Nacional je istražio kako je Vlatka Vukelić, sveučilišna profesorica povijesti, ali i revizionistica i negatorica zločinačkog karaktera NDH, kroz rad na knjizi ‘Četničke postrojbe u službi NDH‘ pokušala revidirati ulogu četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu

Vlatka Vukelić, sveučilišna profesorica povijesti, ali i poznata revizionistica i negatorica zločinačkog karaktera NDH, a prema najnovijim saznanjima Nacionala i promotorica rehabilitacije četničkog pokreta u Hrvatskoj, ovoga utorka, 18. travnja, na dan izlaska ovog broja Nacionala, trebala je biti imenovana za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu. Za njeno imenovanje sve je bilo spremno, ali se od njega u ponedjeljak poslije podne naglo odustalo. Njeno imenovanje nagovijestio je još u petak u poslijepodnevnim satima Nacionalov izvor blizak rektoratu, sljedećom porukom: “U petak, 14. travnja, u poslijepodnevnim satima, Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, objavio je dnevni red sjednice Senata sazvane za utorak, 18. travnja 2023., u 11 sati. U dnevni red sjednice pod rednim brojem 15 uvrstio je i točku pod nazivom ‘Potvrda izbora dekanice Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Vlatke Vukelić’.”

Ta vijest o imenovanju Vlatke Vukelić za dekanicu proširila se i akademskom zajednicom, koja je iznenađena tim izborom upravo zbog revizionističkih stavova profesorice Vukelić, koja ne samo da osporava zločinački karakter NDH i negira postojanje dječjeg logora u Sisku, nego se prometnula i u afirmatoricu četničkog pokreta, koji je, prema tom otkriću, djelovao i u sastavu postrojbi ustaškog režima u Hrvatskoj. Da apsurd bude veći, sve se to događa istovremeno s hrvatskim preuzimanjem predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), čime se 1. ožujka pohvalio i sam premijer Andrej Plenković. Međutim, profesorica Vukelić je i oko holokausta imala dvojbene stavove, afirmirajući tezu da su Židovi kada su napuštali NDH svoju imovinu dragovoljno ostavljali na raspolaganje Crkvi u Hrvatskoj, oko čega se vodila i javna polemika. Izgleda da su pritisci ipak bili preveliki pa je rektor Lakušić na kraju ipak popustio.

Naime, u prigodnom govoru prilikom preuzimanja predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, premijer Plenković naglasio je i sljedeće: „Kolektivna istina osoba koje su preživjele holokaust dosad je bila najopipljiviji dokaz za suprotstavljanje poricanju i iskrivljavanju holokausta. Sada je naša odgovornost da nastavimo ulagati iste napore dok svjedočimo porastu ekstremnih oblika antisemitizma. Stoga bi suzbijanje antisemitizma trebalo biti svačija dužnost.“ Upućujući tu svoju poruku, premijer Plenković je, međutim, ignorirao činjenicu da bi od Fakultetskog vijeća Hrvatskih studija izabrana dekanica Vlatka Vukelić mogla biti imenovana na jednoj od predstojećih sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu, kako tvrde Nacionalovi izvori, ministra znanosti Radovana Fuchsa.

Nacional je tu aferu oko izbora dekana Fakulteta hrvatskih studija pratio upravo u kontekstu najave da Hrvatska u ožujku ove godine preuzima od Njemačke predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Prema Nacionalovim izvorima, rektor Lakušić odugovlačio je s potvrdom Vlatke Vukelić pravdajući to očekivanjem da će profesorica Vukelić navodno povući svoju kandidaturu, što se nije dogodilo. Nacional je na koncu otkrio, posvjedočivši to i privatnom prepiskom rektora Lakušića i profesorice Vukelić, da je rektor Lakušić odugovlačio postupak čekajući zapravo povoljnu priliku da privede kraju kompromitirani postupak njenog izbora za dekanicu. Prema riječima jednog od upućenih Nacionalovih sugovornika, to je bilo „iz usluge“ ministru Radovanu Fuchsu pa je usput, da bi imao za to opravdanje, rektor Lakušić i savjetovao profesorici Vukelić da se očituje o svojim revizionističkim stavovima. Ona se 13. ožujka i obratila opširnim očitovanjem, ali bez problematiziranja svojih revizionističkih stavova.

