Kada je u listopadu 2021. godine tadašnji ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin obišao granični prelaz Horgoš – Röszke prema Mađarskoj, imao je priliku pozdraviti se i s pripadnicima mađarske policije postrojenima u njegovu čast. Svi mađarski policajci rukovali su se s uglednim gostom iz susjedne i prijateljske Srbije, osim jednog – psa obučena za otkrivanje narkotika, koji se uznemirio, skočio na sve četiri i počeo lajati na Vulina. Prisutni su se nasmijali zbog ponašanja životinje istrenirane da baš tako reagira kada osjeti i najmanji trag droge.

Nakon što je u jesen 2019. uhapšen Predrag Koluvija, vlasnik Jovanjice, najveće farme organske hrane u Srbiji, jer je u njegovim plastenicima pronađeno skoro 600 kilograma marihuane spremne za prodaju i gotovo četiri tone u sirovom stanju, pokazalo se da je Vulin četiri godine ranije, kao ministar za rad, posjećivao to imanje, gdje je „brao paradajz“ i izjavio: „Važno je da pokažemo Srbiji gdje je njena prava razvojna šansa, gdje leži mogućnost da se puno ljudi zaposli. Srbija ima stotine hiljada hektara neobrađene zemlje, pa i u državnom vlasništvu. To bi trebalo biti pokazatelj što trebamo raditi.“ Kad je Koluvija uhapšen, Vulin je pred televizijskim kamerama rekao: „Ja sam zaboravio da sam bio na Jovanjici. Nisam ni znao da sam bio tamo.“

Jovanjicu su osiguravali pripadnici policije, BIA, Vojnoobavještajne agencije (VOA) i Vojno-sigurnosne agencije (VBA). U trenutku hapšenja Koluvije je Vulin bio ministar obrane Srbije, u čiju je nadležnost spadao rad VOA-e i VBA. Vulin je 2018. godine, u skladu s funkcijom ministra policije, fotografiran u zagrljaju s kriminalcem Vladimirom Kovačevićem, osuđenim zbog nošenja automatskog pištolja “Škorpion” i evidentiranim da je bio izvršitelj još 17 krivičnih djela kao što su teška krađa, izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, teška tjelesna povreda, napad na službenu osobu i sprječavanje u obavljanju dužnosti, izazivanje opće opasnosti, nasilničko ponašanje…

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić stao je u obranu svog dugogodišnjeg političkog saveznika te je optužio američku administraciju da je stavila Vulina na crnu listu zbog odnosa prema Rusiji, a ne zbog kriminala. FOTO: Amir Hamzagic/ATAImages/PIXSELL

A onda je prošloga tjedna američko Ministarstvo financija uvelo sankcije protiv Vulina, koji se sada nalazi na dužnosti direktora Sigurnosno-informativne agencije (BIA), nekadašnje Službe državne sigurnosti. Kao razlog su Amerikanci naveli da je Vulin umiješan u međunarodni organizirani kriminal, uključujući trgovinu narkoticima. U Washingtonu tvrde da su Vulinovi postupci unaprijedili korupciju u državnim institucijama, odnosno da je zloupotrijebio položaj za osobne interese, što podrazumijeva i uključenost u trgovinu drogom. Navedeno je i da je Vulin odgovoran za koruptivne i destabilizirajuće postupke koji su omogućili zlonamjerne aktivnosti Rusije na Zapadnom Balkanu kakve ugrožavaju sigurnost i stabilnost regije, zbog čega mu je blokirana sva imovina u SAD-u. Američki ambasador u Beogradu Christopher Hill poručio je da je Washington „vrlo pažljivo“ promatrao Vulinove aktivnosti i da je zaključeno kako to nije osoba s kojom treba imati kontakte. Prema Hillovim riječima, sankcije su uvedene radi zaštite SAD-a i podrazumijevaju da Vulinu ne može biti odobrena američka viza ni mogućnost da sklapa poslovne ugovore u toj zemlji. „Srbija nam se želi pridružiti na Zapadu, ali nismo stekli dojam da Vulin želi tome doprinijeti“, izjavio je Hill.

Prva reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bila je vezana uz činjenicu da je nedavno u Bijeloj kući, u dijelu gdje posjetitelji prilikom obilaska zgrade ostavljaju mobilne telefone, otkriven kokain. „Nisam primijetio da je kokain pronađen u Vulinovom kabinetu, nego u Bijeloj kući… Protiv Vulina nisu uvedene sankcije zbog kriminala i korupcije, već njegova odnosa prema Rusiji“, izjavio je Vučić u srijedu.

U skladu s tvrdnjom da je Vulin sankcioniran zbog prisnog odnosa s Moskvom, Vučić je sljedećeg dana održao sastanak s ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom. Nekoliko sati kasnije donekle je promijenio priču i naveo da je Vulin žrtva pokušaja da se Srbiji onemogući da bude konkurent Amerikancima na svjetskom tržištu oružja.

