Kako Vlada ponovno otvara prostor novom valu cijepljenja preko reda i bez jasnih kriterija

Iako je Nacional o cijepljenju preko reda prvi upozorio još prije tri tjedna, nadležni nisu napravili ništa da to spriječe pa ni jasnije odredili prioritete

Nakon otkrivanja brojnih slučajeva povlaštenog cijepljenja preko reda, što je tema koju je prvi još prije tri tjedna otvorio Nacional ukazavši na nekoliko različitih primjera kako se u Hrvatskoj, u trenutku kad je cjepivo stiglo tek u striktno ograničenim količinama, neki ljudi mogli cijepiti preko reda, Hrvatski zavod za javno zdravstvo tek je u nedjelju poslijepodne objavio finalnu verziju postupanja s cjepivom i provedbe cijepljenja u Hrvatskoj, namijenjenu zdravstvenim ustanovama i djelatnicima, ali i ta njihova “finalna verzija” ponovno otvara prostor brojnim manipulacijama i nastavku prakse prema kojoj se cijepiti mogu oni najsnalažljiviji društveni slojevi koji imaju dovoljno jake veze.

Naime, HZJZ je definirao samo dobne skupine bolesnika, dok je procjenu koje bolesti spadaju među najrizičnije ostavio liječnicima obiteljske medicine – iako su upravo liječnici obiteljske medicine otpočetka upozoravali i javnost i Ministarstvo zdravstva da kriteriji raspodjele cjepiva nisu dovoljno jasno razrađeni i da će oni morati arbitrarno odlučivati kojim pacijentima će omogućiti cijepljenje, a koji će još neko vrijeme morati pričekati. HZJZ tako, primjerice, uopće nije naveo koje to teške bolesti smatra najrizičnijima, jesu li to bolesnici s transplantiranim organima, oni koji se liječe od karcinoma ili ljudi s razvijenim srčanim manama, i zašto bi se upravo ti pacijenti trebali među prvima cijepiti. Primjerice, u skupinu 1. HZJZ je stavio zdravstvene radnike, a nakon toga osobe od 80 i više godina pa prema niže. U skupinu 6. svrstali su “odrasle osobe visokog rizika mlađe od 65 godina (osobe visokog i umjerenog rizika)”, ali pritom nisu objasnili kako će se i po čemu utvrđivati koje osobe imaju visoki, a koje umjereni rizik.

Nacional je neposredno prije no što je HZJZ objavio listu prioriteta postavio Ministarstvu zdravstva, Vladi i Stožeru pitanja je li Vlada uopće donijela točan Provedbeni plan cijepljenja protiv COVID-19 infekcije i postoji li pismena odluka o tome te provedbeni propis koji bi to regulirao, a iz Ministarstva zdravstva odgovorili su:

“Plan uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv COVID-19 u Republici Hrvatskoj je ujedno i provedbeni plan. Kao takav sadrži ključne elemente odnosno kriterije temeljem kojih se provodi plan i program cijepljenja. Planom je određeno da se prvo cijepe djelatnici i korisnici domova za starije osobe i drugih ustanova za pružanje usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi te zdravstveni djelatnici. Druga faza cijepljenja obuhvaća sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima neovisno o dobi te na kraju treća faza uključuje cjelokupno stanovništvo. Ujedno su sve zdravstvene ustanove i djelatnici koji provode cijepljenje građana u Republici Hrvatskoj dobili i Naputak o postupanju u pripremi i provedbi cijepljenja cjepivom protiv COVID-19 (u prilogu). Njegov cilj je postići optimalnu razinu organizacije cijepljenja, te racionalno korištenje raspoloživih doza cjepiva u skladu s Planom uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj koji je usvojen krajem lanjske godine od strane Vlade RH.

Zadatak svih dionika u cijepljenju građana u Republici Hrvatskoj je uklopiti spomenute kriterije u svoj rad s pacijentima i prilagoditi ih okolnostima prilikom cijepljenja sukladno tom Naputku i Planu i programu cijepljenja.

Postavilo se i pitanje zbog čega Vlada nije uspostavila sustav sličan, primjerice, sustavu Eurotransplanta prema kojem postoje jasno uspostavljena pravila tko ima prioritet kad je u pitanju transplantacija organa. No, iz Ministarstva su objasnili takav sustav nije moguće primijeniti za određivanje prioriteta za cijepljenje iz razloga što je riječ o potpuno dvije različite stvari.

“Eurotransplant ima samo dva kriterija, listu čekanja, na koju se dolazi prilikom prijave za potrebnu transplantaciju organa, te pojavu genetski srodnog donora koji je važan kako ne bi došlo do odbacivanja organa kod oboljelog. U Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj ima mnogo više kriterija koji se trebaju sagledati i prilagoditi okolnostima i fazama cijepljenja koji su opisani u tom Planu”, rekli su.

O tome da su se liječnici obiteljske medicine već su više puta žalili kako oni nemaju jasne upute kojim redom će pozivati pacijente, osim načelne upute da se pozivaju svi pacijenti stariji od 65 i rizične skupine, iz Ministarstva konstatiraju da su liječnicima primarne zdravstvene zaštite HZJZ i Ministarstvo u više navrata uputili dopise s uputama o postupanju “od kojih izdvajamo dopis od 14. siječnja u kojem je između ostalog naveden i popis prioritetnih skupina”. Dalje navode: “Slijedom toga, liječnici obiteljske medicine su upoznati da trebaju prioritetno pozivati svoje pacijente koji imaju veći rizik za komplikacije COVID-19. Detaljnije upute nisu poslane, jer se podrazumijeva da u godini dana od početka COVID-19 pandemije, specijalisti znaju koja su to stanja koja povećavaju rizik od teških oblika COVID-19. Pitanje treba li cijepiti prije pacijenta koji ima 70 godina i povišen krvni tlak i pretilost ili nekoga tko ima 75 godina i pretilost, ali bez povišenog krvnog tlaka nemoguće je dodatno kategorizirati. Liječnici obiteljske medicine trebaju odlučivati na temelju procjene rizika za razvijanje teškog oblika bolesti kod svojih pacijenata, što je praksa svugdje u svijetu. Upravo je znakovito da na globalnoj razini ne postoji detaljniji dokument od navedenog koji bi dodatno objašnjavao primjenu kriterija cijepljenja po skupinama. Isto tako, treba imati na umu da je, osim cijepljenja po prioritetima, od strateške važnosti postići, u što kraćem vremenu, obuhvat što većeg broja ljudi cijeljenjem, jer se cijepljenjem ne štiti samo pojedinac koji se cijepi već i druge osobe s kojima dolazi u kontakt. U tom smislu, uvijek je bolje cijepiti osobu, pa čak i ako se ne mogu poštivati prioritetne kategorije, nego izgubiti neutrošenu dozu jer joj je istekao rok trajanja. U takvim slučajevima ‘viška’ cjepiva, u Naputku su navedene smjernice koje sugeriraju cijepljenje neke od osoba iz kategorije najbliže onoj kojoj je trenutno cijepljenje namijenjeno, odnosno spriječiti propadanje cjepiva koje bi u suprotnom predstavljalo nenadoknadivu štetu u takvim okolnostima.”