Sedmi trijenalni međunarodni festival Device_art predstavit će radove dvadeset i troje međunarodnih i domaćih umjetnika, umjetnica i kolektiva. Ovogodišnji koncept ‘Stroj ne donosi promjene’ poziva na ponovno promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom
Sedmo izdanje trijenalnog Međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art održat će se od 23. studenoga do 19. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, gdje će biti otvorena velika grupna izložba praćena diskurzivnim programom, radionicama i zvučnim performansima. Koncept ovogodišnjeg izdanja nazvan je „Stroj ne donosi promjene“ jer organizatori pozivaju na, kako su istaknuli, „ponovno promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom u vremenu konstantne nepredvidivosti i silovitih promjena“.
Na Festivalu će biti predstavljeni radovi 23 međunarodnih i domaćih umjetnika, umjetnica i kolektiva, među kojima je i šest novih produkcija i koprodukcija udruge Kontejner, organizatora ovog projekta iza kojega stoje tri kustosice s velikim iskustvom. To su muzikologinja i producentica glazbenih, kazališnih, suvremeno plesnih, multimedijskih i filmskih projekata Davorka Begović, dugogodišnja umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a unutar kojeg je pokrenula te umjetnički i produkcijski vodila međunarodni festival Izlog suvremenog zvuka, potom povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Ena Hodžić, koja zadnjih deset godina radi kao koordinatorica programa i kustosica u udruzi Kontejner, i povjesničarka umjetnosti, koordinatorica, voditeljica i kustosica projekata Tereza Teklić, koja je od 2019. i voditeljica europskog projekta EMAP − European Media Art Platform, međunarodne mreže za rezidencije medijskih umjetnika u usponu.
Zanimljivo je pri tom istaknuti da je Kontejner nevladina, neprofitna organizacija iz Zagreba, osnovana 2002. godine, a bavi se kustoskim radom, produkcijom umjetničkih radova, organizacijom umjetničkih festivala i drugih vrsti događanja, edukacijom i teorijom, a područje interesa joj je progresivna suvremena umjetnost koja istražuje ulogu i značenje znanosti, tehnologije i tijela u društvu, a usmjerava se na relevantne fenomene današnjice, s posebnim fokusom na provokativne, fascinantne i intrigantne teme i pojave, kao i one koje društvo vidi kao tabu – poput užitka, fenomena vremena i energije, mentalnog zdravlja, manipulacije (ljudskom i umjetnom) inteligencijom i tamne tvari. Do danas su od 2002. godine kustoski osmislili i organizirali preko 120 grupnih i samostalnih izložbi, performansa, predavanja, radionica i prezentacija međunarodnih i domaćih umjetnika, teoretičara, filozofa, znanstvenika, hakera, inovatora.
Ovogodišnji festival nastao je u suradnji s grupom kustosa iz ZKM | Centra za umjetnost i medije iz Karlsruhea u Njemačkoj – koju predstavljaju Sarah Donderer, Yannick Hofmann, Daria Mille, Philipp Ziegler – i zamišljen je kao dijalog između njemačke i hrvatske device art scene, što je u skladu s dugom tradicijom projekta koji je ranijih godina u Zagrebu predstavio japansku, kanadsku, kalifornijsku, češku i slovensku scenu.
