Povratak afere Borg: Nacional otkriva kako je svjedočenje Ismeta Kamala, glavnog vještaka protiv Ivice Todorića, razotkrilo da je on imao tijesne veze s osobama bliskim tadašnjoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić – šefici grupe Borg
Ismet Kamal, partner iz KPMG-a Poljska i glavni vještak u predmetu Veliki Agrokor, pred Optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu održanom prošlog tjedna priznao je da ga je de facto kao vještaka u DORH dovela Ivana Matovina, revizorica koja je ranije radila u KPMG-u Hrvatska i koja je preko svoje tvrtke Antares revizija za DORH već napravila jedno preliminarno financijsko mišljenje o Agrokoru, a kad je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić postala predsjednica Uprave Agrokora, Ivana Matovina imenovana je s 30. lipnja 2021. predsjednicom Revizorskog odbora Podravke.
Kamalov iskaz baca novu sumnju na način kako ga je, zašto i pod čijim utjecajem Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu za iznos od oko 11 milijuna kuna angažiralo preko KPMG-a Poljska i to iako je i sam vrh DORH-a bio obaviješten o potencijalnom teškom sukobu interesa jer je Kamal zapravo bio jedna jedina osoba iz KPMG-a Poljska koja je radila na spornom vještačenju, dok se najveći dio posla radio u Zagrebu, u uredu KPMG-a Hrvatska (odnosno KPMG Croatia d.o.o.) – društva koje je od KPMG-a Poljska za rad na vještačenju naplatilo 726.479 eura, a istovremeno je radilo za Antu Ramljaka i novu privremenu upravu Agrokora – i od njih naplatilo čak 116 milijuna kuna, odnosno 15,4 milijuna eura.
Kamal je ispričao kako mu je na konferenciji KPMG-a u Parizu pristupila Ivana Mašina, djelatnica KPMG-a Hrvatska i prenijela poruku Ivane Matovine da želi s njim razgovarati. Rekao je da se s njom najprije našao u Vukovarskoj ulici u Zagrebu i potom su zajedno otišli na sastanak kod “klijenta” – a klijent u njegovu slučaju znači Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.
“Vezano za moj kontakt s Ivanom Matovinom, pogrešno je uneseno u zapisnik s prošle sjednice da me ona neposredno kontaktirala jer se meni obratio djelatnik KPMG-a Hrvatska koji ima administrativnu ulogu u toj tvrtki na konferenciji KPMG-a u Parizu, koji je rekao da Ivana Matovina sa mnom želi razgovarati, ona je u jednom periodu prije tog susreta bila djelatnica KPMG-a Hrvatska. Ne sjećam se jesmo li ostvarili telefonski kontakt, našli smo se u Vukovarskoj ulici i zatim smo zajedno otišli na sastanak kod klijenta. U međuvremenu smo se dogovorili da kada dođem u Hrvatsku, da se nađem s Ivanom Matovinom. To je bilo otprilike godinu i nešto više prije potpisivanja ugovora s klijentom. Ivana Mašina je djelatnica KPMG-a Hrvatska koja mi je pristupila u Parizu”, izjavio je na sudu Kamal, no kad je riječ o datumu tog susreta, kasnije se ispravio i rekao da je riječ o nekoliko mjeseci, a ne godinu dana prije.
Ismet Kamal detaljno je na sudu pojasnio i kako je on ranije bio direktor, a jedno vrijeme čak i predsjednik Uprave tvrtke KPMG Hrvatska te da su u to vrijeme oni radili određena financijska vrednovanja i savjetovanja za Agrokor – u vrijeme kad je vlasnik kompanije bio Ivica Todorić. Drugim riječima, Kamal je potvrdio da je i sam radio za Todorića. Zajedno s njim do 2009. u KPMG-u Hrvatska radila je i Ivana Matovina. Nacional je još ranije objavio da je Ivana Matovina u početku pomagala DORH-u pripremiti slučaj Agrokor. “Njezina je revizorska kuća radila jedno financijsko izvješće, to jest mišljenje o vrijednosti udjela, na temelju čega je pokrenuta istraga”, ispričali su Nacionalovi izvori bliski Todoriću.
