MEĐU UMJERENIJIM ČLANSTVOM HDZ-a STRAHUJE SE DA SE KARAMARKA POČINJE DOŽIVLJAVATI KAO POLITIČARA KOJI POKAZUJE NEDEMOKRATSKE I AUTOKRATSKE TENDENCIJE

Više izvora bliskih HDZ-u ispričalo je za Nacional da se unutar umjerenijeg članstva stranke počeo širiti pesimizam zbog nedavnog istupa Tomislava Karamarka kojim je on pokušao izvršiti pritisak na glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. Ti izvori tvrde da taj Karamarkov istup uoči parlamentarnih izbora stranci može samo štetiti, a posebno ih zabrinjava to što se zbog učestalosti sličnih propusta u raznim situacijama više ni u kom slučaju ne može govoriti o tome da je riječ tek o Karamarkovoj nespretnosti u komunikaciji.

Prema tvrdnjama istih izvora, među umjerenijim članstvom HDZ-a strahuje se da se među umjerenijim biračima koji su skloni desnom centru, Karamarka počinje doživljavati kao odveć rigidno desno orijentiranog političara koji pokazuje neke nedemokratske tendencije, što bi te birače moglo navesti da svoje povjerenje ukažu nekoj drugoj političkoj opciji.

Novu eskalaciju straha za ishod parlamentarnih izbora unutar umjerenijeg članstva HDZ-a, Karamarko je potaknuo kada je proteklog tjedna izjavio da bi Dinku Cvitanu bilo mudrije da nije zatražio skidanje zastupničkog imuniteta Josipi Rimac. Karamarko je izjavio da je vrlo interesantno što se to radi sada te je dodao da bi državnom odvjetniku bilo mudrije da nije otvarao to pitanje uoči parlamentarnih izbora.

“TO JE REDOVITA PROCEDURA, zahtjev za skidanje imuniteta zbog istražnih radnji koje bi trebalo provesti, ali je vrlo interesantno što se to upravo sada događa. Državni odvjetnik, da je mudar, to mogu javno reći, ostavio bi to za dan poslije izbora”, rekao je Karamarko. Kada su ga upitali zašto je Josipa Rimac ulazila u Sabor kad se znalo da se protiv nje vodi istraga, dodao je da je to bilo “davno dogovoreno i planirano i kad se dogovorimo, ne volimo odstupati od tih dogovora”.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ZATRAŽILO JE da se Josipi Rimac ukine zastupnički imunitet radi nastavka istrage koju je prošle godine pokrenuo Uskok, zbog sumnje da je saborska zastupnica s vjerojatno najkraćim stažom u hrvatskoj novijoj povijesti kao gradonačelnica Knina neosnovano stekla stambeni prostor. Josipa Rimac je na zastupničku dužnost prisegnula 18. rujna, a u saborskim klupama zamijenila Antu Jerolimova, koji je ostavku na zastupničku dužnost podnio nakon što je mu je travnju skinut imunitet kako bi ga se moglo kazneno goniti zbog sumnje da je krivotvorio diplomu Ekonomskog fakulteta.

Nedugo potom, Državno odvjetništvo na Karamarkovu izjavu reagiralo je službenim priopćenjem: “Povodom izjave predsjednika HDZ-a vezano za zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za skidanje imuniteta saborskoj zastupnici Josipi Rimac, podsjećamo da je započinjanje njenog saborskog mandata obvezalo Državno odvjetništvo da zatraži skidanje imuniteta kako bi nadležno državno odvjetništvo moglo nastaviti s ranije započetom istragom. Izbori ne utječu niti bi smjeli utjecati na postupanje pravosudnih tijela te će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nastaviti postupati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima bez obzira na pokušaj politizacije DORH-ova postupanja.”

• IZVORI IZ HDZ-a TVRDE da taj Karamarkov istup uoči parlamentarnih izbora stranci može samo štetiti, a posebno ih zabrinjava to što se ne može govoriti o tome da je riječ tek o nespretnosti u komunikaciji

