Kako umjetnost propituje utjecaj tehnologije na društvo

Autor:

19.11.2021., Zagreb, Davorka Begovic, Ena Hodzic i Tereza Teklic, kustosice izlozbe Device art u MSU.

Photo Sasa ZinajaNFoto

Saša Zinaja/NFOTO

Sedmi trijenalni međunarodni festival Device_art predstavit će radove dvadeset i troje međunarodnih i domaćih umjetnika, umjetnica i kolektiva. Ovogodišnji koncept ‘Stroj ne donosi promjene’ poziva na ponovno promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom

Sedmo izdanje trijenalnog Međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art održat će se od 23. studenoga do 19. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, gdje će biti otvorena velika grupna izložba praćena diskurzivnim programom, radionicama i zvučnim performansima. Koncept ovogodišnjeg izdanja nazvan je „Stroj ne donosi promjene“ jer organizatori pozivaju na, kako su istaknuli, „ponovno promišljanje našeg sve prisnijeg odnosa s tehnologijom u vremenu konstantne nepredvidivosti i silovitih promjena“.

Na Festivalu će biti predstavljeni radovi 23 međunarodnih i domaćih umjetnika, umjetnica i kolektiva, među kojima je i šest novih produkcija i koprodukcija udruge Kontejner, organizatora ovog projekta iza kojega stoje tri kustosice s velikim iskustvom. To su muzikologinja i producentica glazbenih, kazališnih, suvremeno plesnih, multimedijskih i filmskih projekata Davorka Begović, dugogodišnja umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a unutar kojeg je pokrenula te umjetnički i produkcijski vodila međunarodni festival Izlog suvremenog zvuka, potom povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Ena Hodžić, koja zadnjih deset godina radi kao koordinatorica programa i kustosica u udruzi Kontejner, i povjesničarka umjetnosti, koordinatorica, voditeljica i kustosica projekata Tereza Teklić, koja je od 2019. i voditeljica europskog projekta EMAP − European Media Art Platform, međunarodne mreže za rezidencije medijskih umjetnika u usponu.

Zanimljivo je pri tom istaknuti da je Kontejner nevladina, neprofitna organizacija iz Zagreba, osnovana 2002. godine, a bavi se kustoskim radom, produkcijom umjetničkih radova, organizacijom umjetničkih festivala i drugih vrsti događanja, edukacijom i teorijom, a područje interesa joj je progresivna suvremena umjetnost koja istražuje ulogu i značenje znanosti, tehnologije i tijela u društvu, a usmjerava se na relevantne fenomene današnjice, s posebnim fokusom na provokativne, fascinantne i intrigantne teme i pojave, kao i one koje društvo vidi kao tabu – poput užitka, fenomena vremena i energije, mentalnog zdravlja, manipulacije (ljudskom i umjetnom) inteligencijom i tamne tvari. Do danas su od 2002. godine kustoski osmislili i organizirali preko 120 grupnih i samostalnih izložbi, performansa, predavanja, radionica i prezentacija međunarodnih i domaćih umjetnika, teoretičara, filozofa, znanstvenika, hakera, inovatora.

Organizatorice izložbe iz udruge Kontejner: povjesničarka umjetnosti Tereza Teklić, muzikologinja i umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a Davorka Begović te povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Ena Hodžić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ovogodišnji festival nastao je u suradnji s grupom kustosa iz ZKM | Centra za umjetnost i medije iz Karlsruhea u Njemačkoj – koju predstavljaju Sarah Donderer, Yannick Hofmann, Daria Mille, Philipp Ziegler – i zamišljen je kao dijalog između njemačke i hrvatske device art scene, što je u skladu s dugom tradicijom projekta koji je ranijih godina u Zagrebu predstavio japansku, kanadsku, kalifornijsku, češku i slovensku scenu.