A zatim je Ivana Matovina dovela Kamala u DORH na dogovor. Bilo je to nekoliko mjeseci prije nego što su formalno potpisali ugovor.
To je posebno sporno jer DORH, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, kojem je u to vrijeme na čelu bila županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, nije ni zatražio ponude drugih vještaka ili revizorskih kuća.
Paradoksalno je da je prošle srijede, kad se odvijala sjednica Optužnog vijeća u predmetu Veliki Agrokor na kojoj je ispitivan Kamal, u jednoj od susjednih sudnica istovremeno trajala i sjednica Optužnog vijeća u predmetu protiv Gabrijele Žalac zbog namještanja natječaja u aferi Softver – gdje je optužbu zastupala danas europska tužiteljica Sani Ljubičić, žena koja je angažirala Ismeta Kamala.
Nacionalovi izvori još su ranije tvrdili da je moguće da je Sani Ljubičić bila pod utjecajem tadašnjeg izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka i njegova kruga, a činjenica koju je sada Kamal potvrdio na sudu, da ga je u DORH dovela Ivana Matovina, sada to potvrđuje.
Ismet Kamal potvrdio je i da su istražitelji Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i prije početka njegova angažmana na izradi vještačenja za Agrokor bili upoznati s time da će na vještačenju zapravo raditi djelatnici KPMG-a Zagreb, iako je ta tvrtka bila u sukobu interesa jer je istovremeno radila i za novu upravu Agrokora, to jest za izvanrednog povjerenika Agrokora Antu Ramljaka. Potvrdio je također da je jedini on iz KPMG-a Poljska radio na izradi vještačenja te da je u njegovu timu ljudi bilo čak šestero djelatnika KPMG-a Hrvatska i jedan partner iz KPMG-a Bosna i Hercegovina. Analiza utrošenih sati rada na vještačenju pokazala je da je od ukupno utrošena 5362 sata, društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto, dok je KPMG Poljska, društvo koje je angažirao DORH, sudjelovalo u izradi izvještaja sa samo 462 sata, odnosno udjelom od 8,62 posto. Osim toga, u izradi izvještaja sudjelovalo je i društvo KPMG Bosna i Hercegovina, i to s 268 sati ili 4,99 posto udjela. Kako se pokazalo, iz Poljske je radio samo Kamal, a iz BiH partner Vedran Vukotić.
“Meni su djelatnici KPMG-a Hrvatska rekli da oni rade za izvanrednog povjerenika Agrokora u vrijeme kad sam ih pitao da rade sa mnom na nalazu i mišljenju i s tim je ŽDO Zagreb bio upoznat prije početka rada na predmetu. Mogu reći da su bili svjesni toga, nisu imali problem s tim okolnostima. Naime, radi se o tome da je KPMG Hrvatska od strane povjerenika Agrokora angažiran nakon što je to društvo bilo u postupku prinudne uprave, a period na koji se odnosi izrada nalaza i mišljenja obuhvaća različit period i to period prije toga. Osobe koje su iz Hrvatske sa mnom radile na ovom predmetu su Sinja Gerič Sattler, Ivona Vuković, Ana Mandić i Filip Čurić”, posvjedočio je Kamal.
