Broj osoba kojima se sudi za prebacivanje stranih migranata kroz Hrvatsku višestruko je veći nego prijašnjih godina, a posebno je velik pritisak na Općinski sud u Karlovcu gdje je prema podacima iz e-spisa 2018. zaprimljeno 229 takvih slučajeva, a u prva dva mjeseca ove godine još pedesetak.

U njima se jednoj ili više osoba sudi da su iz koristoljublja, za unaprijed dogovoreni novčani iznos, kroz Hrvatsku prevozili strane državljane u namjeri da im omoguće da ilegalno izađu s hrvatskog teritorija i uđu u neku od drugih država članice Europske unije.

Prema riječima sutkinje i glasnogovornice karlovačkog suda Blaženke Lugar Vladić predmeti su to u kojima se osobama koje na sudu kolokvijalno nazivaju “prebacivačima”, sudi po članku 326. Kaznenog zakona “za protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak” u Hrvatskoj ili drugoj državi članici EU.

Dakle, tijekom prošle godine zaprimljeno je 229 takvih optužnica, a tijekom ranijih godina njihov je broj bio zanemariv, rekla je Lugar Vladić u razgovoru za Hinu.

Do sada presuđeno u 68 slučajeva

Za sud je to, kaže, velik pritisak, jer su svi ti slučajevi žurni spisi s obzirom da je uglavnom riječ o pritvorskim predmetima u kojima se sudi strancima iz Albanije, Ukrajine, Turske, Irana, Iraka te ponešto iz Srbije i BiH, a vrlo rijetko i Hrvatima.

Do sada je presuđeno u 68 slučajeva, bilo bi i više, ali je u nekim predmetima više okrivljenika, od kojih su neki još na slobodi pa je teško formirati spis i održati raspravu. Svi uhićeni su u istražnom zatvoru dobili odvjetnika po službenoj dužnosti, no velik broj njih, nakon toga, ipak angažira svog izabranog odvjetnika.

Za krijumčarenje migranata zakon uglavnom predviđa kazne od jedne do osam godina zatvora, a nekima je već pravomoćno potvrđeno po pet godina zatvora. No kazna može biti i do 12 godina, kod onih “prebacivača” kojima je utvrđen teži oblik nedjela, jer su osobama koje su prevozili ugrožavali život i zdravlje, primjerice u kamionima bez dovoljno zraka.

Tako, umjesto da dođu do lake zarade na teret nesretnih migranata, iskorištavajući njihove teške životne nedaće, “prebacivači”, po riječima sutkinje Lugar Vladić, uglavnom završe na izdržavaju kazne u zatvorima u Karlovcu, Gospiću, Remetincu i drugdje.

Od profesionalaca do kriminalaca iz nužde

Sutkinja kaže i da se osuđenima uz zatvorsku kaznu često oduzimaju i kamioni, kombiji te mobiteli koje su koristili u kaznenim djelima čime se šalje “poruka opće prevencije”, a čini se da to i daje rezultate.

“Podaci govore da smo mi u Karlovcu po tome najstroži sud, drugdje znaju biti kazne i uvjetne, no vidimo da na neki način moramo to suzbiti i koristimo sve zakonske mogućnosti kažnjavanja da poručino ‘nemojte to raditi, ne isplati vam se, jer ćete sigurno završiti u bezuvjetnom zatvoru i ostati bez svoje imovine’, sredstva počinjena kaznenog djela”, zaključuje Lugar Vladić.

Na pitanje o profilu “prebacivača” sutkinja kaže da nailaze na sve. “Ima tu onih koji su to učinili prvi put, kažu da je bilo iz nužde, neki da bi otplatili kredit, jedan je mladić plakao i rekao da je samo htio kupiti djevojci zaručnički prsten, ali ima i profesionalaca, koji priznaju da su u nekim drugim zemljama već bili uhvaćeni u ilegalnim poslovima.

Zato i kazne variraju, uzimaju se sve olakotne i otegotne okolnosti te će oni kojima se presudi minimum provesti u hrvatskom zatvoru godinu dana, oni koji pokažu iznimnu drskost možda pet godina, ali oni kojima je utvrđeno i ugrožavanje zdravlja i života drugih ljudi možda i maksimalnih 12 godina, s tim da njima sudi porota, a ne samo sudac pojedinac”.