Ena Hodžić objasnila je zašto su ove godine odabrali baš njemačke partnere. „Ovo nije prvi put da surađujemo sa ZKM-om iz Karlsruhea; Kontejner je s različitim kustosima iz te renomirane institucije surađivao više puta, od razmjene umjetnika i rezidencija kroz CAMP – Creative Arts and Music festival do projekta i simpozija Beyond Future Design. Za ovo Device_art festivalsko izdanje htjeli smo se poigrati osnovnim konceptom festivala, a taj je da se hrvatska novomedijska scena kroz svako pojedinačno izdanje dovodi u dijalog s umjetničkom scenom iz neke druge zemlje. Njemačka scena je pritom ustvari izuzetno međunarodna i koncept njemačkog device arta sam po sebi dovodi u kontradikciju taj komparativni identitet našeg projekta. Sviđaju nam se ta ironija i zaigranost – koje su, uostalom, u skladu sa samim device art radovima koji uvijek kroz ironiju i humor nude komentar društva u kojem živimo.“

Zahvaljujući ovim poduzetnim ženama Festival Device-art postao je tijekom godina globalno vidljiva i ugledna manifestacija, što nam je potvrdila i Ena Hodžić: „Device_art je naš za publiku najpopularniji projekt i jedan od projekata s kojima smo međunarodno najviše vidljivi i prepoznatljivi. Iako se u suvremenoj umjetnosti mediji više nego ikad preklapaju i rastaču u nove hibridne formate koji sve manje trpe etiketiranje i ladice, device art kao umjetnički pravac globalno je prepoznat kao specifičan smjer koji se dogodio tek na nekoliko mjesta u svijetu – to su Kalifornija, Japan i Hrvatska/Slovenija, kako je i predstavljeno na izložbi koju smo konkurirali u centru Ars Electronica 2014./2015., a koju je tada vidjelo preko 100.000 posjetitelja.“

Za kulturna događanja u današnje vrijeme pandemije koronavirusa i nakon dvije godine u kojima se potpuno promijenio odnos prema kulturi, kao i samoj manifestaciji, to su brojke o kojima možemo samo sanjati. Svejedno, one ipak pokazuju i iznimno veliki interes međunarodne publike za device art projekte i same umjetnike.

‘Audio balerine’ Benoîta Maubreya kojim se otvara festival (lijevo). Branimir Štivić, M I J E H (desno). FOTO: Kontejner

„Većina umjetnika koji se bave intermedijskim i istraživačkim umjetničkim praksama jako dobro poznaje ovaj naš projekt i rado se odazivaju kada ih pozovemo na sudjelovanje, pri čemu ne mislimo samo na europske umjetnike već i one iz drugih dijelova svijeta – od Azije sve do Australije i SAD-a. S festivalskim programom smo i gostovali u brojnim gradovima – San Franciscu, Tokiju, Pragu, Montrealu – ne radi se tu o prezentacijama nego o pravom festivalskom programu: izložbama, simpozijima, performansima, radionicama. Uz nešto recentnije širenje naših produkcijski aktivnosti s onih posvećenih jačanju lokalne scene prema međunarodnim umjetnicima, ta vidljivost je još dodatno povećana jer umjetnici znaju da Kontejner nije orijentiran samo na pokazivanje i kontekstualizaciju njihova rada, nego i na davanje podrške u stvaranju novih radova, u međusektorskoj suradnji i realizaciji koncepata i ideja. To je dio projekata i aktivnosti udruge koji uvijek ističemo i na koji smo ponosni“, rekla je Ena Hodžić.

Posebni je naglasak ove godine stavljen na glazbu, što nam je potvrdila i jedna od kustosica i cijenjena muzikologinja Davorka Begović, istaknuvši da je glazba posebno bitna ako je shvaćamo u svoj njezinoj širini, s područjima koja se nalaze negdje na razmeđi glazbe i drugih umjetnosti, kao što je, primjerice, sound art. „Zvuk kao medij izražavanja već je desetljećima zanimljiv i inspirativan vizualnim i medijskim umjetnicima pa je suvremena novomedijska umjetnost skoro pa i nezamisliva bez zvuka kao jednako važnog, nerijetko i najvažnijeg, konstitutivnog elementa umjetničkog djela. To je vidljivo i u programu ovogodišnjeg Device_art festivala u kojem smo se dodatno posvetile umjetnosti zvučnih naprava: primjerice, elektroakustičnim nosivim predmetima Benoîta Maubreyja, čijim performansom ‘Audio balerine’ otvaramo ovogodišnji festival; zatim usmjerenim paraboličkim custom-made zvučnicima Miodraga Gladovića; zvučnom istraživanju ploče od šelaka – preteče vinila, umjetnice Darshe Hewitt, ali i produkcijom novih zvučnih instalacija hrvatskih umjetnika kao što su Alex Brajković i Branimir Štivić“, nabrojila je Davorka Begović. Svakako valja ovome dodati da će se na ovogodišnjem izdanju Device_arta predstaviti i Ana Sladetić s radom „Welcome“, Kata Mijatović s radom „Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima“, te SOLL s radom „Your Image Is My Weave And All I Want Is A Racing Coat“.