Inače, tri od te četiri osobe, Ivona Vuković, Ana Mandić i Sinja Gerić Sattler, povezane su s društvom Tajnik d.o.o., tvrtkom koja je navedena kao jedan od osnivača tvrtke KPMG Croatia d.o.o., a putem koje se uzima dobit, to jest dividenda tvrtke KPMG Croatia d.o.o. koja se znatno povećala 2018. i 2019. upravo zahvaljujući angažmanu u Agrokoru. Ivona Vuković i Ana Mandić i dalje su navedene kao osnivači, dok je Sinja Gerić Sattler prestala biti član. Što znači da su kroz raspodjelu dobiti od tog društva mogle imati i dodatne koristi od angažmana. Inače, Ivona Vuković je i na prvom i na drugom ročištu došla u pratnji Kamala na sud, a on je unatoč tome na prvom ročištu izjavio da se ne sjeća imena ljudi iz KPMG-a Hrvatska koji su s njim radili, no sud mu je dao nalog da isporuči ta imena pa ih je ovaj put dostavio, ali ne svih šest, već samo njih četiri.
Ono što je posebno sporno, a što dodatno otkriva da je tim iz Zagreba zapravo bio glavni u pripremi vještačenja, sljedeća je Kamalova izjava:
“Sati prijevoda navedeni u tablici odnose se isključivo na prijevod nalaza i mišljenja. Dokumentacija koja je bila predmet vještačenja nije prevedena u cijelosti, iz nje su izdvojeni potrebni podaci i uneseni u financijska izvješća koja su bila dijelom na engleskom, a dijelom na hrvatskom jeziku i tablice se, dakle, sastoje od knjigovodstvenih unosa. To znači da su konkretno članovi tima iz KPMG-a Hrvatska izdvajali relevantne podatke, iz financijskih izvješća koja su uključivala knjigovodstvenu dokumentaciju iz perioda od 12 godina, unosili ih u tablice na kojima sam onda ja nastavno radio, jer nije bilo moguće s obzirom na opsežnost prevoditi svu dostavljenu dokumentaciju.”
Odvjetnici okrivljenih su izrazili niz prigovora na iskaz Ismeta Kamala. Odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo rekao je da je Kamal nastojao prikriti činjenicu da on u stvarnosti nije izradio nalaz, već je eventualno iznio svoje mišljenje, ali da je to mišljenje doneseno pod utjecajem djelatnika koji su sami selekcionirali dokumentaciju koja im je dostavljena te su na taj način u stvarnosti utjecali na ono što će u nalazu biti izneseno kao zaključak.
Odvjetnik Ante Todorića Fran Olujić rekao je također da iz iskaza Kamala nedvojbeno proizlazi da izvješće nije sačinio KPMG Poljska, nego djelatnici KPMG-a Hrvatska u prostorijama KPMG-a Hrvatska te da nitko od djelatnika KPMG-a Poljska nije sudjelovao u izradi izvješća, iako je vještačenje bilo povjereno upravo KPMG-u Poljska, a ne Ismetu Kamalu kao fizičkoj osobi, a pogotovo ne KPMG-u Hrvatska. Upozorio je i da proizlazi kako su upravo KPMG Hrvatska i Ivana Matovina izabrali i prethodno kontaktirali Kamala znajući da su sami u sukobu interesa.
Činjenica da je Kamal sam priznao da ga je u DORH dovela Ivana Matovina. Takva nevjerojatna potvrda sumnji u teški sukob interesa iz usta čovjeka kojeg je u krajnje suspektnim okolnostima angažirao DORH i platio mu skoro 11 milijuna kuna – od čega je 5 milijuna kuna posebnom odlukom premijera Andreja Plenkovića iskeširala Vlada, mogla bi rezultirati nemogućnošću daljnjeg pravosudnog progona Ivice Todorića, barem ne uz postojeće vještačenje. Odluku o tome je li vještačenje koje je potpisao Ismet Kamal zakonit ili nezakonit dokaz ove srijede, 29. ožujka, donosilo je Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu s predsjednicom Vijeća Renatom Pražetina Kaleb i članovima Renatom Miličević i Jasnom Smiljanić – i donesena je odluka da je dokaz – nezakonit.
Palo najskuplje vještačenje u povijesti DORH-a! Sud odbacio ključni dokaz protiv Todorića
Za konačno odlučivanje o zakonitosti vještačenja sada bi, međutim, mogli biti presudni dokumenti iz spisa koje su tamo uložili istražitelji koji su radili na tom predmetu i to zato što iskaz, to jest svjedočenje Ismeta Kamala potvrđuje ono na što su upozoravali istražitelji.
