Pet ministara u sljedećih petnaest dana, uz moguće čak dva izgledna prateća privođenja. I to ne u saborske nego u remetinečke klupe, što bi se moglo prometnuti u osobne perspektive Lovre Kuščevića i Gorana Marića. Tako bi se mogao opisati najavljivani rezime rekonstrukcije Vlade u Plenkovićevoj režiji uz podršku premijeru bliske, ali zbog njegova pretjeranog oklijevanja i već uznapredovalo nervozne stranačke vrhuške. Ako je vjerovati dvama neovisnim izvorima bliskima vrhu HDZ-a, sklonom Plenkoviću.

Ti izvori tvrde da Plenković razmatra mogućnost da se čak osmero članova svoje Vlade zahvali na dosadašnjoj suradnji. Od njih osmero, izvjesno je da će rekonstrukcija Vlade zahvatiti njih petero. Među onima na koje, prema tvrdnjama izvora, Plenković više ne računa nalaze se još tri imena. Osim Marije Pejčinović Burić i Lovre Kuščevića, među definitivno otpisanim ministrima od ponedjeljka se nalazi i ministar državne imovine Goran Marić koji je, kao i Kuščević, nominalno odstupio zbog pritiska na obitelj. Zapravo je odstupio jer mu je iz vrha stranke poručeno da je njegova situacija politički neodrživa. Kao najizgledniji kandidat za Marićeva nasljednika na ministarskoj funkciji spominje se Kruno Katičić, državni tajnik u istom Ministarstvu. Katičić dolazi iz kruga osoba najbližeg Plenkovićeva povjerenja pa se ta opcija čini prilično ozbiljnom. Ali upućeni izvor iz vrha HDZ-a navodi da je moguće i još nešto – da se to Ministarstvo naprosto ukine i svede na razinu agencije. To bi bilo posve u suglasju sa sugestijama onih Plenkovićevih suradnika koji su mu već ranije, što je Nacional objavio još prošli tjedan, sugerirali redukciju broja ministarstava. Isprva se činilo da bi poslovično oklijevanju sklon Plenković to bio spreman napraviti tek osvoji li sljedeći premijerski mandat, ali sada bi se i to moglo ubrzati. Evo kako je izvor iz vrha HDZ-a za Nacional pojasnio zašto je premijer oprezan kada je u pitanju smanjenje broja ministarstava:

“Plenković dugoročno gledajući želi smanjiti broj ministarstava u Vladi. Ali bilo bi to štetno napraviti prije isteka ovog mandata. Prvenstveno zato što bi to sigurno ugrozilo brojne projekte povezane s korištenjem sredstava iz europskih fondova. Ali nije posve isključen niti taj scenarij ako su u pitanju ministarstvo ili dva.”

U tu se računicu posve uklapaju najave o ukidanju Marićeva Ministarstva.

Među ostalima na koje Plenković izvjesno ne računa još su ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Osim o njima, Plenković razmišlja što napraviti i s Tomislavom Tolušićem i Olegom Butkovićem – ali je izglednije da će njih dvojica i dalje ostati u Vladi.

Mogući pravosudni zaplet, zbog angažmana USKOK-a u Kuščevićevim i Marićevim aferama, znatno će utjecati na Plenkovićevo promišljanje o razmjerima ranije najavljene rekonstrukcije Vlade

Izvor iz vrha HDZ-a ovako je za Nacional opisao što je napokon ubrzalo dinamiku razgovora o rekonstrukciji Vlade:

“Plenković je napokon shvatio da pad popularnosti stranke dolazi prvenstveno zbog korupcijskih skandala, odnosno onih klijentelističkih afera koje u sebi nose prizvuk korupcije, a među čijim se protagonistima svakako nalaze Lovro Kuščević i Goran Marić. Shvatio je i to da nikakav međunarodni ugled koji on može uživati tomu ne može parirati jer su to dvije posve odvojene kategorije. Nakon što je, kolokvijalno govoreći, zatvorio taj krug, Plenković je shvatio da mu u Vladi ne može sjediti nitko tko je opterećen bilo kakvim aferama tog tipa, nego da se mora okrenuti pojedincima koji možda ne moraju imati kolosalne životopise, ali moraju u najmanju ruku ostaviti dojam pristojnih ljudi. Takva je, primjerice, situacija s Kuščevićevim izglednim nasljednikom Ivanom Malenicom.”

Izvor Nacionala blizak vrhu stranke navodi i da će Plenković razgovore o rekonstrukciji vlade nastojati kraju privesti već početkom tekućeg tjedna, što je najavila i Marićeva ostavka koju je podnio tijekom ponedjeljka. A cijeli proces svakako do konca srpnja, nakon izvanredne saborske sjednice. Time bi, kako navode izvori, mogao ući u razdoblje kada će trebati pomagati predizbornu kampanju Kolinde Grabar-Kitarović, koja se za drugi mandat planira kandidirati neposredno nakon Dana domovinske zahvalnosti 5. kolovoza.

Mogući pravosudni zaplet koji bi, zbog angažmana USKOK-a u njihovim aferama, mogao znatno opteretiti buduće odnose HDZ-a s Kuščevićem i Marićem nakon najavljene rekonstrukcije Vlade, već sada znatno utječe na Plenkovićevo promišljanje o njenim razmjerima. I to ponajprije jer se otvara pitanje kako će se smijenjeni ministri ponašati kao saborski zastupnici, odnosno hoće li biti lojalni saborskoj većini.