IZVOR BLIZAK DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU ispričao je za Nacional kako je Karamarkova izjava isprva šokirala glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, ali da ni u kom slučaju neće utjecati na rad na tom predmetu. “Karamarkova izjava je nečuvena te predstavlja pritisak bez presedana. Kako je on ranije bio šef sigurnosne službe, a potom i ministar unutarnjih poslova, u najmanju ruku morao bi znati neke osnove kaznenih postupaka, postupanja policije i Državnog odvjetništva. Tako bi morao znati i da se istraga protiv Josipe Rimac morala prekinuti onog trenutka kada je prisegnula kao saborska zastupnica te da se mogla nastaviti tek kad joj je skinut imunitet. Kako je Karamarko, po svemu sudeći, to znao, onda se jedino može zaključivati da se radi o pritisku. Znao je on jako dobro što govori i što je time htio postići. Uzimajući u obzir Karamarkovu izjavu, može se zaključivati da je Josipa Rimac poslana u Sabor ponajprije kako bi je se pokušalo zaštititi od kaznenog progona”, izjavio je za Nacional izvor iz Državnog odvjetništa.

Izvor blizak HDZ-u izjavio je za Nacional kako se može tvrditi da je ovo zasad vrhunac Karamarkovih neprimjerenih izjava koje se mogu okarakterizirati kao pritisci i pokušaji zastrašivanja. Sličnu retoriku vodstvo HDZ-a počelo je koristiti još prije gotovo godinu dana, također u situacijama kada se vodstvo stranke nalazilo pod pritiskom policije ili državnog odvjetništva. Upravo zato među umjerenijim članstvom HDZ-a sada u posljednjim Karamarkovim izjavama vide tek nastavak zabrinjavajuće retorike.

Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić u intervjuu Večernjem listu od 8. studenoga 2014. izravno je optužio Zorana Milanovića da se upliće u policijske obrade te da zloporabi premijerske ovlasti u političke svrhe. Bilo je to nedugo nakon pokretanja afere Agram i uhićenja Milana Bandića i njegovih suradnika. Brkić je prozvao premijera Milanovića da preko ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića izravno dirigira istražnim procesima, navodeći da je sve istrage provodio PNUSKOK, nad kojim Ostojić ima veću kontrolu nego nad DORH-om. “Ministar Ranko Ostojić sve to radi po nalogu premijera. Zloupotrebljavaju PNUSKOK, a jedan je od detalja koji potkrepljuju tu tvrdnju i taj da se premijer Milanović prije početka akcije Agram našao s dvojicom visokopozicioniranih dužnosnika PNUSKOK-a. I Vlada i predsjednik, kako bi se održali na vlasti, služe se manipulacijama, prijetnjama i zastrašivanjem, blate HDZ, a naposljetku zloupotrebljavaju državne institucije”, izjavio je Brkić.

Taj intervju Večernjem listu Brkić je dao nekoliko dana nakon što je portal Direktno.hr objavio da je Brkić pod istragom. Te tvrdnje Brkić je nazvao potpuno utemeljenima i dodao: “Ali – ovo odgovorno tvrdim – nisam samo ja u pitanju, nego i svi oni koje ova Kukuriku vlast smatra ozbiljnim političkim suparnicima.” Istaknuo je da aktualna vlast provodi ciljane istrage protiv političkih oponenata i da će upozoriti Europsku komisiju kako u Hrvatskoj vlast instrumentalizira represivni aparat u svrhu neutralizacije političkih suparnika: “Za sebe osobno i još neke kolege iz HDZ-a pouzdano znam da su istrage započele nakon naše pobjede na prvim europarlamentarnim izborima, koji su bili održani u travnju 2013., i traju još i danas.”

NA PITANJE ŽELI LI REĆI DA POLICIJA i istražitelji postupaju izravno po diktatu politike, Brkić je odgovorio: “Naravno, a poručio bih kolegama iz MUP-a, preciznije iz PNUSKOK-a, da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog, u protivnom će i sami kad-tad odgovarati zbog kršenja zakona.”

Te Brkićeve izjave u dijelu policije doživljene su kao prijetnje i zastrašivanje.

Brkić je ponovio da će doći vrijeme kad će sve to biti istraženo i zaključio: “Radio sam u tom sustavu i nikad se tako nije zloupotrebljavao policijski sustav za političke obračune.” Svega nekoliko dana poslije, na Brkića se nadovezao i sam Karamarko. On je to također učinio u intervjuu koji je dao Večernjem listu, a njegove izjave također su u dijelu državnih institucija doživljene kao pokušaj zastrašivanja.