Ena Hodžić objasnila je zašto su ove godine odabrali baš njemačke partnere. „Ovo nije prvi put da surađujemo sa ZKM-om iz Karlsruhea; Kontejner je s različitim kustosima iz te renomirane institucije surađivao više puta, od razmjene umjetnika i rezidencija kroz CAMP – Creative Arts and Music festival do projekta i simpozija Beyond Future Design. Za ovo Device_art festivalsko izdanje htjeli smo se poigrati osnovnim konceptom festivala, a taj je da se hrvatska novomedijska scena kroz svako pojedinačno izdanje dovodi u dijalog s umjetničkom scenom iz neke druge zemlje. Njemačka scena je pritom ustvari izuzetno međunarodna i koncept njemačkog device arta sam po sebi dovodi u kontradikciju taj komparativni identitet našeg projekta. Sviđaju nam se ta ironija i zaigranost – koje su, uostalom, u skladu sa samim device art radovima koji uvijek kroz ironiju i humor nude komentar društva u kojem živimo.“
Zahvaljujući ovim poduzetnim ženama Festival Device-art postao je tijekom godina globalno vidljiva i ugledna manifestacija, što nam je potvrdila i Ena Hodžić: „Device_art je naš za publiku najpopularniji projekt i jedan od projekata s kojima smo međunarodno najviše vidljivi i prepoznatljivi. Iako se u suvremenoj umjetnosti mediji više nego ikad preklapaju i rastaču u nove hibridne formate koji sve manje trpe etiketiranje i ladice, device art kao umjetnički pravac globalno je prepoznat kao specifičan smjer koji se dogodio tek na nekoliko mjesta u svijetu – to su Kalifornija, Japan i Hrvatska/Slovenija, kako je i predstavljeno na izložbi koju smo konkurirali u centru Ars Electronica 2014./2015., a koju je tada vidjelo preko 100.000 posjetitelja.“
Za kulturna događanja u današnje vrijeme pandemije koronavirusa i nakon dvije godine u kojima se potpuno promijenio odnos prema kulturi, kao i samoj manifestaciji, to su brojke o kojima možemo samo sanjati. Svejedno, one ipak pokazuju i iznimno veliki interes međunarodne publike za device art projekte i same umjetnike.
„Većina umjetnika koji se bave intermedijskim i istraživačkim umjetničkim praksama jako dobro poznaje ovaj naš projekt i rado se odazivaju kada ih pozovemo na sudjelovanje, pri čemu ne mislimo samo na europske umjetnike već i one iz drugih dijelova svijeta – od Azije sve do Australije i SAD-a. S festivalskim programom smo i gostovali u brojnim gradovima – San Franciscu, Tokiju, Pragu, Montrealu – ne radi se tu o prezentacijama nego o pravom festivalskom programu: izložbama, simpozijima, performansima, radionicama. Uz nešto recentnije širenje naših produkcijski aktivnosti s onih posvećenih jačanju lokalne scene prema međunarodnim umjetnicima, ta vidljivost je još dodatno povećana jer umjetnici znaju da Kontejner nije orijentiran samo na pokazivanje i kontekstualizaciju njihova rada, nego i na davanje podrške u stvaranju novih radova, u međusektorskoj suradnji i realizaciji koncepata i ideja. To je dio projekata i aktivnosti udruge koji uvijek ističemo i na koji smo ponosni“, rekla je Ena Hodžić.
Posebni je naglasak ove godine stavljen na glazbu, što nam je potvrdila i jedna od kustosica i cijenjena muzikologinja Davorka Begović, istaknuvši da je glazba posebno bitna ako je shvaćamo u svoj njezinoj širini, s područjima koja se nalaze negdje na razmeđi glazbe i drugih umjetnosti, kao što je, primjerice, sound art. „Zvuk kao medij izražavanja već je desetljećima zanimljiv i inspirativan vizualnim i medijskim umjetnicima pa je suvremena novomedijska umjetnost skoro pa i nezamisliva bez zvuka kao jednako važnog, nerijetko i najvažnijeg, konstitutivnog elementa umjetničkog djela. To je vidljivo i u programu ovogodišnjeg Device_art festivala u kojem smo se dodatno posvetile umjetnosti zvučnih naprava: primjerice, elektroakustičnim nosivim predmetima Benoîta Maubreyja, čijim performansom ‘Audio balerine’ otvaramo ovogodišnji festival; zatim usmjerenim paraboličkim custom-made zvučnicima Miodraga Gladovića; zvučnom istraživanju ploče od šelaka – preteče vinila, umjetnice Darshe Hewitt, ali i produkcijom novih zvučnih instalacija hrvatskih umjetnika kao što su Alex Brajković i Branimir Štivić“, nabrojila je Davorka Begović. Svakako valja ovome dodati da će se na ovogodišnjem izdanju Device_arta predstaviti i Ana Sladetić s radom „Welcome“, Kata Mijatović s radom „Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima“, te SOLL s radom „Your Image Is My Weave And All I Want Is A Racing Coat“.
