Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever i Gong od HRT-a su zatražili da unaprijedi programska pravila za praćenje predsjedničkih izbora o čemu će se i raspravljati na sjednici Programskog vijeća HRT-a zakazanoj za 4. listopada.
Gong je pozvao HRT da pravedno i nepristrano prenosi izborni sadržaj kako bi ispunjavao svoju ulogu javnog medijskog servisa. Ističu i da je, povodom HRT-ovog izvještavanja o HDZ-ovom predsjedničkom kandidatu Draganu Primorcu, vidljivo je da ga HRT promovira u središnjoj emisiji informativnog programa dajući mu prednost nad ostalim kandidatima.
Dodaju i kako je u vanjsko-političkom dijelu Dnevnika 2, početkom rujna bila objavljena vijest o susretu znanstvenika Primorca s indijskim premijerom Narendrom Modijem, a krajem kolovoza u prilogu Dnevnika 2 o čišćenju podmorja predsjednički kandidat HDZ-a je potpisan kao član ronilačkog kluba.
“To su sve aktivnosti promocije spomenutog kandidata, koji nije bio tako potpisan niti se prate slične aktivnosti drugih kandidata i kandidatkinja. Takvim izvještavanjem HRT narušava načelo ravnopravnosti političkih stranaka i kandidata te načelo nepristranosti, na što ga zakon obvezuje”, ističu u Gongu.
U skladu sa zakonskom obvezom o poštovanju ravnopravnosti političkih stranaka i samostalnih kandidata, te nepristranosti, korektnosti i nesvrstavanja uz političke stranke ili kandidate.
Gong je pozvao i HRT da unaprijedi programska pravila. Od HRT-a traže da programska pravila za praćenje izbora donese od dana kada politička stranka javno objavi svog kandidata ili nezavisni kandidat sam najavi kandidaturu, odnosno najkasnije šest mjeseci prije mjeseca u kojem se održavaju izbori, a ne po raspisivanju izbora.
Sever: Trenutnom uređivačkom politikom odgovorni na HRT-u krše zakon
Ocjenjuju i kako bi se time pravila primjenjivala jednako za sve kandidate i kandidatkinje dodajući da prije službenog početka kampanje traje aktivna neslužbena pretkampanja koja trenutno ne podliježe pravilima i regulaciji što narušava ravnopravnost kandidata i nepristrano informiranje javnosti.
U dopisu traže i da se, prilikom izvještavanja o aktivnostima kandidata koji obnašaju javnu dužnost u periodu pretkampanje, jasno odvoje aktivnosti izborne promidžbe od onih vezanih za ostale aktivnosti koje obavljaju kao dužnosnici.
Predsjednica EFJ i novinarka HRT-a Maja Sever u dopisu je upozorila na obavezu javne televizije da ravnomjerno i profesionalno izvještava o kandidatima u izbornim utrkama.
PUNO NEODLUČNIH Objavljena prva anketa o predsjedničkim izborima. Evo kako stoji Milanović
“Uočeno je u javnosti da HRT iznenada o aktivnostima Dragana Primorca, kandidata kojeg podržava HDZ, izvještava neovisno o njegovim predizbornim aktivnostima. Primjerice, o njegovom susretu s indijskim premijerom Modijem. Nejasna je i urednička odluka da Dragan Primorac u jeku predizborne kampanje bude gost emisije Romana Bolkovića 1 na 1, odnosno postavlja se pitanje hoće li svi predsjednički kandidati imati isti tretman i biti gosti u ovoj emisiji”, ističe Sever.
Predsjednica EFJ izrazila je i sumnju “da trenutnom uređivačkom politikom odgovorni urednici/ce krše zakon” pozivajući se na odredbu Zakona o HRT-u kojom HRT ne smije u svojim programima zastupati stajališta ili interese pojedine političke stranke, ali i mora omogućiti ravnopravno sučeljavanje stajališta različitih izvora.
Vladajući odbili tematsku sjednicu Odbora za medije o HRT-u
Vladajuća većina Odbora za informiranje, informatizaciju i medije odbila je u srijedu prijedlog oporbe za sazivanjem tematske sjednice oko nezakonitosti u radu i poslovanju HRT-a jer smatraju da za njom nema potrebe nakon što su dobili pismeno očitovanje ravnatelja Roberta Šveba.
