Ministar zdravstva Vili Beroš ne odustaje od poskupljenja, ali i smanjenja opsega besplatnih zdravstvenih usluga. Kako je protekloga tjedna Nacionalu kazao izvor blizak Vladi, to “stezanje remena” dio je plana Ministarstva zdravstva za zdravstvenu reformu, opsežnu i zahtjevnu strukturalnu operaciju čiju su dugogodišnju nužnost pandemija i kriza oko dugova veledrogerijama samo još dodatno naglasile. Uz te dvije reforme, koje će izravno utjecati na građane, Beroševo ministarstvo predlaže još neke o kojima se u javnosti već polemički raspravljalo: reviziju lista zdravstvenih osiguranika i lijekova koje plaća Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZO), funkcionalno objedinjavanje bolnica i prenošenje njihovih osnivačkih i vlasničkih prava na državu, centralizaciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s ukidanjem županijskih zavoda, povećanje opsega objedinjene nabave lijekova… Kako bi svi ti reformski zahvati bili mogući, Ministarstvo predlaže izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Nakon što su zdravstveni sustav gotovo potpuno iscrpile pandemija i dvije ozbiljne krize opskrbe lijekovima zbog dugova države veledrogerijama, čini se da su u Ministarstvu zdravstva odlučili pokrenuti Vladinu proceduru stvaranja uvjeta za početak dugoročne i temeljite reforme zdravstva. Očito, u Vladi su čekali da prođu lokalni izbori, ne želeći golemi posao reforme ni započinjati u napetoj situaciji predizbornih političkih tenzija. Da Vlada ne kani ništa poduzimati prije lokalnih izbora, postalo je jasno prije gotovo dva mjeseca, kada je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo 16. travnja, pritisnut žestokim kritikama ministra financija Zdravka Marića, kazao kako je prijedlog reformskih mjera podnio premijeru te da čeka zeleno svjetlo od Vlade koje očekuje “nakon završetka lokalnih izbora”.

Premijer Plenković tu je Beroševu primjedbu shvatio kao prigovor njemu samome pa je kritizirao ministra zdravstva, rekavši kako reforma njegova resora nema veze s lokalnim izborima: “Nikakve to veze s nekakvim lokalnim izborima nema, nije mi uopće jasno kako je ta teza došla u eter. Što se mene tiče, ako su spremni novi zakoni i ako ih je ministar Beroš sa suradnicima spremio, možemo ih staviti na Vladu idućeg tjedna”, poručio je 17. travnja premijer Plenković. Pokazalo se, međutim, točnim ono što je govorio Beroš: nakon te burne sjednice saborskog Odbora za zdravstvo 16. travnja, na kojoj je ministar financija Marić – misleći ili hineći da misli kako su kamere ugašene – zbog nekontroliranog trošenja žestoko kritizirao zdravstveni sustav, reformu zdravstva do lokalnih izbora nitko više nije ni spomenuo. Sada, međutim, ta će se tema, po svemu sudeći, na velika vrata vratiti i u javnost, ali i u Vladinu proceduru, a temelj za nju postat će prijedlog reformskih mjera Ministarstva zdravstva, koji je Ministarstvo podnijelo Vladi još prije dva mjeseca.

Najzanimljiviji, ali i najkontroverzniji dio tog prijedloga Ministarstva zasigurno će biti prijedlog poskupljenja zdravstvenih usluga. U dijelu prijedloga posvećenom financijskoj reformi Ministarstvo predlaže “povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene zaštite”, kao i “reviziju lista osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje po kategorijama zdravstvenog osiguranja”, a predlaže se i “revizija kategorija polica dopunskog zdravstvenog osiguranja financiranih iz Državnog proračuna”. Dio tog paketa jest i revizija potrošnje lijekova, kao i revizija lista posebno skupih lijekova, ali i izmjena dosadašnje politike određivanja cijena lijekova i njihova uvrštavanja na liste HZZO-a.