‘Knjiga Vlatke Vukelić i Vladimira Šumanovića ‘Četničke postrojbe u službi Ndh’ nastala je na ideološkoj platformi rehabilitacije četničkog pokreta, odnosno na platformi negacije antifašizma kao ustavnog temelja suvremene hrvatske države, što postaje vidljivo kada se svi elementi sklope u cjelinu’, kaže Nacionalov izvor. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Svoje odugovlačenje rješavanja krize na Fakultetu hrvatskih studija rektor Lakušić pravdao je i u intervjuu N1 televiziji 1. travnja, i to lakonskom izjavom da s potvrdom izbora dekanice Vlatke Vlahušić „ne treba žuriti“. Zašto se onda sada rektor Lakušić ipak odlučio povuči točku s dnevnog reda Senata 18. travnja smkojom bi potvrdio izbor Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija? Prema procjenama Nacionalovih izvora bliskih židovskoj zajednici u Zagrebu, nije isključeno da je to učinio baš u trenutku kada je izaslanstvo predvođeno profesorom Mislavom Kukočem, naprasno umirovljenim bivšim predsjednikom Povjerenstva za izbor dekana FHS-a koje je osporilo izbor Vlatke Vukelić za dekanicu, kao i profesorom Ivom Goldsteinom, čekalo na prijem kod izraelskog veleposlanika u Zagrebu Garyja Korena. Namjera im je bila upoznati Njegovu Ekselenciju s tim problemom oko izbora dekana ne bi li ga upozorili i na revizionističke stavove profesorice Vukelić o Drugom svjetskom ratu, koje promovira i na kolegiju Povijest Nezavisne Države Hrvatske koji drži na tom fakultetu. Istim povodom izraelsko veleposlanstvo već je posjetilo jedno izaslanstvo iz Židovske općine u Zagrebu u kojem je bio i profesor Renato Matić, ali nije ih primio veleposlanik nego, prema pouzdanim Nacionalovim izvorima, drugi čovjek izraelskog veleposlanstva. Na naše uporne pozive i poruke profesor Matić se nije odazivao pa smo ostali uskraćeni za informaciju i kakav su odgovor dobili od Izraelaca.

„Kriza oko izbora dekana nastala je nakon što je u njegovu provođenju na fakultetu, pod pritiscima koji su dolazili iz tabora kandidatkinje Vlatke Vukelić, eliminiran njen protukandidat profesor Neven Hrvatić. Profesor Hrvatić je uložio prigovor, koji je u regularnoj proceduri Povjerenstvo za izbor dekana prihvatilo pa je zbog toga taj izborni postupak trebao biti poništen. Umjesto toga postupak je nastavljen i faktički se pretvorio u operaciju ‘preuzimanja fakulteta’, kako je to profesor Hrvatić nazvao u svom prigovoru“, rekao je za Nacional jedan od upućenih sugovornika. U nastavku tog postupka Vlatka Vukelić je na Fakultetskom vijeću, kako je naglasio, u upitnim okolnostima, kao jedina preostala kandidatkinja, izabrana za dekanicu još u prosincu prošle godine.

Nacionalov izvor kaže da je rektor Stjepan Lakušić savjetovao profesorici Vukelić da ublaži svoje revizionističke stavove i zbog ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa . FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Od tada je rektor, u skladu s geslom da se ne treba žuriti, čekao povoljnu priliku za završnu točku postupka u kojoj Senat treba donijeti odluku o potvrdi izbora dekana. Kako su u javnost izlazile nove pojedinosti o neregularnosti izbornog postupka i upitnim stavovima kandidatkinje za dekanicu, šanse da se ukaže povoljna prilika postajale su s vremenom sve manje. Kako je to protumačio jedan od Nacionalovih izvora, rektor je čekao povoljnu priliku da napokon to obznani. Nije procjenjivao prema parametrima pravne korektnosti postupka i prihvatljivosti kandidata, smatra Nacionalov izvor, nego prema broju osiguranih glasova u Senatu. „Može se zaključiti da je s donošenjem odluke o potvrđivanju Vlatke Vukelić čekao dok na snagu stupi novi statut Sveučilišta, kojim je osmero prorektora dobilo pravo glasa u Senatu. S takvom glasačkom mašinerijom može izglasati svaku odluku koju poželi pa tako i potvrđivanje Vlatke Vukelić za dekanicu. Međutim, problem nije u broju raspoloživih glasova u Senatu, nego u okolnostima i činjenicama koje ne idu u prilog takvoj odluci“, rekao je izvor blizak i rektoratu.

Na novi oblik revizionizma Vlatke Vukelić u hrvatskim okvirima, upozorile su i antifašističke udruge u prosvjedima zbog njene rehabilitacije četničkog pokreta, protiveći se stoga njezinu izboru za dekanicu. Poznato je da u Srbiji postoji ideološki pokret koji sustavno radi na rehabilitaciji četničkog pokreta, ali nitko nije mogao ni pomisliti, kako objašnjavaju u tim antifašističkim krugovima, da bi se takvo nešto moglo dogoditi u Hrvatskoj. No upravo to se dogodilo, i to zaslugom dekanice Fakulteta hrvatskih studija i Vladimira Šumanovića, koji je, prema Nacionalovim izvorima, jedan od glavnih aktera njenog dovođenja na čelo tog fakulteta.

