Kao što je najavljeno, 20. srpnja Europska komisija planira objaviti novo godišnje izvješće o vladavini prava u svim zemljama članicama. Vladavina prava, uz temeljna prava i demokraciju, predstavlja jednu od triju temeljnih vrijednosti europskog društva. Izvješća su dio novog Europskog mehanizma vladavine prava, čiji je cilj utvrditi probleme u vladavini prava i pomoći državama članicama da pronađu rješenja uz potporu Komisije, drugih država i Venecijanske komisije. Prvo takvo horizontalno izvješće za sve zemlje članice bilo je objavljeno u rujnu 2020., a u poglavlju u Hrvatskoj uočeni su brojni nedostaci zbog kojih je, između ostalog, povjerenje građana u pravosudne institucije među najnižim u Europi. I prema najnovijem istraživanju koje je prošloga tjedna objavila EU Komisija, Hrvatska je po percepciji neovisnosti sudstva najgora u EU. Iza neslavnog prvog mjesta koje drži Hrvatska slijede Slovačka, Poljska i Bugarska.

Za razliku od Hrvatske, prema izvješću EU komisije iz 2020., percepcija neovisnosti pravosudnog sustava Finske, finskih sudova i sudaca konstantno je vrlo visoka, pri čemu je 84% šire javnosti i 85% društava doživljava kao „dobru ili vrlo dobru”.  Osim što su, prema anketama, Finci najsretniji narod na svijetu, Finska se tradicionalno smatra i jednom od najmanje korumpiranih zemalja ne samo u EU-u, već i globalno.

Prošle godine osnovana je neovisna Uprava za državne sudove koja je od siječnja 2020. preuzela zadaće za upravljanje sudovima od ministarstva pravosuđa, s ciljem daljnjeg jačanja neovisnosti pravosuđa. Finsku odlikuje i visoka razina slobode medija koja je međunarodno prepoznata, a iako ne postoje posebna pravila kojima se uređuje transparentnost vlasništva u medijima, što je u Hrvatskoj poseban problem, u finskoj praksi postoji razumna razina transparentnosti putem dobrovoljnog objavljivanja. Finski parlament usvojio je i izmjene kaznenog zakona s ciljem djelotvornije zaštite novinara od prijetnji i napada na internetu, što je sve češća pojava posljednjih godina. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s novim  finskim veleposlanikom u Hrvatskoj Kalleom Kankaanpääom.

Po obrazovanju magistar političkih znanosti, Kankaanpää je započeo diplomatsku karijeru u finskom Ministarstvu vanjskih poslova 1998. Otada je obnašao mnoge dužnosti unutar Ministarstva, u diplomatskoj misiji Finske u Bruxellesu i veleposlanstvu u Vilniusu, u Litvi. U Hrvatsku je stigao 2021. s funkcije voditelja Jedinice za sjevernu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Finske. Od svog dolaska već je odradio svoj nastupni posjet Rijeci i sredinom lipnja sudjelovao je na seminaru Europske komisije o vladavini prava u Fažani.

NACIONAL: Nedavno ste sudjelovali na seminaru Europske komisije za medije o vladavini prava, gdje su govorili i predstavnici finskog pravosuđa. Finska je godinama zemlja s najbolje uređenim pravosudnim sustavom, nultom stopom korupcije i najvećim povjerenjem građana u institucije. Pretpostavljam da će novo izvješće EU komisije to potvrditi. Kako se to postiže?