Aleksandar Vulin niz godina je na važnim funkcijama u Vučićevoj adminitraciji, a nakon posljednjih izbora Vučić ga je postavio za direktora Sigurnosno-informativne agencije (BIA). FOTO: M.M./ATAImages/PIXSELL

„Oni bi željeli prodavati oružje kome hoće, a da im mi ne budemo takmac na svjetskom tržištu“, rekao je Vučić i upustio se u dijalog s izmišljenim sugovornicima: „Vi biste radili, a mi da ne radimo. Djeca vaših zaposlenih da imaju kruha jesti, a djeca mojih ljudi u Lučanima, Čačku, Kragujevcu, Valjevu, Užicu, Sevojnu, Trsteniku da nemaju kruha jesti. Lijepo ste to smislili. Je l’ ste to sami smislili ili vam je neko pomogao? Imate pravo raditi što hoćete, dijelite sve kome hoćete, a mi nemamo pravo na ono što je zakonom dozvoljeno. Da naša djeca ne bi mogla ići na more, školovati se? Vaša djeca bolja nego naša?“

Poslije tog monologa Vučić je izjavio kako je od SAD-a zatraženo da dostave Beogradu sve informacije vezane za Vulina i drogu. „Ako nam dostave bilo kakvu relevantnu informaciju, mi ćemo procesuirati Vulina. Ali naravno da nema ništa od toga. Znam što je razlog – Vulinov odnos prema Rusiji. Da sam ja neki dan prije toga potpisao ili samo rekao i najavio uvođenje srpskih sankcija Rusiji, protiv Vulina ne bi postojale sankcije. Rečeno mi je: ‘Uvedi sankcije Rusiji, nema sankcija ni protiv koga iz Srbije’“, naveo je Vučić.

Što se tiče Vulinove odgovornosti, Vučić je izjavio: „Ako je netko kriv, to sam ja. To je moja politika, koju sam, s petero – šestero ljudi, a među njima nije bio Vulin, sastavio prije godinu i pol, kada je počeo sukob u Ukrajini.“

Naravno da su Vučićeve tvrdnje da je Vulin žrtva uspjeha srpskih proizvođača oružja pobudile sumnje.

Podaci Ministarstva trgovine u Beogradu pokazuju da je Srbija 2021. godine izvezla oružje i vojnu opremu u vrijednosti od gotovo 450 milijuna dolara. Američki State Department u siječnju je saopćio da je SAD stranim vladama izvezao tijekom fiskalne godine vojnu opremu vrijednu skoro 206 milijardi dolara. Pritom su Amerikanci najveći kupci srpskog oružja, sa 16 posto, a slijede ih Azerbajdžan, Uganda i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Najveći svjetski izvoznik oružja je SAD, koji prodaje isto koliko i Rusija, Francuska, Kina, Njemačka i Italija zajedno. Istovremeno, ma što Vučić tvrdio, Srbija nije ni među 25 najvećih svjetskih prodavača oružja, ali je na 37. mjestu po uvozu, a najviše kupuje iz Kine, Rusije i Bjelorusije.

Najvjerojatniji razlog što je SAD najveći kupac srpskog oružja jest to što ga prosljeđuju svojim saveznicima, kao što je Ukrajina. Srpske kompanije prave oružje u takozvanim „istočnim / ruskim kalibrima“, koji se ne proizvode u SAD-u. Radi se o artiljerijskim raketama kalibra 122 milimetra ili minobacačkim projektilima prilagođenim ruskim standardima, kakve obje strane koriste u ratu u Ukrajini. Istovremeno, borbena vozila „Lazar“ i „Miloš“, proizvedena u Srbiji, pokreću američki motori.

Prema riječima vojnog analitičara Aleksandra Radića, srpske vlasti imaju jednu priču za strance, a drugu za domaće javno mnijenje. „Sa strancima se potpisuju ugovori i kupuje njihova oprema, a onda se domaćoj javnosti govori da su ti stranci špijuni koji nam rade o glavi“, izjavio je Radić.

Što se tiče odnosa s Moskvom, Vulin godinama ističe naklonost Rusiji. Kada je, kao ministar policije, 2021. boravio dva dana u Moskvi, Vulin je razgovarao sa sekretarom Vijeća sigurnosti Rusije Nikolajem Patruševim. Uz ocjenu da odnosi između Beograda i Moskve nisu nikada bili na višem nivou, Vulin je rekao: „Patrušev je izrazio veliku spremnost da nastavi surađivati sa Srbijom i da sve naše sigurnosne strukture rade oko zajedničkih tema, borbe protiv organiziranog kriminala, narko-dilera, terorizma.”

U jesen 2019. uhapšen je Vulinu vrlo blizak Predrag Koluvija, vlasnik Jovanjice, najveće farme organske hrane u Srbiji, jer je u njegovim plastenicima pronađeno skoro 600 kilograma marihuane. FOTO: Amir Hamzagic/ATAImages/PIXSELL

Ubrzo su lidera opozicionog pokreta Otvorena Rusija Andreja Pivovarova pripadnici ruske Federalne službe sigurnosti na aerodromu u Sankt Peterburgu izvukli iz aviona poljske aviokompanije LOT i uhapsili, neposredno prije polijetanja za Varšavu, s obrazloženjem da je prekršio zakon o “nepoželjnim organizacijama”.

