U KBC-u Zagreb Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je nepravilnosti kod dvije transplantacije organa iz 2019. godine. Sve je prijavljeno Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu zbog sumnje na trgovinu organima. Donijeli su i odluku o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja.

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić kazala je za Index kako ovakvo postupanje nju podsjeća na trgovinu organima.

“S obzirom da je par za transplantaciju prethodno odbilo Etičko povjerenstvo KB-a Merkur, kojemu je cijela priča bila sumnjiva, tim više što je darivatelj organa lošeg imovinskog stanja, pobudio je sumnju da se radi o mogućoj trgovini organima.

Uzimanje organa od živog darivatelja dozvoljeno je samo ako je darivatelj za taj zahvat dao informirani pristanak u pisanom obliku, no iako on postoji, iz nalaza psihijatra upitno je da li je zbog svojih intelektualnih sposobnosti davalac to mogao i razumjeti.

Ova situacija je vrlo ozbiljna i možda najteža povijesna zdravstvena kriza. Iako smo mislili da smo sigurna zemlja po tom pitanju, sada zaista možemo reći da sve nad čime smo se zgražali gledajući strane medije imamo u našem okruženju”, rekla je.

“O uzimanju organa od živog darivatelja u svrhu presađivanja primatelju odlučuje stručni tim transplantacijskog centra i etičko povjerenstvo transplantacijskog centra u kojem će se izvršiti presađivanje.

Transplantacije sa živih donora su vrlo specifične i zahtijevaju detaljnu psihološku obradu te moraju proći medicinsko i etičko povjerenstvo.

“Na Rebru nitko nije imao priziv savjesti”

Prije svega se moraju ispitati motivi darivatelja. Ako osoba nije član obitelji, odnosno srodnik, uvijek treba detaljno istražiti pozadinu poznanstva kao i sve životne uvjete koji bi potencijalno doveli u pitanje trgovinu organima”, dodaje.

“Procedura pri transplantacijama u RH bi se trebala voditi u svakoj ustanovi jednako po Zakonu o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja te je izuzetno važno praćenje zdravstvenog stanja pacijenta, kako primaoca, tako i davaoca, što ovdje nije bio slučaj”, kazala je.

Dodaje da bi KBC Zagreb, kao najveća ustanova u Hrvatskoj, morao biti primjer drugima u svom ponašanju, djelovanju i procedurama.

“A po svom djelovanju, a posebice za prava pacijenata, je među najgorima u RH. Kako je moguće da prihvate ovakvu proceduru koja je pod navedenim razlozima odbijena u drugoj ustanovi? Zakon je isti za sve. Nažalost, nismo zaštićeni ni od financijske moći pojedinca, da osim kupovine ‘liječnika’ i korupcije, svjedočimo i vjerojatnoj kupovini organa.

Ako na ovo nema reakcija i sankcija unatoč reakcijama i Liječničke komore i Ministarstva zdravstva, što je rijetkost u hrvatskom zdravstvu, što onda može očekivati pacijent kojem su prekršena ‘samo’ prava? Interesantno je da za ovakav čin na Rebru nitko nije imao priziv savjesti iako stalno žele dokazati svoj etički i moralni pristup”, rekla je Karačić za Index.