Nacional je još prije dvije godine otkrio da su Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić, istražitelji koji su operativno radili na procesuiranju i pripremi optužnice u aferi Agrokor, u više navrata pismeno upozoravali svoje neposredno nadređene unutar DORH-a na pravno neodržive nepravilnosti zbog kojih bi to vještačenje moglo pasti na sudu.
Kako su i istražitelji DORH-a još prije 2 godine upozorili da će vještačenje pasti
Istražitelji su upozoravali na to da Ismet Kamal i KPMG Poljska nisu ni smjeli biti angažirani i da će vještačenje koje je DORH platio 11 milijuna kuna pasti na sudu. Ti su istražitelji prethodno bili posve isključeni iz odlučivanja o tome tko će raditi vještačenje.
Oni su zato ta svoja upozorenja sastavili u pismenoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka. Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja nadređeni na više sastanaka potpuno ignorirali.
Visoki pravosudni izvor tada je za Nacional ovako to opisao:
“Spis Agrokor radio se u vrijeme troje glavnih državnih odvjetnika – Dinka Cvitana, Dražena Jelenića i Zlate Hrvoj-Šipek – ali činjenica je da je svatko od njih imao isti obrazac. Istražitelji koji su neposredno radili na predmetu cijelo su vrijeme imali osjećaj, neovisno o tome što su se glavni državni odvjetnici mijenjali i što su svi troje karakterno drugačiji, kao da njima netko upravlja i kao da rade po diktatu.”
Prvo upozorenje istražitelji su uložili u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom su sastanku prisustvovali njihovi tada neposredno nadređeni šefovi – županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i tadašnji zamjenik u DORH-u Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije Sani Ljubičić, Cvitan i Jelenić ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik. Bilo je to u vrijeme kada su istražitelji doznali da je nalog za sporno vještačenje već bio donesen, ali samo vještačenje još nije bilo provedeno. Što znači da su istražitelji koji su operativno bili angažirani na tom slučaju, upozoravali vrh DORH-a na to da sporni vještaci nisu ni smjeli biti angažirani. Postavili su im više legitimnih pitanja za koja su znali da ih tijekom suđenja ima pravo postavljati i obrana Ivice Todorića.
Međutim, ne samo da su ih nadređeni ignorirali, nego im je kasnije, kad je glavna državna odvjetnica postala Zlata Hrvoj-Šipek, ona zaprijetila pokretanjem stegovnog postupka ako ne podignu optužnicu, unatoč svim detektiranim nepravilnostima u postupanju samoga DORH-a.
U međuvremenu je jedna od istražiteljica, Mirela Alerić Puklin, zbog sumnje u odavanje tajnih informacija iz spisa Piruški Canjugi, nakratko bila uhićena. I to istoga dana kad je optužnica u aferi Agrokor bila privremeno povučena. Nacionalovi izvori tvrdili su da je tim uhićenjima vrh DORH-a samo želio prikriti najveći skandal, a to je upravo privremeno povlačenje optužnice i sve ono što je dovelo do toga da je optužnica morala biti povučena. Sada bi upravo pismena upozorenja troje istražitelja, koja se moraju nalaziti u sadržaju spisa, mogla biti presudna za konačno odlučivanje o zakonitosti vještačenja na kojem se temelji optužnica protiv Ivice Todorića i ostalih optuženih u procesu Veliki Agrokor. I to zato što iskaz Ismeta Kamala zapravo potvrđuje sve ono na što su upozoravali sami istražitelji. A zašto vodstvo DORH-a nije poduzelo ništa nakon što su i pismeno upozoreni da vještačenje ne valja i zašto ne valja?