Tematsku sjednicu zatražila je trećina članova Odbora predvođena potpredsjednicom Odbora Uršom Raukar Gamulin (Možemo!) te SDP-ovom Mirelom Ahmetović zbog, kako su upozorile prošlog tjedna, nelegalnog ugovora HRT-a s Vladom.
“Na prošlotjednoj sjednici od potpredsjednika Nadzornog odbora HRT-a nismo dobili nikakve odgovore, a u raspravljenom izvješću su naznačene stvari za koje smatramo da trebaju biti detaljno ispitane, stoga tražimo tematsku sjednicu. Neprihvatljivo je da HRT posluje nezakonito i nestatutarno“, poručila je Raukar Gamulin.
Oporba: Revizija utvrdila nepravilnosti
S obzirom na to da je Nadzorni odbor u internoj reviziji poslovanja od 2017. do 2024. godine utvrdio niz nezakonitosti u radu HRT-a, itekako ima materijala za raspravu, dodala je Ahmetović.
“Ovdje nije samo odgovornost ravnatelja Šveba nego i Nadzornog odbora koji pokreće eventualno razrješenje ako za to ima osnove. A kako bismo utvrdili ima li ili nema osnove, moramo dobiti odgovore na pitanja. Imam i neslužbenu informaciju da su podnesene kaznene prijave protiv Šveba. Dozvolite da se održi sjednica i da se na ta pitanja odgovori, ništa više ni manje”, poručila je vladajućima.
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić naglasio je kako je obveza tog Odbora da se ta priča raščisti. “Nije ovo naš hir, revizija je utvrdila nepravilnosti i naša je odgovornost da ovu stvar pretresemo”, rekao je.
Raukar Gamulin i Ahmetović su ukazale da je ugovor HRT-a i Vlade za razdoblje od 2023. do 2027. falsificiran i, samim time, nelegalan. “Vladi je u izvješću NO-a dostavljena tablica i to izmijenjena tablica, s iskazanim gubitkom u projekcijama poslovanja, što je protivno Zakonu o HRT-u i Statutu”, ustvrdile su.
Naglasile su i da se novac na HRT-u nije trošio u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i da je to utvrđeno revizijom poslovanja dvije tvrtke s HRT-om – Ro.Ba.Go koja je, pak, u Švebovu suvlasništvu te Croatel.
Predsjednik Odbora Josip Borić (HDZ) je odmah nakon prošlotjedne sjednice zatražio pisano očitovanje Šveba, koje je Odbor jutros i dobio, a što Borić, kazao je, smatra dovoljnim za ovu temu.
“Nema razloga sumnjati u ono što je napisano, raščistili smo ta neka pitanja i, po meni, nije bilo nezakonitog sklapanja ugovora između HRT-a i Vlade. Mislim da su sva objašnjenja dana u očitovanju i ne smatram da trebamo imati tematsku sjednicu”, rekao je.
Sama kuća za sebe utvrdi da je sedam godina kršila zakone, ponovila je Ahmetović.
Petero vladajućih preglasalo je oporbenih četvero pa se tematska sjednica na ovu temu neće održati.
Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka: Dvije izrečene kazne prošle godine među najvećima u EU-u
Odbor je raspravio i izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2023. godinu – godinu koja je, naglasio je ravnatelj Zdravko Vukić, obilježena izricanjem najvećeg broja, ali i najviših upravnih novčanih kazni za kršenje odredbi o GDPR-u.
“U prošloj smo godini izrekli 28 upravnih novčanih kazni u iznosu 8,27milijuna eura. Usporedbe radi, u 2022. smo izrekli kazni u visini oko pola milijuna eura”, rekao je.
Dvije najveće kazne izrečene su dvjema agencijama za naplatu potraživanja u iznosima 2,6 i gotovo 5,5 milijuna eura, naveo je. Odnose se na curenje podataka i nelegalnu obradu i prikupljanje podataka o maloljetnoj djeci dužnika, zdravstvenim informacijama…
“Kazne su izrečene zbog teških kršenja odredbi Uredbe o zaštiti osobnih podataka”, naveo je Vukić.
Ove su dvije kazne bile i među najvećim izrečenim kaznama u EU, dodao je. Kazao je i kako je Agencija provela 544 nadzornih aktivnosti te zabilježila porast pritužbi za 18 posto.
Komentari