Dok svijet sa strepnjom prati brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, a Europu preplavljuju milijuni ukrajinskih izbjeglica, jača strah od širenja ratnog sukoba i na ostale europske zemlje. Među najugroženijima su susjedne baltičke države, Poljska, ali i Finska i Švedska, kojima je Putin zaprijetio napadom ako im padne na pamet pridružiti se NATO-u. Iako je situacija ozbiljna, finski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Kalle Kankaanpää smatra da moramo ostati pribrani, ujedinjeni i odani europskim vrijednostima koje nas vežu. Po obrazovanju magistar političkih znanosti, Kankaanpää je započeo karijeru u finskom Ministarstvu vanjskih poslova 1998. Otada je obnašao mnoge dužnosti unutar Ministarstva i u diplomatskoj misiji Republike Finske u Bruxellesu i veleposlanstvu u Vilniusu, u Litvi. U Hrvatsku je 2021. stigao s funkcije voditelja tima Jedinice za sjevernu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Finske.

NACIONAL: Svijet strepi od ruske agresije na Ukrajinu i mogućeg širenja rata na ostatak Europe. Finska graniči s Rusijom, a preko sto godina, od 1809. do 1917., bila je pod ruskom vlašću. Kako se u Finskoj gleda na rat koji se vodi u Ukrajini, postoji li psihoza među građanima?

Mi smo vrlo zabrinuti zbog trenutačne situacije i snažno osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu. Osjećamo veliku sućut prema Ukrajincima i stanju u Ukrajini. Svjedočimo besmislenom ratu Rusije protiv Ukrajine, u kojem nitko neće biti pobjednik. Nevini ljudi pate i umiru, a Rusija krši međunarodne zakone i Povelju UN-a. No Rusija je bila susjed Finske jako dugo vremena i ostat će naš susjed. Bilo je teških razdoblja u našim odnosima, ali pretpostavljam da gotovo nitko u Finskoj nije mogao predvidjeti da će se dogoditi ovakav napad na ukrajinsku suverenost. A što se tiče psihoze ili straha, neki su sigurno preplašeni, no većinu finskih građana najviše pogađa ono što se događa ljudima u Ukrajini i naše su misli s njima. Upravo je dirljivo gledati kako Finci žele pomoći Ukrajini i Ukrajincima. Sakupljene su rekordne količine donacija za ukrajinske izbjeglice i za humanitarne organizacije koje im pomažu.

NACIONAL: Već je preko 2 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine u europske zemlje, dolaze li i u Finsku?

Da, naravno, dolaze u Finsku i finska vlada izrazila je spremnost da ih primi. Oni koji su do sada došli vjerojatno imaju neke privatne veze u Finskoj, prijatelje ili rođake. U normalnim vremenima veliki broj Ukrajinaca dolazi raditi u Finsku svakog ljeta na naše farme. Tako da većini njih Finska nije strana zemlja, prilično je dobro poznaju.

NACIONAL: Kako biste ocijenili dosadašnje rusko-finske odnose?

Finska je, kao i Hrvatska, članica Europske unije. Mi dijelimo zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku. U ovom trenutku je teško reći kakvi su naši bilateralni odnosi s Rusijom. Morat ćemo ponovo razmisliti o tim odnosima u ovakvoj situaciji. Ali kao što ste spomenuli, imamo dugu granicu s Rusijom i postoji niz praktičnih pitanja koja moramo rješavati na dnevnoj bazi. Na primjer, pitanja koja se odnose na kontrolu granice i ta se suradnja, na razini stručnjaka ili državnih službenika, mora nastaviti. Imamo i željezničku vezu između Helsinkija i Sankt-Peterburga, brzi vlak koji omogućuje međusobnu komunikaciju.

‘Impresivno je gledati kako su EU i cijela zapadna zajednica ujedinjeni protiv ruske agresije na Ukrajinu’, kaže veleposlanik Kalle Johannes Kankaanpää. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Helsinki je u povijesti bio grad u kojem su se vodili veliki pregovori između istoka i zapada. Može li opet to postati?

Točno, više puta smo bili domaćini takvih susreta. Naš predsjednik Sauli Niinistö rekao je da su Helsinki i Finska uvijek spremni pružiti gostoprimstvo takvim pregovorima, ako se od nas to zatraži, ali u ovoj situaciji do sada takav zahtjev nismo dobili.

NACIONAL: Predsjednik Vladimir Putin prijeti nuklearnim ratom ako se ijedna članica NATO-a umiješa u sukob. Posebno je zaprijetio Finskoj i Švedskoj, ako pomisle na članstvo u NATO-u. Kako je na to reagirala finska vlada, a kako javnost? Čini se da podrška članstvu raste.