Nadam se da će izvješće to potvrditi zato što je vladavina prava bila prioritet u mojoj zemlji za vrijeme mandata mnogih vlada, tijekom mnogih godina i desetljeća. To nije nešto što se dogodi odjednom, to se mora sustavno graditi. Na uspostavi vladavine prava radile su sve prethodne vlade, kao i ova sadašnja i sve državne institucije bile su ujedinjene u tom naporu. To je jedna od temeljnih vrijednosti našeg društva. Osim toga, to je uzajaman proces, ako imate pouzdan sustav vladavine prava u državi, građani je podržavaju i imaju povjerenja u institucije. Kada ljudi vjeruju policiji, sudovima, zdravstvenom sustavu, vatrogascima, to pojačava volju obiju strana, države i građana, da se vladavina prava poštuje. Finska je prije nekoliko godina proslavila stotu obljetnicu svoje državnosti, ali tradicionalna državna administracija postoji puno dulje. Mi smo imali svoj nacionalni parlament još od 1906. i otada gradimo institucije i socijalnu državu. Osim što uvodimo neke novitete u osiguravanju neovisnosti pravosuđa, javni dijalog o tome kako pravosudni sustav i državnu administraciju učiniti što transparentnijom stalno traje. Osobito se o tome raspravljalo tijekom covid-krize, kada se trebalo odrediti koji su to uredi ili agencije koji trebaju donositi određene odluke. Smatram da je ta diskusija bila dobra i korisna jer neke situacije nisu bile jasne.

NACIONAL: Posljednjih mjeseci u Hrvatskoj smo svjedočili da je bjegunac od hrvatskog pravosuđa nekoliko sudaca optužio za korupciju, a nedavno je uhićeno osamnaestero ljudi koje se sumnjiči da su bili dio koruptivne mreže bivšeg gradonačelnika Zagreba. Je li to moguće u Finskoj?

Imali smo neke slučajeve u Finskoj, kada su policijski službenici ili suci bili pod istragom zbog korupcije. To je moguće svuda u svijetu i to je dio demokracije. Međutim, ono što je važno kao primjer drugima jest činjenica da su ti ljudi ili izgubili posao, ili su poslani u zatvor. Osim toga, to samo dokazuje da sustav funkcionira. No ne mogu reći da je to česta pojava u Finskoj.

NACIONAL: Finska je u svijetu prepoznata po najnižoj stopi korupcije. Hrvatska je, s druge strane, među najkorumpiranijim zemljama u EU-u, s Bugarskom i Rumunjskom. Vjerujete li da je korupcija dio mentaliteta koji je tipičan za Balkan, a nije za Skandinavce? 

Mi Finci smo vrlo pošteni ljudi. Naš način razmišljanja je takav da nam je davanje mita liječniku, profesoru ili bilo kojem službeniku u javnom sustavu nezamislivo. Navikli smo na socijalnu državu koju smo gradili dugo vrijeme, baš kao i ostale nordijske zemlje i zato nam takve stvari ne padaju na pamet.

NACIONAL: Zbog sve većeg broja tzv. SLAPP tužbi protiv medija, neosnovanih tužbi raznih moćnika kojima se financijski i moralno iscrpljuje novinare i izdavače, Europska komisija oformila je posebno tijelo koje će se baviti tim problemom u zemljama članicama. Postoji li takav problem u Finskoj? 

Naravno da ni Finska nije imuna na taj fenomen, postoje slučajevi kada su novinari završili na sudu. Srećom, mediji pozorno prate takve slučajeve i zato je finska javnost o njima vrlo dobro informirana i potpuno im je jasno što se događa. Mislim da je jedini i najbolji način borbe protiv SLAPP tužbi dati veliki publicitet takvim sudskim procesima. U suprotnom, javnost bi mogla pomisliti da su ti novinari učinili nešto pogrešno. Ali kada je cijela priča ispričana u medijima, ljudi shvaćaju o čemu se radi i da su novinarke i novinari završili na sudu samo zato što su radili svoj posao. Svjestan sam da, kada ste meta takvih tužbi, to predstavlja veliki pritisak na novinare, redakcije i medije.

NACIONAL: Finska je jedna od zemalja koja je donijela novi zakon protiv govora mržnje prema novinarima. Je li zakon dio kaznenog zakona i vjerujete li da će imati utjecaj i na govor mržnje na društvenim mrežama, što je posebno veliki problem u posljednje vrijeme? 