“HDZ je, za razliku od SDP-a, prošao svoju katarzu, u našem mandatu bili su istraživani i sankcionirani svi, bez obzira na stranačku pripadnost. A SDP danas ne samo da štiti svoje članove i simpatizere od kaznenog progona, nego zloupotrebljava državne institucije kako bi se obračunao s političkim suparnicima. Svima je jasno da to Milanović, pa i ovim izjavama, traži od njih! Zato još jednom upozoravam sve dužnosnike i zaposlenike tih institucija da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog. U protivnom se izlažu riziku da će morati odgovarati”, izjavio je Karamarko.

SLIČNOM RETORIKOM KARAMARKO se nastavio koristiti i u nekim drugim situacijama, kada se nije radilo o tomu da bi se netko od njegovih suradnika mogao naći na udaru pravne države. Karamarko je početkom rujna u Drnišu na novinarsku zamolbu da prokomentira rezultate redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama – CRO Demoskop, prema kojima se SDP, odnosno, lijeva koalicija primakla na dva posto desnoj HDZ-ovoj koaliciji, izrekao još jednu spornu izjavu. Karamarko je tada rekao: “Ja ih tri godine komentiram i ukazujem na falsificiranje tih rezultata. Ne znam s kime će ti ljudi raditi u uređenom društvu kada mi dođemo na vlast.” Tu njegovu izjavu njegovi oponenti također su shvatili kao prijetnju.

• OVO JE NASTAVAK neprimjerenih izjava šefa HDZ-a, a sličnu retoriku vodstvo stranke počelo je koristiti još prije gotovo godinu dana, također u situacijama kada su se našli pod pritiskom policije i DORH-a

PROŠLOG TJEDNA JOŠ JEDAN KARAMARKOV POTEZ doživljen je kao najizravnija prijetnja i to svim hrvatskim medijima. Predsjednik HDZ-a tužio je izdavača Nacionala i zatražio da mu se isplati 200.001 kuna odštete zbog duševnih boli, za koje tvrdi da su mu nanesene objavom autoriziranog intervjua Josipa Manolića, u kojemu ga je nazvao doušnikom Udbe. Tužbeni zahtjev protiv tvrtke Nacional News Corporation, izdavača Nacionala, posljednjeg dana dopuštenog roka, 2. rujna 2015., dostavljen je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. U tužbenom zahtjevu nedvosmisleno se navodi što Karamarko misli da može poslužiti kao osnova za podizanje takve tužbe.

To su autorizirane Manolićeve izjave objavljene u Nacionalu, koje on smatra neistinitima i koje su mu, kako tvrdi, povrijedile pravo osobnosti, i to pravo na privatnost, dostojanstvo, čast i ugled, ali i pravo na duševno zdravlje i duševni mir. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, ovako je komentirao Karamarkovu tužbu protiv Nacionala: “Mediji koji prenose izjave relevantnih sugovornika o bilo kojem pitanju od javnog interesa, ne smiju zbog toga trpjeti nikakve štetne posljedice. To je osnovno pravilo medijskog prava, koje poštuje profesionalno načelo da mediji moraju osigurati slobodan protok ideja i informacija o temama od javnog interesa.

ISTINITOST ILI NEISTINITOST IZJAVE gospodina Manolića o gospodinu Karamarku, treba dokazivati u postupku protiv Manolića, a ne protiv medija koji je prenio tu izjavu relevantnog sugovornika o temi od javnog interesa. Stoga HND smatra da je ova tužba protiv nakladnika Nacionala svojevrsna prijetnja svim medijima pa je ova parnica iznimno važna za sve nas – novinare, nakladnike i najširu javnost.”

Karamarkovoj tužbi protiv Nacionala tjednik Telegram posvetio je redakcijski uvodnik, pišući o njoj među ostalim i sljedeće: “Eventualna presuda protiv Nacionala, u slučaju Karamarkove tužbe, zapravo bi uvela načelo šutnje na hrvatsku javnu scenu. Sama ideja da se mediji sudski progone zbog prenošenja mišljenja relevantnih sudionika u hrvatskom javnom i političkom životu, duboko je protudemokratska, jer se takvom sudskom represijom onemogućuje minimalno normalno funkcioniranje javnosti. Slobodna je javnost, pak, esencijalni preduvjet za demokraciju. No Karamarkova tužba protiv Nacionala ne iznenađuje. Ona se, naprotiv, naslanja na tradiciju HDZ-ova ponašanja prema javnosti iz devedesetih godina, kada su ta stranka i njena vlada podigle stotine tužbi protiv onda rijetkih hrvatskih neovisnih medija. U interesu je slobode medija, slobode govora i demokratskih procesa, da se ova tužba odbije.”