Mi smo itekako navikli na rusku retoriku. Čuli smo takve ruske prijetnje puno puta prije i nema ništa novo u toj njihovoj poruci. Mi je slušamo godinama. Istina je da zbog toga raste i podrška članstvu u NATO-u među građanima. Ako pogledate program naše vlade, vidjet ćete da u njemu piše kako Finska ostavlja otvorenu mogućnost za članstvo u NATO-u. Ovu opciju tek treba ispitati u kontekstu stvarnog vremena uzimajući u obzir promjene u međunarodnom sigurnosnom okruženju. Sada se to sigurnosno okruženje mijenja, a rasprava o sigurnosnom izboru Finske bi trebala početi. Predsjednik, vlada, parlament i političke stranke imat će prilike sudjelovati u raspravi u kojoj će svi aspekti biti uzeti u obzir. Takva će se rasprava voditi i među građanima, što je jako dobra stvar. Svatko u Finskoj mora razumjeti kakve su sigurnosne okolnosti u kojima živimo. Jer to je dio naše nacionalne otpornosti.

NACIONAL: Finska je neutralna zemlja, ali to ne znači da nema vojsku i oružje.

Mi smo članica EU-a od 1995. i partneri smo NATO-a. Imamo vrlo blisku vojnu suradnju s NATO-om, Velikom Britanijom, SAD-om, nordijskim zemljama. Predsjednik Niinistö 4. ožujka posjetio je Washington i susreo se s predsjednikom Joeom Bidenom. Tema je, između ostalog, bilo produbljavanje sigurnosne suradnje sa SAD-om. Razgovarali su i o sigurnosnom okruženju koje se radikalno promijenilo od 24. veljače, a ta rasprava uključuje i politiku otvorenih vrata kada je u pitanju članstvo u NATO-u, što je opcija koju Finska ima.

NACIONAL: Mnogima u Hrvatskoj nije poznato da je u Finskoj vojni rok obvezan. S koliko vojnika i vojne opreme Finska raspolaže, bi li se mogla obraniti da dođe do napada?

Vojni rok obvezan je za sve muškarce starije od 18 godina, a mogu ga služiti i žene, iako za njih nije obvezan. Vojni rok može trajati od 6 do 12 mjeseci. Finska ima vrlo pouzdanu nacionalnu obranu i naši vojni kapaciteti su izvanredni, u odnosu na veličini zemlje. U ratnom stanju finske obrambene snage raspolažu s 280 tisuća vojnika i 900 tisuća rezervista. U miru, obrambene snage broje 12 tisuća zaposlenih, od kojih su jedna trećina civili. Godišnje vojni rok služi 22 tisuće ročnika. U prosincu prošle godine finska vlada je odlučila nabaviti 64 najmodernija borbena vojna zrakoplova F-35, kojima ćemo zamijeniti one starije generacije F-18. Finska mornarica kupuje nova moderna plovila, a imamo i najjaču artiljeriju u regiji. Finska brani svoju sigurnost i ne koristi oružje za napad.

NACIONAL: Prošlog tjedna bili ste u Sarajevu. Po mnogima stanje u toj zemlji je alarmantno i na rubu rata. Kako ocjenjujete situaciju i što Hrvatska i EU trebaju učiniti da ne dođe do eskalacije sukoba u nama susjednoj zemlji?

U pravu ste, situacija u BiH izaziva zabrinutost i moramo je pratiti s velikom ozbiljnošću. Proveo sam tamo tjedan dana i na temelju onog što sam vidio i rasprava koje sam vodio, ipak ne bih rekao da je zemlja na rubu rata. Tijekom više godina, EU i ostali zapadni akteri podržavali su BiH na različite načine i osigurali administrativno oruđe, tako da BiH može upravljati sama. U ovoj situaciji bi prije trebalo pitati građane BiH, njihovo političko vodstvo i političke stranke, što misle i što bi oni trebali učiniti da prevladaju ovu krizu. To je njihova država.

NACIONAL: Ali vođama nacionalnih stranaka nije u interesu da se kriza prevlada. Milorad Dodik mjesecima blokira rad federalnih institucija i ne krije svoje veze s Putinom. Dragan Čović ga podržava. S takvim strankama na vlasti teško je nešto očekivati.