“Ako ste upozoreni da nešto ne valja, zbog čega to ne iskoristite ili da spustite cijenu, ili da tražite da se te nepravilnosti isprave, ili i jedno i drugo. Znači, imate i sukob interesa i to da samo vještačenje ne valja. Ali ne, znate što su oni napravili? Oni su trčali odmah platiti KPMG-u 11 milijuna kuna. Pa to je suludo, to su stvari zbog kojih DORH goni ljude. Zamislite da su u istrazi protiv Gabrijele Žalac imali pismeno upozorenje njezinih podređenih da je softver preplaćen i da ne valja. Pa to bi bio čvrsti dokaz protiv nje. Međutim, imam osjećaj da je puno više financijskih interesa u ovoj priči nego u slučaju Žalac. Da ne kažem da je u vrijeme kad je stigao račun iz Poljske, na računu DORH-a za predmet Agrokor bilo samo tri milijuna kuna. DORH je od Vlade dobio pet milijuna za istragu Agrokor, dva milijuna već su bila potrošena na neka druga vještačenja, na prijevode i na Marka Rakara, što je poseban problem. Vlada je uplatila ostatak u roku keks. A sjećam se, to je bilo u vrijeme kad se obnavljala zgrada za Općinsko državno odvjetništvo u Selskoj. Oni su tamo kuburili sa svakom lipom. Pa imaju, pa nemaju, pa im sto tisuća kuna kapne, pa skidaju skele… Znači, tamo se nije moglo naći sto tisuća kuna da ljudima završite zgradu, a ovdje par milijuna kuna nađete i uplatite u roku keks”, upozorio je visoki pravosudni izvor još prije dvije godine.
Na Županijskom sudu u Zagrebu sada su zapravo prvi put izneseni podaci koji potkrepljuju sumnju Ivice Todorića da je Kamal trebao poslužiti samo kao paravan da bi se ostvario plan grupe Borg o otimanju Agrokora, grupe pod pokroviteljstvom tadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić čiji su članovi najprije sudjelovali u izradi lex Agrokora, a potom dobili unosne milijunske savjetničke i pravne poslove od Ante Ramljaka i privremene uprave Agrokora.
No Martina Dalić je u svom iskazu USKOK-u decidirano navela da su se svi sastanci i aktivnosti grupe Borg odigravali uz znanje i odobrenje premijera Plenkovića te njegovo izvještavanje.
Nacional je još u rujnu 2018. otkrio da je odvjetniku Borisu Šavoriću, glavnom autoru lex Agrokora, nedugo nakon što ga je premijer osobno predstavio kao osobu od svog velikog povjerenja na početku pripreme zakona za izvlaštenje Ivice Todorića, Agrokor za 18 dana rada isplatio 825.000 kuna (109.503 eura) – novac za koji prosječni hrvatski građanin mora raditi 10 godina.
PLENKOVIĆEVU ČOVJEKU ZA LEX AGROKOR Agrokor platio 825 tisuća kuna
U Šavorićevu uredu premijer Plenković snimao je i spot za svoju izbornu kampanju, a Šavorićeva uloga tim je intrigantnija ako se zna da ga je u vrijeme dok je radio na izradi lex Agrokora angažirala i ruska VTB banka, najveći pojedinačni kreditor i vjerovnik Agrokora. Portal index.hr objavio je nedugo prije toga dokumente iz kojih je vidljivo da je Šavorićev odvjetnički ured VTB banci ispostavio fakture u iznosu od 640 tisuća kuna za pravne usluge u vezi s Agrokorom u vrijeme dok su pisali lex Agrokor.
Kamala je angažirala Sani Ljubičić, danas europska tužiteljica, nakon što ga je u Županijsko državno odvjetništvo dovela Ivana Matovina. Ona mu je na konferenciju u Parizu poslala svoju posrednicu
Jedan od članova grupe Borg, Ante Ramljak iz tvrtke Texo Management, postao je izvanredni povjerenik te je zajedno s još nekim članovima skupine Borg ocijenio tvrtku Alix Partners najboljim kandidatom za glavnog savjetnika za restrukturiranje. Alix Partners je službeno angažiran 25. travnja i istog dana je za podizvođače angažirao Texo Management, Altera savjetovanje (Branimir Bricelj i Marko Delić), InterCapital (Tonći Korunić) te Komunikacijski ured Laco i Colić – čiji su čelni ljudi bili članovi grupe Borg.