Australska čelistica Anthea Caddy predstavit će svoj rad na festivalu Device_art. FOTO: Kontejner

Ove godine će se s dvama radovima predstaviti i Moritz Simon Geist, međunarodno priznati glazbenik i inženjer robotike te dugogodišnji suradnik sastava Mouse on Mars. „Geist je boravio u centru Ars Electronica na umjetničkoj rezidenciji u sklopu mreže EMAP – European Media Art Platform, čija je članica i udruga Kontejner. Upravo je u tom kontekstu i kreirao robotički instrument na kojem izvodi svoj zvučni performans ‘Vibracije’, a jedan od ciljeva europskog umrežavanja jest dakako i programska suradnja i razmjena. Treba ipak naglasiti da bismo se za Geista odlučile i da nije dio mreže EMAP: baviti se zvukovnim izričajima u kontekstu festivala umjetnosti i robotike i pritom zaobići izvođača, muzikologa i inženjera robotike Moritza Simona Geista i njegove zvučne robote, bila bi u najmanju ruku velika šteta. Geistov izniman interes za glazbu koju stvaraju roboti, njegova istraživanja u području robotike i glazbe te umjetnički rezultati istih, iznimno su važni za današnju umjetnost zvuka, ali i za njezin daljnji tijek i razvoj. Također, svojim umjetničkim djelovanjem Geist na određeni način postavlja zanimljiva i važna pitanja vezana uz glazbeno autorstvo, sadašnjost i budućnost izvedbenosti odnosno glazbene interpretacije, muzikalnost robota, kao i kompleksnija filozofska pitanja o budućem odnosu čovjeka i robota u kontekstu glazbenog stvaralaštva i izvedbe“, rekla je Begović.

Uz Geista na ovogodišnjem Festivalu Device_art gostuje i jedna od najvažnijih umjetnica u povijesti sound arta Christina Kubisch. Davorka Begović objasnila je zašto je prati epitet jedne od najvažnijih umjetnica na tom polju umjetničkog djelovanja:

„Kubisch je višestruko značajna za povijest i razvoj sound arta, ne samo njemačkog nego i europskog. Prije svega kao pionirka koja svoje prve zvučne instalacije i skulpture stvara već krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. U svojem ondašnjem radu već se usredotočila na povezivanje zvučnih i vizualnih umjetnosti i umjetničkih izričaja kako bi za onoga koji doživljava umjetničko djelo stvorila više-osjetilno iskustvo te utrla put mnogim nadolazećim generacijama umjetnika. Poseban doprinos Kubisch dolazi i iz njezina interesa za elektromagnetsku indukciju i korištenja iste u stvaranju umjetničkih djela, također već od kraja 70-ih. To je nešto što je značajno obilježilo umjetničko stvaralaštvo i karijeru Christine Kubisch.“ Upravo je ta elektromagnetska indukcija koju je spomenula Begović u osnovi rada ‘Električne šetnje Zagreb’, koji će posjetitelji Festivala moći čuti i doživjeti. Pomoću posebnih custom-made slušalica koje elektromagnetska polja pretvaraju u zvuk, Kubisch je istražila područje oko MSU-a i kreirala zagrebačku elektromagnetsku zvučnu šetnju, potpuno drugačije i posebno istraživanje i doživljaj onoga što nas okružuje.

 

‘Zvuk kao medij izražavanja inspirativan je vizualnim i medijskim umjetnicima pa je bez njega nezamisliva suvremena novomedijska umjetnost’, kaže Davorka Begović

 

Tereza Teklić, također kustosica ove umjetničke manifestacije, izdvojila je još neke radove iz ovogodišnje selekcije: „Dotaknuli smo se već radova Moritza Simona Geista i Christine Kubisch. Svakako treba istaknuti i rad ‘Audio Balerine’ Benoîta Maubreyja, zvučni performans s nosivim akustičnim sustavima koje umjetnik razvija još od kraja 1980-ih godina. U Zagrebu će predstaviti četvrtu generaciju elektroničkih baletnih suknjica, a dio zvučnog performansa popratit će i hrvatski glazbenik Mak Murtić na saksofonu. Predstavit ćemo i ‘Hakiranje Google karata’, rad Simona Weckerta koji je prošle godine obišao svjetske medije nakon što je umjetnik, prevozeći 99 rabljenih pametnih telefona u ručnim kolicima, stvarao virtualne prometne gužve na Google kartama Berlina. Na izložbi će publika imati priliku vidjeti i najnoviji rad Carolin Liebl i Nikolasa Schmid-Pfählera, robota koji recikliranu plastiku pretvara u skulpturalne objekte, rad kanadsko-njemačke umjetnice Darshe Hewitt koji je udruga Kontejner ove godine producirala u sklopu mreže EMAP te nove produkcije hrvatskih umjetnika koje smo već spomenule.“

