Izvršna direktorica WWF-a Nataša Kalauz gostovala je u emisiji Novi Dan N1 televizije. Povodom međunarodnog Dana planeta Zemlje osvrnula se na već desetljećima rastući problem klimatskih promjena koje su gospodarski, ali i javno zdravstveni i politički problem. 

“Dok ne počnemo razumijevati da je to nešto što će nas jako boljeti, ne znam koliko ćemo biti spremni na promjene. Osim što imamo elementarne nepogode i ekstremne vremenske prilike, zbog klimatskih promjena imamo i povećanje pritiska na javno-zdravstveni sustav. Primjerice, sezone alergija su se strahovito produljile. Imamo značajno veći broj ljudi koji trpi zdravstvene tegobe zbog alergija, koje su direktno vezane uz klimatske promjene. Potom imate ulazak invazivnih vrsta u određena mora, gdje ona nikada prije nisu bile i ugrožavaju domicilne vrste”, rekla je na početku emisije Kalauz, te dodala kako već otprilike 2050. godine u Jadranskom moru više neće biti ribe zbog  pretjeranog izlova.

Ugrožavanjem prirode u jednom dijelu ima posljedice na cjelokupni ekosustav. Tako sve intenzivnije krčenje šuma sada diljem svijeta izaziva odrone i poplave. Klimatskim promjenama povećali su se i slučajevi hipertenzije i visokog tlaka. Samo u Europi je prošle godine umrlo 15.000 ljudi od tih posljedica.Korelacija između porasta temperature i hipertnezije, prema Kalauz, “potpuno je jasna“.

“Ne ulažemo niti u znanje, ni u tehnologiju, ne potičemo zeleni biznis… Kroz izbore tražimo od naših donositelja odluka posvećivanje temama koje su od relevantnosti. Trebamo ozbiljno razmišljati kakvu hranu jedemo. Ljudi misle da je naftna industrija glavni zagađivač, ali prehrambena industrija je najveći uzročnik CO2 emisija danas”, zaključila je Kalauz.