N1 televizija u listopadu 2018. otkrila je da su tvrtka Alix Partners i njihovi podizvođači bili angažirani od prvog dana izvanredne uprave u Agrokoru, to jest od 10. travnja 2017., iako su službeno ugovor potpisali tek 25. travnja. Dva dana kasnije izdala je prvu fakturu na iznos 750.000 eura, dva dana nakon toga još jednu na 254.800 eura, a do kraja godine fakture su dolazile u prosjeku jednom tjedno, u iznosima od 250.000 eura do 350.000 eura. Do kraja godine Alix Partners fakturirali su ukupno više od 13 milijuna eura plus PDV (98 milijuna kuna + PDV).
Istovremeno, za privremenu upravu Agrokora radila je i tvrtka KPMG Hrvatska (KPMG Croatia d.o.o.) koja je od privremene uprave Agrokora naplatila čak 116 milijuna kuna (15,4 milijuna eura). Prelazak revizorice Ivane Matovine, koja je pomogla DORH-u u pokretanju postupka, a onda im dovela Kamala, u Podravku kojoj je na čelu Martina Dalić može se promatrati i kao zaokruživanje cijele priče o grupi Borg. O tome je odvjetnik Anto Nobilo još nakon prošlog saslušanja Ismeta Kamala krajem veljače na N1 televiziji rekao:
“Bilo je važno uhititi, zatvoriti, stvoriti veliku aferu pa onda preuzeti veliku imovinu. Mi ćemo imati Agrokor 2, odnosno grupu Borg, onog momenta kada Plenković neće biti na vlasti.”
REAKCIJA: ‘Martina Dalić upoznala je Ivanu Matovinu tek 2021.’
Gđa Martina Dalić ovim putem demantira niz netočnih tvrdnji i neutemeljenih konstrukcija iz teksta „Kamal priznao da ga je u DORH dovela revizorica Ivana Matovina, a nju je poslije Martina Dalić zaposlila u Podravci“.
Dakle, s odabirom g. Kamala za glavnog vještaka Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu gđa Martina Dalić nije imala apsolutno nikakve ni izravne ni posredne veze kao što se to implicira u tekstu i njegovoj opremi. Ismeta Kamala gđa Martina Dalić uopće ne poznaje.
Gđa Martina Dalić nije bila ni šefica ni pokrovitelj bilo koje, pa tako ni „grupe Borg“. Koliko je njoj poznato ta grupa nikada nije postojala. Gospođu Ivanu Matovinu upoznala je u veljači 2021. kao dugogodišnju članicu Nadzornog odbora Podravke, koju su u Nadzorni odbor Podravke imenovali mirovinski fondovi i prije toga Ivanu Matovinu gđa Dalić nije poznavala. Navedeno jasno ukazuje da gđa Martina Dalić nije zaposlila Ivanu Matovinu u Podravci a niti je ista ikada bila djelatnica Podravke. Predsjednica Uprave Agrokora gđa Martina Dalić nikada nije bila kako se to neosnovano navodi u tekstu objavljenom u on line izdanju.
S poštovanjem,
Martina Dalić po opunomoćenici
Sinevi Vukušić, odvjetnici u Zagrebu
REAKCIJA: Podravka: ‘Ivanu Matovinu nije zaposlila Martina Dalić’
Poštovani,
obraćamo vam se povodom teksta autorice Orhideje Gaure Hodak pod naslovom: KAMAL PRIZNAO DA GA JE U DORH dovela revizorica Ivana Matovina, a nju je poslije Martina Dalić zaposlila u Podravki, objavljenom 27. ožujka 2023. u tjedniku Nacional te pod naslovom POVRATAK AFERE BORG: Ismet Kamal na sudu priznao da ga je u DORH dovela revizorica Ivana Matovina, a nju je poslije Martina Dalić zaposlila u Podravki, objavljenog 27. ožujka u online izdanju Nacionala.