Svjestan sam toga. Međutim, ključ rješenja je unutar BiH. Često smo slušali kako EU nameće nešto izvana. Smatram da političari, administracija i civilno društvo sada trebaju preuzeti vodstvo u svoje ruke i raditi zajedno za dobrobit BiH. Najmanje što građani i administracija BiH mogu učiniti jest da imaju funkcionalne državne organe, vrate se u institucije, osiguraju vladavinu prava prema međunarodnim standardima. Treba omogućiti i održavanje izbora u listopadu, jer su redovni i slobodni izbori kralježnica svake demokracije. Od izuzetnog je značaja da se opći izbori u listopadu održe.

NACIONAL: Pregovori o promjenama Izbornog zakona hrvatske s bošnjačkom stranom su zastali, dogovora nema, a Dragan Čović i hrvatski blok prijete blokadom izbora. Što u tom slučaju?

Imali su isti izborni zakon i na prošlim izborima. Ili će se dvije strane dogovoriti o novom izbornom zakonu, ili će se izbori održati prema postojećem. Mi tako radimo u zemljama Europske unije.

NACIONAL: Koliko ruska invazija na Ukrajinu može utjecati na pogoršanje situacije u cijeloj regiji? Dodik je pod direktnim Putinovim utjecajem, Aleksandar Vučić je glasao za Rezoluciju UN-a protiv ruske agresije, ali ne želi uvesti sankcije.

Jasno je da Rusija već dulje vrijeme ima utjecaj na zapadnom Balkanu. No ako te zemlje žele nastaviti svoj put prema integraciji u EU, moramo imati na umu da je to bio njihov slobodan izbor. Te zemlje trebaju znati što to znači, moraju provesti nužne reforme, moraju se uskladiti s europskim vanjskopolitičkim i sigurnosnim izjavama, a osobito je važno da objasne i svojim građanima kakva je njihova pozicija prema EU-u. To je njihov izbor. U opasnoj situaciji u kakvoj se trenutačno nalazimo, balansiranje između dviju strana nije moguće.

‘Finci su puno više zabrinuti zbog sudbine Ukrajinaca, nego ruskih protusankcija’, rekao je finski veleposlanik u Hrvatskoj Kalle Kankaanpää Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Odgovornost je i na EU-u. Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile su sve uvjete i zbog bugarske blokade nisu otvorile pregovore. Bi li hitno trebalo otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i ubrzati proces primanja Ukrajine u EU?

Što se tiče Sjeverne Makedonije i Albanije, one su ispunile sve uvjete koje je pred njih stavio EU i on mora otvoriti pregovore, to je potpuno jasno. A to je i pozicija finske vlade. Bilateralni problemi trebali bi se rješavati bez utjecaja na proces proširenja. Ozbiljna situacija u kojoj se nalazimo ojačala je veze između zemalja članica EU-a, na način koji nismo mogli predvidjeti još prije šest mjeseci. A što se tiče Ukrajine, njihov zahtjev za ubrzano primanje u EU je visoko simboličan i njime žele podcrtati svoju pripadnost Europi i zapadnoj zajednici. EU izražava svoju podršku i solidarnost i nastoji pomoći Ukrajini na različite načine. No kao što vi u Hrvatskoj znate, proces primanja u punopravno članstvo u EU je vrlo težak i dug. Naravno da u ovakvoj situaciji takva hitna procedura nije moguća.

NACIONAL: Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij osjeća da su ga izdali i EU i NATO. Usprkos sankcijama nametnutim Rusiji, smatra da je Ukrajina ostavljena sama.

Potpuno je razumljivo da bi želio još jaču podršku.

NACIONAL: Finska je članica EU-a i usuglasila se sa sankcijama prema Rusiji. Bojite li se osvete ruske strane?

Govorimo prije svega o ukrajinskoj suverenosti, životima i domovima Ukrajinaca. Mnogi Ukrajinci su poginuli, mnogi su ranjeni, preko 2 milijuna je već izbjeglo. I zato su Finci puno više zabrinuti zbog sudbine Ukrajinaca, nego ruskih protusankcija. I 2014. Rusija je nametnula protusankcije i, na primjer, potpuno zaustavila uvoz mliječnih proizvoda iz Finske. U početku su te sankcije snažno pogodile finske tvrtke, no ubrzo su pronašle nova tržišta.

NACIONAL: Jesu li zbog zbivanja u Ukrajini u Finsku počeli dolaziti ruski građani koji se ne slažu s Putinovim režimom? Postoji li neki plan što s njima?

