Profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose Maksim Kamenjeckij u utorak je u ‘Novom danu’ N1 televizije govorio o trenutnom stanju u Ukrajini.

“Stvarno nije dobro”, rekao je o raketnom napadu na šoping centar, a o mogućim razlozima ovog napada kojeg mnogi smatraju terorističkim činom dodao je: “Po meni, dvije su moguće varijante. Jedna je demoralizacija društva i psihološki pritisak koji vrši Rusija jer zadnjih dva dana je bilo ispaljeno po različitim dijelovima Ukrajine 40-ak projektila. To stvarno utječe jer svako malo se čuju uzbune po čitavoj Ukrajini. Drugi mogući razlog je to što taj projektil H-22 ima vjerojatno grešku u svom pogađanju oko 5 kilometara. S tim da još nije bilo spomenuto, ali morate znati, gorivo za taj projektil je otrovno. Kada raketa pada, ostaci tog goriva djeluju i kao bojni otrov”, rekao je Kamenjeckij.

O stanju u Kijevu kaže da je manje-više normalno, u odnosu na gradove koji su stalno pod udarom. “Ali zadnjih nekoliko tjedana je češće raketiran. Treći put je pogođena ta tvornica, za koju Rusi misle da se tamo proizvode dijelovi za rakete. Inače taj holding stvarno proizvodi vojnu opremu, ali ne u tom dijelu jer je to strogi centar grada”, istaknuo je profesor iz Kijeva.

Kamenjeckij ne smatra da je jučerašnji napad bio nekakav pritisak na zapadne zemlje da pristanu na pregovore kojima bi se potvrdilo sadašnje vojno stanje na terenu. “Mislim da ne jer taj sporazum mora biti postignut između Ukrajine i Rusije. Stvarno imamo problem jer Rusija sigurno neće popustiti, a i Ukrajina nije spremna na odvajanje tih teritorija. Pritisak na zapadne zemlje može biti izvršen samo u smislu otežavanja isporuke oružja. Ako Rusija uspije zadržati veliki teritorij i takvo stanje kao što je sada, onda će dalje nastradati netko drugi osim Ukrajine. Litva, Moldavija, BiH… Tamo će Rusi misliti da mogu učiniti iste stvari”, rekao je Kamenjeckij za N1.

Na pitanje je li Ukrajina odustala od NATO-a, Kamenjeckij odgovara da pozdravljaju odluku o statusu kandidata za članstvo u EU, ali da im je trenutno važnije pitanje sigurnosti. “U Ukrajini je vrlo pozitivno primljeno stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU. Međutim, moramo puno domaćih zadaća napraviti. Ja sam pratio kako je taj put prolazila Hrvatska. Stvarno, jedina zemlja koja je to prošla po propisima, kao što bi i Ukrajina trebala. To je izuzetno komplicirano. Mislim da u stanju kada ne radi svjetski sigurnosni poredak, moramo naći neku garanciju osiguravanja međunarodnog poretka za sebe. Po meni bi bilo bitnije govoriti više o stupanju u NATO ili neki drugi obrambeni savez koji bi nama mogao osigurati normalan život. EU je dobra, ali nama je bitnija sada sigurnost”, poručio je.