U tekstu je neistinito i neutemeljeno objavljeno da je gospođa Martina Dalić, kao predsjednica Uprave Podravke, zaposlila gospođu Ivanu Matovinu u Podravki.
Prije svega, gospođa Matovina nije, niti je ikada bila zaposlena u Podravki. Gospođa Matovina je bila članica Nadzornog odbora Podravke u dva mandata – od 2012. do 2021. godine. Na tu je funkciju došla Odlukom Glavne skupštine i to na prijedlog mirovinskih fondova.
Također, od 2012. je kontinuirano i članica Revizijskog odbora, a od rujna 2016. je i predsjednica Revizijskog odbora.
Važno je naglasiti da predsjednik Uprave kompanije nema utjecaj na odluke o imenovanjima članova Nadzornog niti Revizorskog odbora. Tu odluku donose isključivo dioničari kompanije glasanjem na Glavnoj skupštini. Osim toga, gospođa Dalić je predsjednicom Uprave Podravke postala odlukom Nadzornog odbora 2021. godine, gotovo deset godina nakon što je gospođa Matovina imenovana u Nadzorni i Revizijski odbor Podravke.
S poštovanjem,
Korporativne komunikacije
Podravka d.d.
REAKCIJA: ‘Ivana Matovina bila je članica NO-a Podravke d.d. u dva mandata’
U članku “KAMAL PRIZNAO DA GA JE U DORH dovela revizorica Ivana Matovina, a nju je poslije Martina Dalić zaposlila u Podravci“ (dalje u tekstu: Članak) je neistinito i neutemeljeno objavljeno da je gospođa Martina Dalić kao predsjednica Uprave Podravke zaposlila gospođu Ivanu Matovina u Podravki d.d. Naime, gospođa Matovina nije, niti je ikada bila zaposlena u društvu Podravka d.d.
Gospođa Matovina je bila članica Nadzornog odbora Podravke d.d. u dva mandata, od 2012. do 2016. godine te od 2017. do 2021. godine. Na tu je funkciju došla Odlukom Glavne skupštine Podravke d.d., na prijedlog mirovinskih fondova.
Također, od 2012. je kontinuirano i članica Revizijskog odbora Podravke d.d., a Predsjednica Revizijskog odbora Podravke d.d. je od 2016. godine.
Istekom mandata kao članice Nadzornog odbora Podravke d.d. (29.6.2021. godine), gospođa Matovina je, također odlukom Glavne skupštine, imenovana članicom, a potom i predsjednicom Revizijskog odbora s mandatom na četiri godine.
Imenovanje članova nadzornog i revizijskog odbora u nadležnosti je Glavne skupštine i Uprava društva ne utječe na isto.
Gđa Matovina obnašala je dužnosti člana Nadzornog odbora s prekidom i Revizijskog odbora u kontinuitetu u Podravci godinama prije nego je gđa Dalić postala predsjednica Uprave, a što je novinarka mogla provjeriti jednostavnom pretragom u sudskom registru i daljnjom provjerom informacija u Podravci d.d. ili od same gđe. Ivane Matovina.
Uz navedeno, gospođa Matovina je vještačenje koncerna Agrokor radila u 2017. godini, dok je gospođu Dalić upoznala na sjednici Nadzornog odbora Podravke d.d. u 2021. godini.
Isto tako, gospođa Matovina ni na koji način nije utjecala na odabir vještaka od strane Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu niti je bila uključena u bilo kakve pregovore između vještaka i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a kako se navedenim člankom implicira.“
S poštovanjem,
Ivana Matovina p.p.
Komentari