ako je vjerovati švedskoj stranici SIPRI Arms Transfers Database. Nacional je pokušao doći do službenih podataka iz Ministarstva obrane, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor na naš upit.

Je li manjak donacija slučajnost ili znak lošijih odnosa između SAD-a i Hrvatske prije svega zbog nabave vojnih zrakoplova, teško je nagađati, ali i Nacional je prije nekoliko tjedana pisao o tome kako su neki američki diplomati ponovno iznenađeni načinom na koji Hrvatska provodi i novu nabavu aviona. Naime, izvor blizak sigurnosnom sustavu otkrio je Nacionalu da su predstavnici hrvatske vlade zaduženi za koordinaciju i provedbu ponovnog pokušaja nabave novih borbenih zrakoplova, započeli neformalnu komunikaciju s predstavnicima američke administracije i već ih neugodno iznenadili. Izvor koji je bio u kontaktu s jednim predstavnikom američke administracije za Nacional je izjavio da su predstavnici SAD-a prenijeli poruku svojim hrvatskim sugovornicima da je SAD spreman Hrvatskoj prodati američke borbene zrakoplove F-35, najmodernije zrakoplove pete generacije koje SAD nudi, ali su tu ponudu s hrvatske strane glatko odbili. Radi se o posljednjoj generaciji u nizu borbenih zrakoplova koje je razvila tvrtka Lockheed Martin. Prema tvrdnjama istog izvora, SAD je najavio da je spreman prodati osam spomenutih zrakoplova te da bi njihova cijena otprilike mogla biti na razini one koju bi hrvatska strana morala potrošiti za dvanaest zrakoplova F-16. Međutim, cjenovne usporedbe tog tipa bez detaljnijih informacija o razini opremljenosti ponuđenih borbenih zrakoplova, teško je precizirati.

Isti izvor navodi da su tijekom neformalnih kontakata predstavnici hrvatske strane otklonili takvu mogućnost i najavili da ih više interesira dvanaest zrakoplova F-16. Taj izvor rekao je da mu je u izravnom kontaktu predstavnik američke administracije izjavio sljedeće:

„Hrvati su nas opet zbunili. Mi smo im, kolokvijalno govoreći, bili spremni prodati novog Rolls Roycea, a oni su inzistirali kupiti polovnog Passata. I to zato što misle da je bolje po približno istoj cijeni kupiti više starijih nego nešto manje najnovijih i najsuvremenijih zrakoplova. Ta fasciniranost zrakoplovima F-16 sad se već čini i pomalo čudnom.“

Američka strana zbunjena je takvim hrvatskim stavom jer bi nabavkom modernih američkih aviona F-35 Hrvatska riješila problem zaštite svojeg zračnog prostora za nekoliko desetljeća unaprijed, budući da se očekuje da će avioni tipa F-35 biti u upotrebi do 2070. godine, dok avioni F-16 ubrzano izlaze iz upotrebe.

Američka vojna pomoć Hrvatskoj ni po čemu nije specifična i takve su donacije normalna stvar kojom američka diplomacija pomaže saveznicima, ali i državama poput Srbije

I dok takav razvoj događaja pokazuje da su američki diplomati razočarani načinom na koji Plenkovićeva administracija provodi nabavku vojnih zrakoplova, neki drugi poslovi pokazuju da vojni odnosi dviju država ipak nisu toliko narušeni. Naime, ministar obrane Damir Krstičević nedavno se pohvalio o američkoj donaciji oklopnih vozila Bradley, koja se više od dvije godine dogovara u tišini, a čiju dostavu očekuju iduće godine. Hrvatski tim koji je boravio u Americi izabrao je 60 vozila, ali i još njih 24 za rezervne dijelove. Stara verzija oklopnjaka modela Bradley za pješaštvo nakon toga bi se modernizirala u „Đuri Đakoviću“ i prebacila na digitalnu tehnologiju.

Ministar obrane rekao je i da su odabrana vozila Bradley, koja će nam biti donirana, u izuzetnom dobrom stanju te da će Hrvatska u njihovo osvježavanje i kasniju modernizaciju morati uložiti između dva i pet milijuna dolara po vozilu. Riječ je o modelu M2A2 ODS s topom kalibra 25 mm. Ministar je također potvrdio da je Hrvatska pristala na sudjelovanje u novom ERIP-u, programu State Departmenta kroz koji SAD pomaže svojim saveznicima pri prelasku s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju. Kroz ERIP Hrvatska dobiva 25 milijuna dolara za program Bradley. Realizacijom tog projekta Hrvatska bi ispunila i program dostizanja sposobnosti unutar NATO-a.

Ovaj posljednji primjer pokazuje da odnosi Hrvatske i SAD-a kada je u pitanju vojna tehnologija ipak nisu toliko lošiji nego što su bili prije nekoliko godina, ali pitanje je koliko u tome ima zasluge Kolinde Grabar-Kitarović, a pogotovo je pitanje hoće li hvaljenje tim rezultatima imati odjeka među biračima.