Ove godine će se s dvama radovima predstaviti i Moritz Simon Geist, međunarodno priznati glazbenik i inženjer robotike te dugogodišnji suradnik sastava Mouse on Mars. „Geist je boravio u centru Ars Electronica na umjetničkoj rezidenciji u sklopu mreže EMAP – European Media Art Platform, čija je članica i udruga Kontejner. Upravo je u tom kontekstu i kreirao robotički instrument na kojem izvodi svoj zvučni performans ‘Vibracije’, a jedan od ciljeva europskog umrežavanja jest dakako i programska suradnja i razmjena. Treba ipak naglasiti da bismo se za Geista odlučile i da nije dio mreže EMAP: baviti se zvukovnim izričajima u kontekstu festivala umjetnosti i robotike i pritom zaobići izvođača, muzikologa i inženjera robotike Moritza Simona Geista i njegove zvučne robote, bila bi u najmanju ruku velika šteta. Geistov izniman interes za glazbu koju stvaraju roboti, njegova istraživanja u području robotike i glazbe te umjetnički rezultati istih, iznimno su važni za današnju umjetnost zvuka, ali i za njezin daljnji tijek i razvoj. Također, svojim umjetničkim djelovanjem Geist na određeni način postavlja zanimljiva i važna pitanja vezana uz glazbeno autorstvo, sadašnjost i budućnost izvedbenosti odnosno glazbene interpretacije, muzikalnost robota, kao i kompleksnija filozofska pitanja o budućem odnosu čovjeka i robota u kontekstu glazbenog stvaralaštva i izvedbe“, rekla je Begović.
Uz Geista na ovogodišnjem Festivalu Device_art gostuje i jedna od najvažnijih umjetnica u povijesti sound arta Christina Kubisch. Davorka Begović objasnila je zašto je prati epitet jedne od najvažnijih umjetnica na tom polju umjetničkog djelovanja:
„Kubisch je višestruko značajna za povijest i razvoj sound arta, ne samo njemačkog nego i europskog. Prije svega kao pionirka koja svoje prve zvučne instalacije i skulpture stvara već krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. U svojem ondašnjem radu već se usredotočila na povezivanje zvučnih i vizualnih umjetnosti i umjetničkih izričaja kako bi za onoga koji doživljava umjetničko djelo stvorila više-osjetilno iskustvo te utrla put mnogim nadolazećim generacijama umjetnika. Poseban doprinos Kubisch dolazi i iz njezina interesa za elektromagnetsku indukciju i korištenja iste u stvaranju umjetničkih djela, također već od kraja 70-ih. To je nešto što je značajno obilježilo umjetničko stvaralaštvo i karijeru Christine Kubisch.“ Upravo je ta elektromagnetska indukcija koju je spomenula Begović u osnovi rada ‘Električne šetnje Zagreb’, koji će posjetitelji Festivala moći čuti i doživjeti. Pomoću posebnih custom-made slušalica koje elektromagnetska polja pretvaraju u zvuk, Kubisch je istražila područje oko MSU-a i kreirala zagrebačku elektromagnetsku zvučnu šetnju, potpuno drugačije i posebno istraživanje i doživljaj onoga što nas okružuje.