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, objavio je dnevni red sjednice Senata sazvane za utorak, 18. travnja, na kojem je bilo i imenovanje vlatke vukelić, ali to je u posljednji tren promijenjeno. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Bio je potreban kulturni šok kako bi se osvijestila činjenica da je uopće moguće da u hrvatskom javnom prostoru netko propagira ideju potrebe rehabilitiranja četničkog pokreta ili sudjeluje u takvim aktivnostima. Šok se dogodio nedavno, kada je Hrvatski institut za povijest 28. veljače 2023. godine organizirao znanstveni kolokvij u povodu izlaska knjige ‘Bosanska golgota četnika 1945. godine’. U radu skupa sudjelovao je i Zlatko Hasanbegović, što je ponukalo Domovinski pokret, u čijem klubu zastupnika u Saboru djeluje, da posebnim priopćenjem od njega zatraži javnu ispriku ‘svima onima koje je njegov privatni nastup povrijedio’. Tom prilikom u javnost su dospjeli i podaci prema kojima je za vrijeme njegova ministarskog mandata Ministarstvo kulture financiralo knjige srpskih autora koji djeluju na toj ideološkoj platformi“, rekao je za Nacional jedan od upućenih Nacionalovih sugovornika.

Prema svjedočenju tog izvora s Fakulteta hrvatskih studija, na istoj ideološkoj platformi Zlatko Hasanbegović tijesno surađuje s Vlatkom Vukelić i Vladimirom Šumanovićem, koji su krajem 2021. godine u koautorstvu objavili knjigu „Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske“. Taj Nacionalov izvor na kraju je zaključio: „Provokativni naslov knjige izazvao je zbunjenost. U to vrijeme nije bilo moguće dokučiti svrhu te vrste publicistike ni njenu ideološku pozadinu. Dodatnu zbunjenost izazvala je činjenica da je HINA 6. siječnja 2022. objavila vijest o objavljivanju knjige u kojoj je prenijela tipične autorske izjave o njenom sadržaju koje je umjesto autora dao nakladnik. U toj vijesti tako stoji: ‘U Školskoj knjizi ocjenjuju da su sporazumi kojima su te četničke postrojbe priznale vrhovništvo NDH, imali cijeli niz odredbi kojima su njihovi potpisnici detaljno definirali svoje odnose.’ Kao da se radi o nekom propagandnom letku, vijest je bila ilustrirana fotografijom na kojoj četnici i ustaše razdragano nazdravljaju u nekoj krčmi.“

Da je knjiga Vlatke Vukelić i Vladimira Šumanovića „Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske“ nastala na ideološkoj platformi rehabilitacije četničkog pokreta, odnosno na platformi negacije antifašizma kao ustavnog temelja suvremene hrvatske države, postaje vidljivo kada se svi elementi sklope u cjelinu. Izvor s Fakulteta hrvatskih studija skrenuo je pozornost na znanstveni skup „Važnost europskog sjećanja na europsku budućnost: Komunistički zločini“, koji je 22. lipnja 2022. održan na Fakultetu hrvatskih studija, kao jedan od tih elemenata. „Skup je organizirao organizacijski odbor u sastavu Vladimir Šumanović, Vlatka Vukelić i Danijel Jurković. Nije problem u istraživanju komunističkih zločina, nego u ideološkoj poruci koju su organizatori poslali održavanjem tog skupa na Dan antifašističke borbe, koji bi trebao biti posvećen sjećanju na žrtve fašističkog režima. Da nije riječ o slučajnosti, nego o svjesnoj poruci i svojevrsnoj provokaciji, organizatori su jasno naveli u programu skupa, napisavši: ‘Na simbolički način održava se skup s obzirom na to da je taj dan predviđen za slavlje državnog praznika Dana antifašističke borbe.’ Sada postaje i jasnije zašto se Vlatka Vukelić ima potrebu baš na Dan državnosti fotografirati pred zastavom koja nije službena zastava Republike Hrvatske“, rekao je Nacionalov izvor.