Amandman na kazneni zakon kojim se regulira kažnjavanje govora mržnje protiv novinara usvojen je u lipnju, a stupit će na snagu do kraja godine. Taj amandman daje državnom odvjetniku snažniju ulogu u podizanju tužbi protiv širitelja govora mržnje, u slučajevima kada je neka osoba njihova meta zbog svog posla, svoje javne funkcije ili položaja povjerenja. Još ne znamo na koji će način taj amandman utjecati na sudske procese, to ćemo vidjeti kada se prvi put bude primijenio na nekom suđenju, ali uvjeren sam da taj je amandman vrlo relevantan i da je to bila apsolutno ispravna odluka. Što se tiče govora mržnje na internetu, čitao sam vrlo zanimljiv članak o tom problemu. Kada je novinar na sudskoj arbitraži sreo čovjeka koji ga je napadao preko društvenih mreža, pokazalo se da taj čovjek uopće nije bio svjestan koliko je to ozbiljno pitanje. A to je ujedno i poruka takvim ljudima, nitko ne bi smio pisati na društvenim mrežama ono što nije spreman reći nekome licem u lice. Oni misle da ih štiti njihova anonimnost, ili čak lažni identiteti, a korištenje društvenih mreža omogućuje im određenu distancu. Ali kada ih se privede na sud, vidi se kako se radi o kukavicama.

NACIONAL: Upravo zbog kršenja vladavine prava u pojedinim članicama EU komisija je 2020. počela raditi godišnja izvješća o stanju u svakoj zemlji. Međutim, kazne poput zabrane pristupa EU fondovima nema. Mislite li da takva izvješća imaju smisla?

Smatram da ta izvješća imaju smisla i da su važna. Moramo se uhvatiti u koštac s problemima i vidjeti kakvo je stanje u određenoj zemlji članici. Kakve instrumente upotrebljavamo nakon toga kako bismo natjerali određeno društvo da slijedi princip vladavine prava, to je već drugo pitanje. No ta su izvješća korisna jer potiču diskusiju o problemima s kojima se suočavamo u određenim državama članicama. Što se tiče posljedica, na Europskom vijeću i na EU komisiji je da rasprave o tome i donesu odluku baziranu na izvješću o vladavini prava u određenoj zemlji. Upravo su ta izvješća temelj za takve rasprave.

NACIONAL: Čini se da EU nije imao takvih problema s vladavinom prava prije proširenja na nove zemlje članice iz istočne Europe?

Pratim razvoj EU od vremena kada je imala samo 12 članica, zatim se 1995. pridružila Finska s Austrijom i Švedskom, pa ih je bilo 15. Onda se dogodio Big Bang 2004., a kasnije su se pridružile Rumunjska, Bugarska i napokon Hrvatska. Europska se unija mijenja, no nikada ne smijemo zaboraviti koje su naše zajedničke temeljne vrijednosti koje su na početku i dovele do osnivanja takve zajednice država koju danas nazivamo Europskom unijom.

NACIONAL: Na žalost, čini se da Finska i, na primjer, Mađarska i Poljska ne dijele iste temeljne vrijednosti, iako su sve članice EU-a. Razina ljudskih prava i vladavine prava nije jednaka u svim zemljama članicama.

Ja vjerujem da velika većina europskih građana dijeli te vrijednosti. Prije svega imamo odgovornost pred građanima EU-a, da im ukažemo na to koja su to europska pravila koja smo svi mi prihvatili.

NACIONAL: Ali bez jednoglasne odluke Europskog vijeća nemoguće je aktivirati članak 7 protiv zemalja koje krše vladavinu prava. Izglasan je u EU parlamentu protiv Mađarske i pokrenula ga je EU komisija protiv Poljske, ali posljedica nema. 

Slažem se da to nije lako i taj problem neće biti lako riješiti.