Ove godine je čak pet domaćih produkcija i koprodukcija, zbog čega smo pitali Teklić znači li to da su se hrvatske umjetnice i umjetnici više počeli baviti suvremenom tehnologijom u svojim umjetničkim izrazima. „Iako je Device_art međunarodni festival, on je kao projekt pokrenut 2004. godine kako bi se prije svega istražila, mapirala i potaknula lokalna umjetnička scena na rad i bavljenje tehnologijom. Od početnih pokušaja eksperimentiranja i stvaranja uz pomoć tehnologije, hrvatski umjetnici su tijekom godina transformirali svoje umjetničke procese i pridonijeli stvaranju scene koja se širi prema hibridnim umjetničkim područjima, spajanju bio-umjetnosti, robotike, računalnog programiranja, interaktivnosti. U tom kontekstu mogu spomenuti i Kontejnerovu produkcijsku platformu UradiSam_ARTLAB koja je osnovana 2006. godine upravo kako bi hrvatskim umjetnicima pružila podršku i okvir prema što ambicioznijem radu s tehnologijom“, rekla je Tereza Teklić te objasnila je i naziv ovogodišnjeg koncepta „Stroj ne donosi promjene“: „U fokusu festivala su umjetnički radovi koji tehnološkim inovacijama pristupaju na subverzivan i kritičan način. Iako bi tehnologija trebala biti potpuno kontrolirana, radovi na festivalu pokazuju kako umjetnici zaobilaze i pomiču njene funkcije, često u područje humora, ironije, apsurda. Tim izokretanjem funkcionalnosti umjetnici otvaraju prostor za razmišljanje o stavovima prema tehnologijama općenito, promjenama koje mogu ili ne moraju donijeti i njenom učinku na sve što nas okružuje.“

 

‘Rad u najvećoj međunarodnoj platformi za rezidencije mladih umjetnika pomaže nam u realizaciji vlastitih projekata i programa’, govori Tereza Teklić

 

Kako je Tereza Teklić od 2019. godine voditeljica europskog projekta EMAP − European Media Art Platform, međunarodne mreže za rezidencije medijskih umjetnika u usponu, zanimalo nas je i koliko je taj posao pomogao pri realizaciji i samom selektiranju umjetnika za Device_art. „Budući da je EMAP najveća međunarodna platforma za rezidencije medijskih umjetnika u usponu i da kao članice okuplja velike i važne europske kulturne institucije i organizacije poput Ars Electronica centra iz Linza, Onassis Stegi centra iz Atene ili IMPAKT-a iz Utrechta, zasigurno nam rad u mreži pomaže u realizaciji vlastitih projekata i programa. Na neki način kroz svoj rad i dodjelu tih rezidencijskih stipendija oblikujemo i usmjeravamo europsku novomedijsku umjetnost, sudjelujemo u njenom razvoju, ali i distribuciji i promociji. Tri rada na Device_artu su produkcije nastale upravo u sklopu mreže u zadnje dvije godine – rad Moritza Simona Geista, Darshe Hewitt i Carolin Liebl & Nikolasa Schmid-Pfählera“, rekla je Tereza Teklić.

Kao jedan od vodećih međunarodnih festivala koji još od 2004. godine tematizira tehnologiju u suvremenoj umjetnosti, a od te su se godine i tehnologija i umjetnost i te kako promijenile,

Device_art u svom novom izdanju nastavlja pomicati granice umjetničkih medija kroz radove i koncepte koji, kako je istaknula kustosica Tereza Teklić, ironično i provokativno propituju potencijale, ograničenja i utjecaje tehnologije na društvenu svakodnevicu. Drugim riječima, to je događaj koji bi svakako valjalo doživjeti izbliza.

Christina Kubisch, ‘Električne šetnje’, Zagreb 2021. M. Gross (lijevo). Moritz Simon Geist izvest će zvučni performans ‘Vibracije’ (desno). FOTO: Kontejner

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.