Dugo vremena odnosi između naroda i građana Rusije i Finske su jako dobri. Prije pandemije, koja je gotovo zaustavila promet, ljudi su često putovali između dviju zemalja, mnogi imaju prijatelje i rođake, Finci su često odlazili u Sankt-Peterburg kako bi vidjeli povijesne znamenitosti. Promet između dviju zemalja bio je vrlo intenzivan. Imali smo i redovite zračne linije prema Rusiji. Ruski turisti dolazili bi brzim vlakom Allegro, koji povezuje Helsinki i Sankt-Peterburg. Posljednjih dana vidjeli smo u medijima da mnogi Rusi koji dolaze u Finsku kažu kako su se na to odlučili prvenstveno zbog rata s kojim se ne slažu. Moguće je da mnogi koji su stigli u Finsku tu neće ostati, već će nastaviti negdje drugdje, ali oni koji ostaju vjerojatno nisu prvi put u Finskoj. Možda su studirali ili radili u Finskoj, a neki ruski građani imaju i svoje vikendice kod nas. Mi smo njegovali dobre odnose među ljudima. Imamo zajedničku prošlost, što potvrđuje i više skulptura na trgovima Helsinkija, u čast ruskim carevima. Na Trgu tržnice nalazi se tzv. “Caričin kamen” u čast carice Aleksandre, supružnice cara Nikole I., a na Trgu Senata nalazi se kip cara Aleksandra II.

NACIONAL: Mogu li sankcije zaustaviti Putina?

To je oruđe kojim raspolažemo: ekonomske sankcije, sankcije putovanja, odnosno zatvaranje zračnih luka za ruske aviokompanije. Te sankcije pogađaju rusko vodstvo, oligarhe, visoke dužnosnike, tvrtke, banke i cijelu državnu ekonomiju. Iskreno se nadam da će se netko unutar ruske elite početi pitati nije li to previsoka cijena koju plaćaju za besmisleni rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Isplati li se sva ta patnja i žrtvovanje? Istovremeno, nemojmo zaboraviti da svakodnevno gledamo demonstracije protiv rata na ulicama Moskve i Sankt-Peterburga. To je prilično neuobičajeno, s obzirom na represiju koju nad vlastitim građanima provodi Putinov režim.

NACIONAL: Iako je SAD najavio da više neće kupovati rusku naftu i plin, prošlog tjedna je njemački kancelar Olaf Scholz branio odluku Europske unije da se od sankcija prema Rusiji izuzme ruski energetski sektor, jer još uvijek nisu pronađeni alternativni izvori.Finska je, kao i u velikoj mjeri i Hrvatska i Njemačka, ovisna o ruskom plinu i nafti. Što bi takve sankcije Rusiji značile za finski energetski sektor?

Kao prvo, Finska nije ovisna o ruskoj energiji. Što se tiče električne energije, gotovo je samodostatna. Imamo električne veze iz Norveške, Estonije i Švedske. Istina je da uvozimo većinu plina iz Rusije, ali možemo ga kompenzirati s LNG-jem. Prirodni plin u Finskoj koristi se uglavnom u industriji, što znači da našim građanima neće biti hladno, čak i ako isporuka ruskog plina bude zaustavljena. U Finskoj se stanovi ne griju na plin. Uvozimo i oko 2/3 nafte iz Rusije, prije svega zbog kompetitivne cijene. Međutim, već sada vodeća finska naftna kompanija NESTE traži alternativne izvore. Na primjer, naftu koja dolazi iz Sjevernog mora. Istovremeno smo stavili veliki naglasak na sigurnost opskrbe. To znači da Finska cijelo vrijeme ima u rezervama dovoljno nafte i plina za 5 mjeseci korištenja. Za to postoje dva razloga – imajući na umu međunarodnu krizu s kakvom se sada suočavamo, ali i zbog našeg geografskog položaja i ovisnosti o pomorskom teretu. Logistički gledano, Finska je otok i nikakva postojeća željeznička ili cestovna veza ne bi mogla zamijeniti pomorski teret.

NACIONAL: Sankcije su dvosjekli mač. Mislite li da će EU ostati ujedinjen ako kriza potraje, a cijene energenata skoče?

Impresivno je gledati kako su EU i cijela zapadna zajednica ujedinjeni protiv ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno postoje jasni znakovi da će trenutačna kriza utjecati na ubrzavanje prijelaza na obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Vjetroelektrane i solarne elektrane ubrzano se grade diljem EU-a, a i globalno. U Finskoj će tijekom ove godine peti nuklearni reaktor biti spojen na električnu mrežu. No koliko god sankcije utjecale na europsku ekonomiju, one će još više utjecati na rusku.