Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da će u Saboru na glasanju o radu Vlade, koju će tražiti SDP i Reformisti, imati stabilnu većinu te je istaknuo da je Vlada krenula s reformama i imat će se čime pohvaliti.

“Apsolutno hoćemo. Interpelaciju ćemo razmotriti jako ozbiljno. O tome se treba razgovarati, ali  imamo većinu i to stabilnu većinu”, kazao je Karamarko u srijedu u emisiji Hrvatskog radija “A sada  Vlada” upitan imaju li saborsku većinu vezano uz podnošenje interpelacija SDP-a i Narodne stranke – Reformista. Najavio je i da je Vlada na tragu rješenja problema vezanih uz kredite u švicarskim francima, ali i da će razmotriti i ono što oporba ima reći o tome.
SDP interpelacijom predlaže da Sabor Vladu obveže da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji su protiv Hrvatske pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima te da pokrene postupak za izlazak iz dvostranih ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja potpisanih drugim članicama prije ulaska Hrvatske u EU.  Interpelaciju o radu Vlade na području radnog zakonodavstva najavio je i predsjednik Narodne stranke – Reformista, saborski zastupnik Radimir Čačić .

Vlada je krenula s reformama i imat ćemo se čim pohvaliti

Karamarko je reako da je u prvih stotinu dana Vlade nezadovoljan tempom, jer je očekivao da će se s reformama krenuti bitno brže i bitno ranije. No, razlog vidi u tome što imaju specifičnu “političku konfiguraciju” tj. suradničku vezu s Mostom koja je “pojela” mjesec dana u pregovorima.

“Vlada je krenula s reformama i mislim da ćemo se imati i  čime se pohvaliti. To je ono čime bih bio zadovoljan”, poručio je.

Reformom svih reformi drži otvaranja mogućnosti kvalitetnijih ulaganja i otvaranja radnih mjesta. Najavio je i da će na jesen izaći novi, stimulativan, porezni sustav koji će poduzetnicima dati “vjetar u leđa” ali neće i opterećivati građane. Potrebnim drži i kapitaliziranje državne imovine, jer sada u toj imovini imamo više od 30 milijarde eura, koji stoje neiskorišteni.

Prvi potpredsjednik Vlade smatra i da će se prvi rezultati reformi osjetiti nakon nekoliko dobrih investicija, koje su već počele.

“Moramo proći ‘dolinu suza’, ali oni koji su najpotrebitiji i socijalno ugroženi to će najmanje osjetiti”, poručio je.

Dezinformacijom je nazvao spekulacije da će Vlada produljiti radno vrijeme i ukinuti plaćenu stranku od pola sata.
Karamarko je najavio da se ide u dodjelu koncesije za luku Gruž, što će osigurati oko dvjestotinjak radnih mjesta. Također, naveo je, zaključen je natječaj za prugu Dugo Selo – Križevci u vrijednosti oko 1,5 milijardi kuna .

“To su znatne investicije u samo prva dva mjeseca Vlade”, istaknuo je Karamarko. Dodao je i da su sa strateškim partnerom u završnoj fazi razgovora vezanim uz LNG terminal.

Vezano uz reformu lokalne i regionalne samouprave, Karamarko je rekao  da se oko toga neće složit s Mostom. “Oko županija nećemo se nikako složiti. One su oko 2,9 posto troška državnog proračuna, mogu se digitalizirati i racionalizirati ali njihov broj se  neće smanjivati”, poručio je.  Smatra i kada se ojača gospodarstvo, otvori više radnih mjesta i proračun bude jači – tada neće biti bitan njihov broj. Naveo je i da postoji i povijesni razlog da se ne dira u broj županija.

Odnose između Domoljubne koalicije i Mosta ocijenio je dobrima. “Ponekad zapnemo, odnosi nekada budu teški, uđemo u neke razgovore i pregovore, ali sve porješavamo”, rekao je Karamarko. Dodao je i da se Domoljubna koalicija i Most slažu u svim bitnim pitanjima.

