U posljednje vrijeme gotovo da ne prođe dan, a da policija ne izvijesti o uhvaćenim migrantima i krijumčarima migranata, kojima posao očito cvjeta. Kako i ne bi kad, sudeći iz izjava i priznanja koje su neki krijumčari dali pred hrvatskim sudovima, ispada da po krijumčarenoj osobi, ako ih dovedu do dogovorenog cilja, zarade i do 2000 eura.

Rade to iz koristoljublja, no pravdaju se sucima da samo žele popraviti lošu materijalnu situaciju. Iako policija migrante i krijumčare ljudi hvata duž čitave granice, najviše posla imaju uz granicu s BiH pa je i Općinski sud u Karlovcu najzatrpaniji predmetima koji se odnose na krijumčarenje migranata. Naime, u ponedjeljak pisali smo o tome kako su policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja migranata i sprječavanja nezakonitih migracija na području nadležnosti Policijske uprave karlovačke, od 25. do 27. siječnja na području Rakovice i Netretića, u tri odvojena slučaja, spriječili krijumčarenje više stranih državljana.

Samo tjedan dana ranije, policijski službenici su na području Cetingrada uočili su kombi vozilo bosansko-hercegovačkih nacionalnih oznaka, za koje su naknadno utvrdili da je upravljao državljanin Bosne i Hercegovine, a za koje su posumnjali da se u njemu prevoze strani državljani. Policajci su tada uporabom svjetlosnih i zvučnih signala pokušali zaustaviti vozilo, međutim, vozač se oglušio i nastavio se kretati da bi u Gornjem Taborištu izgubio nadzor nad kombijem, udario u stup, a nakon toga u policijsko vozilo. U događaju su ozlijeđene tri osobe, strani državljani iz kombi vozila te su na daljnje liječenje odvezeni u zdravstvenu ustanovu.

Ilegalne migracije podijelile Troskota i Glavaševića, ali u jednome se ipak slažu

Karlovačka policija: Ove godine nije bilo dojava o provalama

Kakva je situacija po pitanju krijumčarenja migranata na području Karlovca i Karlovačke županije nacional.hr doznao je od karlovačke policije.

Na pitanje koliko je ilegalnih migranata zabilježeno na tom području od početka godine, iz policije su odgovorili: “Statistički podaci vezani uz nezakonite migracije u siječnju bit će obrađeni i dostupni u veljači stoga ih u ovom trenutku nismo u mogućnosti dostaviti”.

Istovremeno, policiju smo pitali i jesu li dosad građani slali dojave o eventualnim provalama, oštećenju imovine… “Što se tiče upita o dojavama o provalama ili oštećenjima imovine, a koje bi se odnosile na nezakonite migrante, ove godine nismo evidentirali takve dojave”, odgovorili su.

Pojasnili su i koji je postupak kad policija posumnja da netko prevozi ilegalne migrante. “Osoba uhićena pod sumnjom u počinjenje kaznenog djela ‘Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma’, opisanog u članku 326. Kaznenog zakona, privodi se u teritorijalno nadležnu policijsku postaju radi provođenja izvida koji imaju za cilj otkrivanje i osiguravanje tragova kaznenog djela i predmeta koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te prikupljanje drugih obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka.

O uhićenju osobe pod sumnjom u počinjenje kaznenog djela i tijeku provođenja izvida, policija izvješćuje nadležno Državno odvjetništvo te u koordinaciji s istim poduzima hitne dokazne radnje sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku. Po dovršetku izvida i utvrđivanju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela, policija protiv osumnjičene osobe nadležnom Državnom odvjetništvu podnosi kaznenu prijavu, a osumnjičenika predaje pritvorskom nadzorniku”, navode dodajući da odluku o podnesenoj kaznenoj prijavi donosi te daljnje postupanje prema osumnjičeniku preuzima nadležno Državno odvjetništvo.

Trojica muškaraca krijumčarila migrante, ‘pali’ kod Karlovca: Oglasila se policija

Kazne za krijumčare migranata

Zaključno, zanimalo nas je i kakve sankcije snose krijumčari migrantima, ali i što se dogodi s migrantima koji su dovedeni u službene prostorije.

“Za osnovni oblik kaznenog djela – ‘Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma’ zakonom predviđena kazna zatvora u trajanju od 1 do 8 godina, dok je za kvalificirani oblik tog kaznenog djela previđena kazna zatvora u trajanju od 3 do 12 godina”, navode.

Za precizne podatke o pravomoćnim odlukama nadležnih sudova i izrečenim kaznama uputili su nacional.hr da se obrati nadležnom sudu u Karlovcu.

A što se tiče postupanja prema nezakonitim migrantima, prema njima se postupa sukladno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske i europskog zakonodavstva, odnosno prilikom zatjecanja migranata, ukoliko su isti izrazili namjeru za međunarodnom zaštitom, provodi se registracija koja obuhvaća uzimanje otisaka prstiju i drugih biometrijskih podataka koji se unose u odgovarajuću zbirku, zaključuju iz policije.

Sudovi i zatvori zatrpani krijumčarima ljudi: Više od 650 ljudi završilo iza rešetaka