Vodeći ljudi platforme Možemo! izjavili su u nedjelju da će u Zagrebu potaknuti više mjera koje će stanovanje učiniti priuštivijim širem krugu građana a ne samo jednom kao što to po njima sada.

Kandidat za gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je na konferenciji za novinare u Novom Jelkovcu, naselju na istočnom rubu grada, da je za to ključno graditi javne stanove za najam, ali i unositi javne sadržaje kojih nedostaju zagrebačkim naseljima.

Cijene stanova za kupnju kao i za najam divljaju, pa je Zagreb među skupljim u Europi u odnosu na prosječne prihode građana, rekao je Tomašević.

Fond neprofitnih stanova za najam u javnom vlasništvu u Zagrebu iznosi samo dva posto, dok je prosjek u Europi 15 posto, a u Beču iznosi  60 posto, kazao je.

U četvrtima u kojima se grade javni stanovi za najam, kao u Jelkovcu i Podbrežju, nedostaju javni sadržaji za građane, čak i dvorane koje su izgrađene nisu uređene, a garaže nisu privedene svrsi iako su mogle biti uz mala ulaganja, ocijenio je Tomašević koji se za tjedan dana bori u drugom krugu za mjesto gradonačelnika Zagreba.

Ovdje nedostaje tržnica koja postoji u planu uređenja, i ona će biti jedan od mojih prioritete, dodao je.

Osvrnuo se i na činjenicu da se u Jelkovcu naplaćuje parking i rekao da nije jasno zašto je to tako, jer ondje borave uglavnom stanovnici i malo je posjetitelja.

Iva Merčetić je najavila da će njihova politika stanovanja omogućiti da građani imaju izbora pri rješavanju toga pitanja i različite načine dolaska do sigurnog doma.

Osim povećanja fonda stanova za najam u javnom vlasništvu, koje će raditi na raznim dijelovima grada, nastojat će, kazala je, približiti gradske urede tim četvrtima i poboljšati komunikaciju s građanima i stanarima te “tako poboljšati upravljanje zgradama”.

Ona je kazala da planiraju nove modele načina gradnje poput stambenih zadruga i zemljišnih zaklada, u kojima će se iskoristi gradsko zemljište da bi se gradilo kroz mješovite investicije.

Grad će regulirati odnose najmoprimaca i najmodavaca, jer danas imamo jako nepovoljnu situaciju budući je tržište najma “jako prekarizirano”, a Grad može utjecati na te odnose, smatra Mečetić.

Alternativa sadašnjem modelu, a to je snažno poticanje kupnje stanova kroz kreditno zaduživanje koja zahvaća samo jednu socijalnu skupinu, jest proširenje politike na različite skupine, kazala je članica programske grupe za stanovanje i urbanizam dodala da žele također nastaviti ono što je do sada bilo dobro, a to je gradnja javnih stanova u Zagrebu.

Zamjenik kandidata za gradonačelnika i voditelj skupine za stanovanje Luka Korlaet kazao je da stan ne smije bit promatran kao roba i prepušten isključivo slobodnom tržištu te istaknuo da pravo na stan treba uistinu postati temeljno ljudsko pravo.

Želimo povećati priuštivost stanovanja, a taj kronični problem još je “pojačan turistifikacijom grada” i potresom, kazao je i pozvao se na sustav kakav vlada u Beču, koji je uređen, kontroliran, daje najmoprimcu sigurnost, pozitivno utječe na komercijalni sektor i drži ga pod kontrolom.

Tomašević se osvrnuo na stanje s ljudima koji su nakon potresa morali napustiti svoje domove i ocijenio pogrešnim gradnju privremenih stanova koje je predložio Grad Zagreb.

Mi smo se tome protivili jer zahtijeva nekoliko godina, a njima je potrebna sada pomoć. Sufinanciranje drugih nekretnina bi bio puno brži model nego da se čeka da se izgradi zgrada, kazao je Tomašević.

Dodao je u Zagrebu ima manje od pet tisuća stanova u gradskom vlasništvu, a da je samo nekoliko desetaka stanova dano na korištenje ljudima koji su ostali bez domova u potresu. Oko 200 ljudi je u hostelu u Remetincu, nije im pružena pomoć da koriste gradski stan, zaključio je.