U potrazi za izlazom iz te neugodne situacije forsiranja izbora profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu, zbog potencijalne međunarodne kompromitacije najvećeg i najvažnijeg hrvatskog sveučilišta reagirale su i antifašističke nevladine udruge. Još početkom godine mediji su dobili svojevrsni proglas skupine pod nazivom ANTIFA-Borongaj u kojem se javnosti skreće pozornost na revizionističke stavove Vlatke Vukelić o zločinima u Drugom svjetskom ratu, ali i na njene anticivilizacijske ispade poput pokliča koji je objavljen na Maxportalu: „Vukovar je svetinja! Jebo tebe Šerbedžija!“ Udruga pod nazivom STOP Antisemitism aktivirala se nakon što je Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 21. ožujka donio odluku o dodjeli počasnog doktorata uglednom profesoru Eriku Cohenu s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu. Tim povodom ta udruga je 25. ožujka 2023. uputila Apel za pravdu izravno profesoru Cohenu, ali i na adrese medija. U Apelu se profesora Cohena poziva da odbije „prihvaćanje počasnog doktorata ako Vlatka Vukelić bude imenovana dekanicom Fakulteta hrvatskih studija“.

STOP Antisemitism je 8. travnja 2023. ponovo reagirao na izjave rektora Lakušića u spomenutom intervjuu televiziji N1. U ovom obraćanju rektoru i javnosti udruga mu prigovara što u obzir uzima samo mišljenje Vlatke Vukelić, a pritom ignorira „objektivno počinjene i izrečene stvari“. U dopisu se izražava i čuđenje što „u trenutku dok Republika Hrvatska opravdano pooštrava kazne za uzvikivanje i isticanje parola, uz koje se kandidatkinja za dekanicu opušteno i zaneseno fotografira, najveće sveučilište u Hrvatskoj, čini se, ne vidi poseban problem“.

Iscrpni i najvažniji osvrt na aferu Vlatke Vukelić poslao je STOP Antisemitism rektoru 10. travnja 2023. godine. U tom dopisu uz profesoricu Vlatku Vukelić i docenta Vladimira Šumanovića posebno se apostrofirali i pukovnika Valentina Rajkovića. U dopisu se za Šumanovića, među ostalim, navodi: „Desna ruka Vlatke Vukelić. Rehabilitator ustaštva, ali i četničkoga pokreta. Javno je govorio da su četnici bolji od partizana jer su bili patrioti (kako kaže, doduše, srpski, ali ipak patrioti koje treba cijeniti za razliku od partizana). Vladimir Šumanović sin je ustavnoga suca Miroslava Šumanovića, široj javnosti poznatoga i po javnoj obrani pozdrava ‘za dom spremni’ (i zagovornika ostalih ultrakonzervativnih stavova iako to sada nije središte teme).“

Predstavljanje istraživanja na temu ‘Bosanska golgota četnika 1945. godine’ na kojem su bili Nemanja Dević, Vladimir Geiger, Bojan Dimitrijević i Zlatko Hasanbegović, izazvalo je burnu reakciju u Hrvatskoj. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Pukovnika Valentina Rajkovića STOP Antisemitism u dopisu ovako oslikava: „Umirovljeni pukovnik HOS-a, pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od tri godine zbog prodavanja dokumenata strancima kao djelatnik MUP-a. Također, postoji osnovana sumnja da je lažni ratni invalid, jer je dokumentacija o ranjavanju nepostojeća ili nepotpuna. Predstavlja se kao predstavnik premijera Plenkovića i ‘glas HDZ-a’, kako članovima Fakultetskog vijeća FHS-a tako i članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu. Također, na nepoznat način pokušava izvršiti pritisak na prorektore Penteka i Mlinarića kako bi utjecali na rektora ne bi li ovaj krenuo u potvrdu Vukelić na Senatu. Radi kao jedan od načelnika Stožera civilne zaštite Grada Zagreba, uz njega se u medijima veže i niz skandala te mogućih protupravnih ponašanja, a sve je dostupno čak i jednostavnim internetskim pretraživanjem. Rajkovića je Vukelić postavila kao sindikalnog povjerenika Hrvatskog sveučilišnoga sindikata pri HVIDRA-i.“

Prema Nacionalovim izvorima, Vlatka Vukelić upravo pukovniku Valentinu Rajkoviću treba zahvaliti veliku podršku koju njenom izboru i potvrđivanju za dekanicu sa Sveučilišta pruža prorektor Tibor Pentek. Rajković je, kako tvrde, s prorektorom tijesno povezan kao bivši student i aktivni član Alumnija Šumarskog fakulteta, na kojem je Tibor Pentek donedavno bio dekan. S druge strane, prema istom izvoru, „Valentino Rajković glavni je operativac i u preuzimanju Fakulteta hrvatskih studija za interese političke grupacije koja djeluje na ideološkoj platformi revizionizma s uporištem u HVIDRA-i i organizaciji HDZ-a Zagreb-istok. Na nedavnoj proslavi 33. obljetnice osnivanja ogranka HDZ-a Novi Zagreb pukovnik Rajković uspio se slikati s premijerom, što koristi kao dokaz o svom političkom zaleđu.“