U tom kontekstu Plenković nakon najsvježije ostavke, one Gorana Marića, promišlja kako će se ophoditi prema Gabrijeli Žalac, Milanu Kujundžiću, a naročito prema Tomislavu Tolušiću i na koncu Olegu Butkoviću. Čini se kako je među Plenkovićevim najbližim suradnicima situacija oko Gabrijele Žalac prilično jasna. Jedan od Plenkoviću bliskih suradnika iz vrha stranke o tomu kaže:

“Žalac mora otići, iako Plenković oko nje još uvijek nije prelomio. Većina najbližih suradnika već mu je rekla da se rekonstrukcijom neće postići ništa ako ona ostane u Vladi. Oko toga postoji interni konsenzus, ali je još uvijek pitanje hoće li ga Plenković prihvatiti.”

Slično je raspoloženje i oko Milana Kujundžića. U Plenkovićevu najužem krugu prevladava mišljenje da su rezultati ministra zdravstva slabašni do poražavajući, da je u javnoj komunikaciji često u najmanju ruku nespretan, da gotovo redovito iritira javnost te da i neke nominalno ispravne poteze često vuče naprečac i bez adekvatne pripreme, što budi sumnju u klijentelizam i njegove stvarne namjere. Zato se nasljednici traže i za njega, iako Plenković oko Kujundžića također još nije donio definitivnu odluku. Kao izgledniji kandidati za njegova nasljednika koncem proteklog tjedna spominjali su se akademik Davor Miličić, ravnatelj Klinike za bolesti srca i krvnih žila pri KBC-u Zagreb; Mario Zovak, predstojnik Klinike za kirurgiju pri KBC-u Sestre milosrdnice; Ivica Lukšić, voditelj odjela onkološke kirurgije glave i vrata u KB-u Dubrava; te neurokirurg Vili Beroš iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Ako je vjerovati visokom političkom izvoru bliskom vrhu HDZ-a, Plenković će Tomislava Tolušića izgleda ostaviti u Vladi. Taj izvor o tomu kaže sljedeće:

“Točno je da bi po istoj logici koju je Plenković najavio i Tolušić trebao otići. Ali kod njega ipak postoje neke razlike. Problemi s njegovom imovinskom karticom ipak su nešto blaže naravi. Usto, on je potpredsjednik stranke sa znatnim uporištem u Slavoniji pa i to ima važno značenje kada su ovakve situacije u pitanju. Zato on nije u istoj kategoriji kao i ostali aferama opterećeni njegovi kolege pa itekako ima prostora za dogovor da on ostane u Vladi.”

Plenkoviću bliski ljudi misle da je Brkićeva smjena nužna jer bi bila poticaj predsjedničkoj kandidaturi Kolinde Grabar-Kitarović, čiji će epilog utjecati na budućnost HDZ-a, a i samog Plenkovića

Postoji mogućnost da u kombinacijama za rekonstrukciju osvane još pokoji kandidat, naročito ondje gdje postoji mjesta za značajniji napredak u radu njegova ministarstva. Primjerice, izvori navode da nije prevelika tajna da Plenković nema previše povjerenja u Olega Butkovića, ali ga se za sada neće dirati jer su u njegovu resoru pokrenuti neki važni projekti.

S druge strane, pojedinci iz HDZ-a prizivaju da u rekonstrukciji Vlade Plenković prekine suradnju s Blaženkom Divjak. Ali tu se izgleda neće ni razviti značajnija rasprava. Evo kako to opisuje visoki politički izvor blizak HDZ-u:

“Ako je smijeni, HNS je najavio izlazak iz koalicije. A kako nema dovoljno ruku u Saboru, naročito u svjetlu neizvjesnosti oko onih ministara koje planira smijeniti i vratiti u Sabor, tu će biti oprezan.”

Čini se da će tanka saborska većina još neko vrijeme odgoditi i Plenkovićev konačni politički obračun s ozbiljnim aferama opterećenim Milijanom Brkićem. To bi se moglo dogoditi tek kasnije, kad se nakon izglasavanja povjerenja novim ministrima formiraju obrisi nove saborske većine. U Plenkoviću bliskom miljeu smatraju da je i to neizbježno te da bi rješavanje tog pitanja moglo dati novi poticaj predsjedničkoj kandidaturi Kolinde Grabar-Kitarović, čiji će epilog znatno utjecati i na sudbinu HDZ-a i samog Andreja Plenkovića.

Ipak, način na koji su iz Vlade otišli Kuščević i Marić ne ulijeva previše optimizma da bi se zbog toga mogao znatnije promijeniti rejting Vlade u javnosti. Sada unutar stranke rastu frustracije interesnih skupina povezanih s ministrima čije su sudbine u Vladi i dalje neizvjesne. Pa se plasiraju priče da bi njima bliski saborski zastupnici mogli otkazati poslušnost i okrenuti leđa Plenkoviću. Sve to Plenkoviću komplicira povlačenje onih poteza za koje misli da bi negativan trend i pad popularnosti HDZ-a mogli preokrenuti u novi uzlet stranke i premijera.