Takvi prijedlozi razmatrali su se već ranije, a o nekima od njih Nacional je pisao još u studenome prošle godine. Tada smo izvijestili kako ministar Beroš oprezno predlaže smanjenje košarice zdravstvenih usluga, odnosno smanjenje opsega prava osiguranika i stavljanje nekih zdravstvenih usluga u kategoriju koju pokrivaju dopunsko ili dodatno osiguranje. Taj dio reforme ni do danas nije precizno definiran i jasno je da se radi o političkoj odluci, ali je zamisao da se prije svega smanje dostupne stomatološke usluge. Između ostalog, hrvatski građani u dobi od 18 do 65 godina mogli bi ostati bez prava na besplatnu dentalnu zaštitu, odnosno zubara. Tako u jednom drugom dokumentu predstavljenom Vladi, prezentaciji kojom je Ministarstvo zdravstva analiziralo dug prema veledrogerijama i moguće načine rješavanja tog problema, stoji ovakav precizan prijedlog smanjenja stomatološke zaštite: „Opseg prava na dentalnu zdravstvenu zaštitu za osigurane osobe Zavoda u dobi od 18 do 65 godina definirati isključivo u segmentu preventivne skrbi. Navedeno bi dovelo do značajnog smanjenja troškova dentalne zdravstvene zaštite. Smanjenje prava iz dentalnog osiguranja na koje trošimo godišnje 1,2 milijarde kuna tako da opseg prava obuhvaća djecu i osjetljive skupine. Ne može ‘nepranje zuba’ koštati zdravstveni proračun 1,2 milijarde kuna.“

Ministarstvo želi i „pročistiti“ listu HZZO-ovih osiguranika jer tvrdi da se među njih 4,1 milijun realno nalaze osobe koje se samo vode kao nezaposlene, a u stvarnosti žive izvan Hrvatske i ostvaruju prava koja im ne pripadaju. Opseg besplatnog dodatnog zdravstvenog osiguranja smanjio bi se, s time da bi rezova bili pošteđeni branitelji, a tu su i najavljeni intenzivniji i pojačani nadzori i inspekcije na svim razinama. Pitanje je, međutim, hoće li Beroševo ministarstvo uspjeti privoljeti premijera Plenkovića da pristane na takve iznimno nepopularne mjere poskupljenja zdravstvenih usluga ili uskraćivanja zdravstvenog osiguranja ljudima. Nesklonost takvim potezima, koji bi zasigurno naštetili Plenkovićevoj vladi – koja je zbog rezultata i posljedica lokalnih izbora sada još i dodatno uzdrmana – premijer je jasno izrazio još polovinom travnja. “Najlakše je reći da je prosječno izdvajanje u članicama EU-a za zdravstvo oko 3100 eura, a kod nas oko 860 eura”, kazao je Plenković, navodeći podatke kojima je Ministarstvo zdravstva argumentiralo potrebu poskupljenja zdravstvenih usluga. “‘Ajmo još malo povećati izdvajanje za zdravstvo pa ćemo onda namiriti sve te troškove. Mislim da se treba učiniti napor i na rashodovnoj strani, boljem i funkcionalnijem povezivanju, boljoj organizaciji javne nabave, većoj centralizaciji, kontrolama i uštedama. Tako bismo sigurno mogli napraviti važne iskorake”, kazao je tada Plenković.