NACIONAL: Zbog homofobnog zakona koji je na prijedlog Viktora Orbana usvojio mađarski parlament više od pola zemalja članica EU-a potpisalo je deklaraciju kojom se izražava zabrinutost zbog takve legislative. Prošloga tjedna o tome su se vodile oštre rasprave i u EU parlamentu i u Europskom vijeću i traže se sankcije za Mađarsku. Je li Finska među zemljama koje su potpisale deklaraciju? 

Da, Finska je potpisala tu deklaraciju. Ljudska prava i nediskriminacija su kameni temeljci politike finske vlade i tako je već desetljećima. U našim zemljama moramo omogućiti jednaka prava i dostojanstvo svim građanima. Nitko ne smije biti diskriminiran na temelju spola, godina, nacionalnosti, vjere, političke ili spolne orijentacije. Mi smo vrlo jasni oko toga.

NACIONAL: Kako komentirate Povorku ponosa nedavno održanu u Zagrebu?

Bio sam tamo i sudjelovao u njoj, kao i dosta stranih veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj.  Sudjelovao je i vaš novi gradonačelnik, što je dobra poruka. Bilo je dobro vidjeti da je toliko ljudi pokazalo podršku i solidarnost s LGBT populacijom. Osobito treba brinuti za mlade koji moraju osjetiti naše ohrabrenje da u budućnosti žive ponosno i bez straha.

NACIONAL: Pružaju li takvu podršku LGBT populaciji sve političke stranke u Finskoj? 

U principu, sve finske političke stranke zastupaju poštovanje ljudskih prava i protive se diskriminaciji. Naravno da na desnici postoje političke stranke i frakcije koje su konzervativniji i naravno da i u Finskoj postoje rasprave o tome jesmo li otišli predaleko, garantirajući jednaka prava svima. No vjerujem da je to slučaj gotovo u svakoj zemlji.

NACIONAL: Prošloga tjedna Ursula von der Leyen u ime EU komisije donijela je pozitivno mišljenje o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Je li Finska predala svoj plan i koji su glavni naglasci u njemu?

Da, Finska je usvojila taj plan krajem svibnja. Finski nacionalni plan podijeljen je na četiri stupa. Najvažniji i najveći je zapošljavanje i vještine, zatim zelena tranzicija, zdravstvene i socijalne usluge i na kraju digitalizacija. U dijelu o zelenoj tranziciji postoje i vrlo konkretna rješenja koja uključuju i ukidanje grijanja na ulje u privatnim domaćinstvima, ili izgradnju infrastrukture za punjenje električnih automobila, kao i investiranje u smanjivanje ispušnih plinova i industrijskog zagađenja.

NACIONAL: Na koji se način Finska suočavala s epidemijom covida-19, je li stradala ekonomija? 

Jest. Pandemija je pogodila finsku ekonomiju. Iako smo, ako pogledate brojeve oboljelih, prilično dobro prošli, zahvaljujući građanima koji su se vrlo disciplinirano držali svih mjera i pravila koja su odredile vlasti. Ali u isto vrijeme neke su gospodarske grane pretrpjele priličnu štetu, poput organizatora evenata, restorana, kafića i klubova. Država im je davala potpore, ali usprkos tome situacija je bila teška. Sada se nadam da će doći do otvaranja nekih od tih djelatnosti, na primjer restorana i kafića tijekom ljeta.

NACIONAL: Jesu li se građani bunili protiv zatvaranja i kakva je situacija danas?