‘Zvuk kao medij izražavanja inspirativan je vizualnim i medijskim umjetnicima pa je bez njega nezamisliva suvremena novomedijska umjetnost’, kaže Davorka Begović
Tereza Teklić, također kustosica ove umjetničke manifestacije, izdvojila je još neke radove iz ovogodišnje selekcije: „Dotaknuli smo se već radova Moritza Simona Geista i Christine Kubisch. Svakako treba istaknuti i rad ‘Audio Balerine’ Benoîta Maubreyja, zvučni performans s nosivim akustičnim sustavima koje umjetnik razvija još od kraja 1980-ih godina. U Zagrebu će predstaviti četvrtu generaciju elektroničkih baletnih suknjica, a dio zvučnog performansa popratit će i hrvatski glazbenik Mak Murtić na saksofonu. Predstavit ćemo i ‘Hakiranje Google karata’, rad Simona Weckerta koji je prošle godine obišao svjetske medije nakon što je umjetnik, prevozeći 99 rabljenih pametnih telefona u ručnim kolicima, stvarao virtualne prometne gužve na Google kartama Berlina. Na izložbi će publika imati priliku vidjeti i najnoviji rad Carolin Liebl i Nikolasa Schmid-Pfählera, robota koji recikliranu plastiku pretvara u skulpturalne objekte, rad kanadsko-njemačke umjetnice Darshe Hewitt koji je udruga Kontejner ove godine producirala u sklopu mreže EMAP te nove produkcije hrvatskih umjetnika koje smo već spomenule.“
Ove godine je čak pet domaćih produkcija i koprodukcija, zbog čega smo pitali Teklić znači li to da su se hrvatske umjetnice i umjetnici više počeli baviti suvremenom tehnologijom u svojim umjetničkim izrazima. „Iako je Device_art međunarodni festival, on je kao projekt pokrenut 2004. godine kako bi se prije svega istražila, mapirala i potaknula lokalna umjetnička scena na rad i bavljenje tehnologijom. Od početnih pokušaja eksperimentiranja i stvaranja uz pomoć tehnologije, hrvatski umjetnici su tijekom godina transformirali svoje umjetničke procese i pridonijeli stvaranju scene koja se širi prema hibridnim umjetničkim područjima, spajanju bio-umjetnosti, robotike, računalnog programiranja, interaktivnosti. U tom kontekstu mogu spomenuti i Kontejnerovu produkcijsku platformu UradiSam_ARTLAB koja je osnovana 2006. godine upravo kako bi hrvatskim umjetnicima pružila podršku i okvir prema što ambicioznijem radu s tehnologijom“, rekla je Tereza Teklić te objasnila je i naziv ovogodišnjeg koncepta „Stroj ne donosi promjene“: „U fokusu festivala su umjetnički radovi koji tehnološkim inovacijama pristupaju na subverzivan i kritičan način. Iako bi tehnologija trebala biti potpuno kontrolirana, radovi na festivalu pokazuju kako umjetnici zaobilaze i pomiču njene funkcije, često u područje humora, ironije, apsurda. Tim izokretanjem funkcionalnosti umjetnici otvaraju prostor za razmišljanje o stavovima prema tehnologijama općenito, promjenama koje mogu ili ne moraju donijeti i njenom učinku na sve što nas okružuje.“
‘Rad u najvećoj međunarodnoj platformi za rezidencije mladih umjetnika pomaže nam u realizaciji vlastitih projekata i programa’, govori Tereza Teklić
Kako je Tereza Teklić od 2019. godine voditeljica europskog projekta EMAP − European Media Art Platform, međunarodne mreže za rezidencije medijskih umjetnika u usponu, zanimalo nas je i koliko je taj posao pomogao pri realizaciji i samom selektiranju umjetnika za Device_art. „Budući da je EMAP najveća međunarodna platforma za rezidencije medijskih umjetnika u usponu i da kao članice okuplja velike i važne europske kulturne institucije i organizacije poput Ars Electronica centra iz Linza, Onassis Stegi centra iz Atene ili IMPAKT-a iz Utrechta, zasigurno nam rad u mreži pomaže u realizaciji vlastitih projekata i programa. Na neki način kroz svoj rad i dodjelu tih rezidencijskih stipendija oblikujemo i usmjeravamo europsku novomedijsku umjetnost, sudjelujemo u njenom razvoju, ali i distribuciji i promociji. Tri rada na Device_artu su produkcije nastale upravo u sklopu mreže u zadnje dvije godine – rad Moritza Simona Geista, Darshe Hewitt i Carolin Liebl & Nikolasa Schmid-Pfählera“, rekla je Tereza Teklić.
Kao jedan od vodećih međunarodnih festivala koji još od 2004. godine tematizira tehnologiju u suvremenoj umjetnosti, a od te su se godine i tehnologija i umjetnost i te kako promijenile,
Device_art u svom novom izdanju nastavlja pomicati granice umjetničkih medija kroz radove i koncepte koji, kako je istaknula kustosica Tereza Teklić, ironično i provokativno propituju potencijale, ograničenja i utjecaje tehnologije na društvenu svakodnevicu. Drugim riječima, to je događaj koji bi svakako valjalo doživjeti izbliza.
Komentari