I Beroš ga je poslušao. Kako je Nacionalu kazao sugovornik blizak Vladi, prijedlog mjera Ministarstva zdravstva predviđa izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao uvjet za opsežne reforme sustava bolnica i javnog zdravstva. Država želi preuzeti osnivačka i vlasnička prava bolnica kako bi njima lakše upravljala, ali i racionalizirati postojeći sustav javnog zdravstva. Naime, kako je Nacionalu kazao izvor blizak Vladi, predlaže se “revidiranje mreže javne zdravstvene službe u dijelu bolničke zaštite ili funkcionalna integracija bolnica”, “centralizacija bolnica ili financijski učinkovitije upravljanje”, “grupiranje kapaciteta po specijalnostima uz geografsku optimizaciju”, “uključivanje svih kapaciteta u svrhu optimalnog osiguranja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga i funkcionalne integracije sustava”, kao i “jačanje uloge domova zdravlja i značenja specijalističke zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite” te “reorganizacija sustava hitne medicine i javnog zdravstva”. Ministarstvo izrađuje prijedlog nove mreže bolnica, koju smatra temeljem provedbe racionalizacije i modernizacije bolničkog sustava i upravljanja njime. Novom mrežom bolnica Ministarstvo želi osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sukladno potrebama, a ta bi reorganizacija, kaže Nacionalov izvor, trebala “smanjiti akutne stacionarne kapacitete i ojačati dnevne bolnice, kao i povećati kapacitete za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb”.

U Ministarstvu zdravstva smatraju da su uštede moguće: primjerice, objedinjena javna nabava lijekova, ortopedskih pomagala i vrjednijih roba i usluga – uz uvođenje obveze za sve kliničke bolničke centre i bolnice da na vrijeme i odgovornije planiraju svoje potrebe godinu dana unaprijed, kako bi se postigla bolja pregovaračka pozicija, veći količinski rabati i povoljniji uvjeti plaćanja – dovela bi do uštede 250 do 350 milijuna kuna godišnje. Također, revizija liste skupih lijekova koje plaća HZZO i stroža kontrola njihova odobravanja, jer je fond za tu vrstu lijekova u nekoliko godina narastao s 500 milijuna na čak dvije milijarde kuna, mogla bi rezultirati financijskom uštedom 200 milijuna kuna godišnje, a na 100 do 200 milijuna kuna procjenjuju se uštede koje bi nastale revizijom i kontrolom potrošnje lijekova u bolnicama. U tom dijelu eksplicitno se procjenjuju mjere poput definiranja interventnog uvoza, uvođenja jasnih smjernica za racionalno propisivanje lijekova i maksimalne marže te izdavanja lijekova iz bolničkih ljekarni za svakog pacijenta posebno. U Ministarstvu također drže kako je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica, jer 70 posto bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23 posto ide i preko iznosa limita.

O nekima od tih prijedloga Nacional je već pisao, napominjući kako su u resoru zdravstva svjesni da bi neki od njih zahtijevali zakonske promjene, kao i da bi bili suprotni trendovima decentralizacije. Čini se, međutim, kako u Ministarstvu smatraju da je sazrelo vrijeme za ozbiljniji zahvat u postojeći zdravstveni sustav, tako očito opterećen neracionalnostima, te drže da treba promijeniti Zakon kako bi provoditelji reforme dobili za to političku podršku i proceduralne alate. U istom bi paketu na državnoj razini bili centralizirani i županijski zavodi za javno zdravstvo s epidemiološkom službom, kao i sustav hitne pomoći kojemu bi se pripojila djelatnost sanitetskog prijevoza. Nacional je svojedobno pisao o tome kako bi ministar Beroš bio spreman provesti te poteze, premda su u Ministarstvu svjesni da bi oni mogli izazvati otpor, naročito na lokalnim razinama postojećeg sustava javnog zdravstva.

U Vladi su svjesni težine zadatka reforme zdravstva, ali drže i da je za nju “sazrelo vrijeme”, ne samo zato što je potpuno jasno da je gomilanje dugova postalo neizdrživo, nego i zato što su nastupile povoljnije političke okolnosti u kojima u Hrvatskoj tri godine neće biti održani nikakvi izbori, pa Vlada smatra da će u tom razdoblju stići amortizirati eventualne političke posljedice težih reformskih zahvata.

Iz Vlade poručuju da je reforma apsolutno provediva, pa čak i krajnje nužna ako se želi prekinuti spirala stvaranja dugova i pada kvalitete zdravstvenih usluga. “Pravo je vrijeme za radikalnije nepopularne zahvate, a opet je dovoljno vremena do idućih izbora, do kada bi neki učinci mogli biti vidljivi”, kazao je Nacionalov izvor.