Na veliko iznenađenje svih nas, na kraju pandemije ljudi su tražili od vlade jasnije mjere i pravila kako bi točno znali što trebaju raditi, trebaju li nositi maske ili ne, čak su predlagali i da se zatvore granice i da ih se zaštiti na još bolji način. U Finskoj smo imali samo nekoliko demonstracija, a nikakvu fenomenu pobune protiv epidemioloških mjera, kao u nekim drugim zemljama, nismo svjedočili. U Finskoj se događalo suprotno, što je doista zanimljivo. Ljudi su zahtijevali od vlade da uvede zaštitne mjere. Što se tiče sadašnje situacije, do sada je oboljelo gotovo 97 tisuća ljudi, a umrlo 974. Na dan kada vodimo ovaj razgovor hospitalizirana je 41 osoba, od kojih je 9 na intenzivnoj njezi. Prema podacima kojima raspolažem, ovih dana imamo 222 nova slučaja dnevno. Tijekom najgoreg perioda pandemije naše su bolnice bile pune, ali ne prepune, iako su bile blizu granice. Problem su bili odjeli intenzivne njege i u jednom trenutku su neki odjeli iz najvećih bolnica u Helsinkiju preseljeni u neke manje bolnice.

NACIONAL: Je li vlada organizirala javnu kampanju za cijepljenje? Naime, u Hrvatskoj se događa apsurdna situacija jer cjepiva ima dovoljno, a veći dio ljudi se ne želi cijepiti.

Ne, u Finskoj nije bila potrebna takva kampanja jer se građani masovno svojom voljom žele cijepiti. Što se tiče procijepljenosti, do sada je cijepljeno više od 60% finskih građana barem s jednom dozom cjepiva. Više od 20% dobilo je obje doze.

NACIONAL: Finska je odgodila održavanje regionalnih izbora u ožujku zbog pandemije koji su održani polovicom lipnja. Kako su prošli s obzirom na epidemiološke mjere, tko je pobijedio?

Prošlo je jako dobro. Odluka o odgađanju izbora pokazala se ispravnom jer je početkom lipnja vrijeme bilo lijepo i bilo je moguće uvesti neke inovacije u način glasanja, na primjer, glasanje na otvorenom ili iz auta. Dakle, sve što ne bi bilo moguće u ožujku. Što se tiče rezultata izbora, rekao bih da su bili očekivani. Najbolje su prošle tri etablirane, velike stranke: prvi su konzervativci, zatim socijaldemokrati i treća je bila stranka centra.

NACIONAL: Kada ste stigli u Hrvatsku, imali ste nastupno putovanje u Rijeku. Kako vam se svidjelo?

Da, bio je to moj prvi posjet izvan Zagreba. Stigao sam u Zagreb 15. travnja, tada je pandemija još bila na vrhuncu i bio sam vrlo oprezan. U međuvremenu sam primio cjepivo, zahvaljujući ljubaznosti hrvatskih vlasti i mogao početi putovati. Upoznao sam novog gradonačelnika Rijeke i razgovarali smo o mogućnostima suradnje s finskim tvrtkama na različitim planovima, osobito na planu pomorske industrije, zdravstvene tehnologije, razvoja umjetne inteligencije. Tu ima puno potencijala.

NACIONAL: Žale li se finski investitori na sporost hrvatske administracije i korupciju?

Finske su tvrtke otvorile svoje urede u Hrvatskoj i postoje neki dobri primjeri investiranja, ne na velikoj razini, nego na razini malih i srednjih poduzeća kakva i prevladavaju u Finskoj koja je slična Hrvatskoj po broju stanovnika. Što se tiče birokracije i korupcije, imate pravo, ako postoji solidna investicijska klima u zemlji, uz vladavinu prava, nisku stopu korupcije i predvidljive zakone, investitori će se osjetiti pozvanima i lakše odlučiti na otvaranje biznisa.

NACIONAL: Koja pravila vrijede za putovanje u Finsku i mogu li Finci putovati u Hrvatsku bez PCR testa na povratku?

Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer se pravila često mijenjaju, ovisno o situaciji. Zato preporučujem svima koji putuju u Finsku da to provjere na web stranici www.finentry.fi. Smatram da je europska digitalna putovnica jako dobar izum, testirao sam ga putujući iz Hrvatske, gdje sam dva puta cijepljen, i ta elektronička putovnica je vrlo efikasna i jednostavna i omogućuje vam da slobodno putujete.