Kako je više od četiri tone pilećeg, purećeg i pačjeg mesa iz Mađarske zaraženog virusom ptičje gripe završilo na hrvatskim stolovima?

Tko kontrolira hranu koju nam prodaju? Kolika je opasnost od svinjske kuge koja je stigla na hrvatske granice?

U emisiji Otvoreno HRT-a gostovali su:

Gordan Jerbić iz Veterinarske inspekcije Državnog inspektorata, Tatjana Karačić, pomoćnica ministrice poljoprivrede, Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, Dražen Ćurila, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.

Na farmi u Mađarskoj zaražena je perad, potvrđena je ptičja gripa. Pet i pol tona te peradi dolazi u Hrvatsku od čega su 4 i pol tone ljudi pojeli.

– Ovo nije hrana opasna za zdravlje ljudi. Ovo je došlo upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede od nadležnog tijela za zdravlje životinja iz Mađarske. Virus koji je utvrđen na farmi u Mađarskoj nije opasan za zdravlje ljudi, samo je opasan za zdravlje životinja, rekla je Karačić.

– To meso koje smo mi dobili obavijest od Ministarstva poljoprivrede, da se pojavio takav slučaj, veterinarska inspekcija je odmah izašla na teren i ustanovila je da po distribucijskim listama koje smo također dobili od Ministarstva poljoprivrede, da je, od te količine koja je ušla u RH, ali nije ušla samo u RH ta pošiljka s tih farmi, ušla je i u Mađarsku, i u Njemačku, u Austriju i Sloveniju. S obzirom na to da je naputak bio da se radi o hrani koja je opasna za ljudsko zdravlje, mi smo izuzeli dio koji smo našli tada ili u skladištu ili na policama, po naputku smo ga uništili, izjavio je Jerbić.

Meso je bilo prodano u više gradova Hrvatske, ali u kojim točno gradovima, nije rečeno.

– Ja vam ne mogu reći točno s obzirom na to da državni inspektorat kao veterinarska inspekcija vodi postupak u ovom slučaju i dok traje postupak, ja vam te lokacije ne mogu reći, rekao je Jerbić.

Gospodin Ćurila koji ima farmu nesilica nedaleko Ludbrega kazao je da na svojoj farmi imaju 144 000 nesilica, a godišnje proizvedu oko 42 milijuna jaja.

– Pola od toga izvozimo u zemlje EU, a pola završi na domaćem tržištu. Mi činimo sve što se tiče bio sigurnosti da virus ne prenesemo u proizvodnju, da smanjimo kontakt bilo kakav mogući s divljim pticama. Naši objekti su zatvoreni, a svi naši radnici koji idu unutar proizvodnih objekata moraju paziti na to da koriste isključivo odjeću za farme, da presvlače obuću, tako da ne mogu ništa unijeti u proizvodne objekte, rekao je Ćurila.

– Preventivne bio sigurnosne mjere su propisane i na snazi su još od 2017. godine. Ono što je bitno je da se tim mjerama svakako treba osigurati da nema nikakvog kontakta domaće peradi i divljih ptica, to je pod broj jedan. Osim toga treba zaštiti hranu kojom se hrane perad da ne bi došlo do kontaminacije od divljih ptica. Treba zaštiti vodu, odnosno ne koristiti vanjske, ne zaštićene izvore vode, zatim svu opremu i takve stvari. Indirektno i direktno spriječiti bilo kakav kontakt s divljim pticama, zato je najbolje zatvoreno držanje peradi, rekla je Karačić.

– Vrlo je važno da vlasnik životinje ili proizvođač svakodnevno prati zdravstveno stanje svoga jata i svoje peradi, da ako utvrdi da je smanjena potrošnja hrane ili utvrdi da je povećana smrtnost i tako dalje, svakako se treba što prije javiti nadležnom veterinaru i nadležnom veterinarskom inspektoru, jer ako se u ranoj fazi bolest otkrije smanjena je mogućnost daljnjeg širenja i mjere koje poduzimamo su značajno učinkovitije pa je samim time i ekonomska šteta puno manja, rekao je Jerbić.

– Mi imamo godišnju proizvodnju nešto malo manje od 6 000 svinja svih kategorija, od prasaca do tovljenika. Bojimo se afričke svinjske kuge, jedan od vektora prijenosa su divlje svinje. Međutim ono što mi možemo donekle nekim mjerama kontrolirati tu populaciju divljih svinja, migracije ljudi ne možemo. Na osnovi toga mi smo još prije 10, 12 godina donijeli mjere postupanja po pravilniku koji je na snazi o farmama. Laiku su te mjere dosta rigorozne. Naši zaposlenici na farmi ne smiju biti lovci, ne smiju imati svinje doma, ne smiju si za gablec nositi suhomesnato, presvlačenje je obavezno, rekao je Jančo.

Najbliže mjesto gdje se pojavila svinjska kuga je u okolici Zrenjanina, stotinjak kilometara od Iloka.

– Bojimo se te migracije divljih svinja, a bojimo se i nelegalnih migracija, rekao je Jančo.

– Od prosinca 2018. kada su naređene mjere, lovci su se vrlo aktivno i ozbiljno uključili u preventivne mjere za sprečavanje i širenje afričke svinjske kuge. Naredba je na snazi, iskopano je više od tisuće biojama u lovištima, provode se dezinfekcije kod ulaska u lovište i izlaska iz lovišta. Sve troškove koje smo imali oko iskopa, ograđivanja jama i tako dalje smo sami financirali. Ministarstvo je izdalo naredbu i naputak, a lovoovlaštenici, naša lovačka društva su financirala sama, rekao je Budor i dodao da su u svim lovištima bile inspekcije, što lovne, što veterinarske.

– Osim veterinarke inspekcije u prodajnim lancima je i sanitarna inspekcija s kojom često izlazimo na teren. Meso mora biti zdravstveno ispravno, je li ono kvalitetno ili nije, to je druga priča. 99 posto mesa koje se nalazi na policama je 100 posto zdravstveno ispravno, rekao je Jerbić.