Upozorivši da je situacija u zemlji teška i da moraju biti reformska Vlada, poručio je kako dokle god bude rezultata u radu Vlada će bit stabilna i održiva. No, ako rezultata ne bude, nitko nije siguran. Negirao je i medijske spekulacije da razmišlja o preslagivanju parlamentarne većine.

“U ovom momentu ne. Jedino ako dođe do ne znam kakvih tektonskih poremećaja, ali u ovom momentu sigurno ne”, kazao je Karamarko.

Žrtve Jasenovca nisu zaslužile biti politizirane i da se njima manipulira

Karamarko je rekao i da je nekome stalo da se u hrvatskom društvu ideološki sukobljavamo pozvavši  one koji sada nisu u “zoni odgovornosti” za državu prestanu s tim i počnu se odgovorno ponašati. Štetom smatra i što na službenu komemoraciju i odavanju počasti žrtvama u Jasenovcu neće doći predstavnici židovskih općina, SNV-a i predstavnici antifašista.

“Žrtve Jasenovca nisu zaslužile biti politizirane  i da se njima manipulira u dnevnopolitička svrhe. Tamo trebaju biti svi i odati poštovanje svim žrtvama. To su nevine žrtve jednog brutalnog sustava koje su zaslužile respekt”, naglasio je Karamarko.

Napominjući da je prošlo stoljeće bilo vrijeme nakaradnih ideologija i režima – nacizma, fašizma i komunizma, koji su odnijele milijune žrtava, rekao je kako suvremeno hrvatsko društvo s pozicija antitotalitarizma , kao što je konfigurirana i Europa,  mora osuditi sve takve režime.
Odbacio je i optužbe da je u Hrvatskoj na djelu povjesni revizionizam kazavši kako svi koji ne žele priznati da postoje komunistički zločini, kada se to spomene, smatraju to povijesnim revizionizmom i napadom na antifašizam.
“To nije istina, mi smo antifašisti. I prvi predsjednik i osnivač HDZ-a Franjo Tuđman bio je antifašista, ali smo isto tako i antitotalitaristi”, istaknuo je.

Bez komunikacije s sindikatima nema ni rješenja

U vezi s pregovorima Vlade sa sindikatima državnih službi o povećanju osnovice za plaće od šest posto, Karamarko je rekao da su ti razgovori jako potrebni. Podsjetio je i da bivša Vlada nije imala nikakvu komunikaciju s sindikatima, jer ih je bivši premijer Zoran Milanović u svom mandatu na razgovor primio samo tri puta. “Bez komunikacije nema ni rješenja, a ova Vlada komunicira. Svi moraju biti strpljivi i  uporni i ta suradnja s sindikatima će se pospješiti”, poručio je.
Vezano uz pregovore Srbije o članstvu u EU, Karamarko je negirao da Hrvatska blokira Srbiju na njezinu europskom putu tj. u poglavlju 23. “Ne, sve ovisi o Srbiji koja diktira tempo svojih pregovora. Hrvatska ima neke prigovore oko poglavlja 23 i pitanja instituta univerzalne jurisdikcije, što je za nas neprihvatljivo i to imamo pravo reći. Nadam se da će kolege u Srbiji shvatiti da nam je to neprihvatljivo  i da će mijenjati takve zakone”, rekao je Karamarko.

Dodao je i da Srbija definitivno mora usvojiti standarde EU te da iz Bruxellesa ne postoje pritisci da Hrvatska  popusti u svojim zahtjevima.

Na pitanje podržava li Vlada kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a, rekao je da o tome nova Vlada nije razgovarala niti im se Pusić obraćala po tom pitanju.  “Mi Pusić nismo izabrali, ona je izbor bivše vlade. O tome uopće nismo razgovarali, niti nam se ona obraćala”, kazao je Karamarko.