Pivovarova sa Srbijom povezuje to što je nekoliko tjedana ranije bio sudionik „seminara“ predstavnika ruske opozicije, organiziranog u – Beogradu. Sudionici tog skupa tvrde da je Pivovarov uhapšen jer je srpska policija prisluškivala protivnike ruskog predsjednika Vladimira Putina i podatke o tome odnijela u Moskvu.

Pivovarov je ubrzo osuđen na četiri godine zatvora.

U medijima su se pojavile tvrdnje da je Vulin s Patruševom, “u najstrožoj tajnosti”, formirao srpsko–rusku “Radnu grupu za borbu protiv obojenih revolucija”, čiji je zadatak sprječavati ulične demonstracije i obavljati stalni nadzor opozicionih aktivista, nevladinih organizacija i novinara.

Vlada Srbije je, poslije sastanka Vulina s Patruševom, na temelju iskustava iz Moskve, pokrenula akciju protiv pedesetak nevladinih organizacija, pozivajući se na sumnje o pranju novca i financiranju terorističkih aktivnosti. Ruski pristup se, međutim, u Srbiji, zbog negodovanja u javnosti i nepobitnih činjenica, pokazao kao neuspješan.

Nekoliko mjeseci kasnije Vulin je, poslije novog sastanka s Patruševom, saopćio da su „obojene revolucije“ postale tradicionalan instrument politike centara moći i zemalja čiji je cilj narušavanje državnosti i gubitak suvereniteta, pod izgovorom demokratizacije. Čemu se slobodne zemlje moraju oduprijeti.

Vulin je, međutim, jasno dao do znanja da mu je Vučić važniji od Moskve. Kada je 2020. u Bijeloj kući Vučić, uz posredovanje tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, potpisao sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, dio tog dokumenta odnosio se i na diverzifikaciju snabdijevanja energijom. Za Moskvu je to bio najinteresantniji dio sporazuma, jer je Rusija praktički monopolist na srpskom tržištu nafte i plina.

Što je dovelo do toga da glasnogovornca Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova na Facebooku objavi fotografiju Vučića kako sjedi skupljenih nogu ispred Trumpova ogromnog pisaćeg stola, kao učenik kojeg strogi nastavnik ispituje zbog nečeg lošeg što je napravio. Marija Zaharova poručila je da “ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je stavljena kao da ste na saslušanju“, treba sjediti kao američka glumica Sharon Stone u filmu „Sirove strasti“.

Tadašnji srpski ministar obrane Vulin poručio je da je Marija Zaharova “uvrijedila sve nas koji i Rusiju i Srbiju branimo na težim mjestima od njenih objava na Facebooku”. “Neprijatelji Srbije i Rusije obradovani su sitnom zlobom Zaharove. Iza Vučića ostaju djela, iza Zaharove zloba koje će se stidjeti”, ocijenio je Vulin.

On je, inače, kao ministar obrane redovito naglašavao suradnju s Moskvom i odavao dojam da se srami zato što SAD pruža najveću vojnu pomoć Beogradu i što pripadnici srpske armije sudjeluju u vježbama NATO-a.

Što se tiče Vulinove vojne karijere, tvrdio je da se 1999. godine, tijekom zračnih udara NATO-a na Srbiju, prijavio u vojsku kao dobrovoljac. Prema Vulinovim riječima, vojska ga nije primila jer je bilo previše dobrovoljaca njegove vojno-evidencijske specijalnosti (VES). Nekoliko godina kasnije, nakon što je Vulin postao ministar obrane, pokazalo se da 1999. nije mogao imati pješadijski VES ni bilo kakav drugi, jer – nikada nije bio na služenju vojnog roka. Vulinovo objašnjenje glasilo je da ga je kasarnski život mimoišao zbog velike dioptrije.

Rođen 1972. godine, Vulin je bio dužan služiti vojni rok, u trajanju od 12 mjeseci, u periodu između 1990. i 1999. godine, u vrijeme kada su se vodili ratovi na području Jugoslavije. Tih godina je Vulin bio istaknuti član Jugoslavenske ljevice, stranke čiji je lider bila Mirjana Marković, supruga tadašnjeg neprikosnovenog srpskog lidera Slobodana Miloševića.

Još je jedna potvrda Vulinove istinoljubivosti i priča o porijeklu novca potrebnog da u centru Beograda kupi za više od 244.000 eura stan površine 107 četvornih metara, što si na temelju redovitih primanja nije mogao priuštiti. Vulin je izjavio da je 205.000 eura posudio od suprugine tetke iz Kanade, o čemu ne postoji nikakav pisani trag. Državljanima Srbije dozvoljeno je preko granice neprijavljeno prenijeti najviše 10.000 eura. O većoj sumi moraju obavijestiti carinu, ali nema podatka da su Vulin, njegova supruga ili tetka iz Kanade unijeli toliki novac u Srbiju. Što znači da je Vulin morao putovati u Kanadu više od 20 puta kako bi donio tetkine pare i kupio stan.

Prije nekoliko godina su Srbi s Kosova koji su se protivili normalizaciji odnosa s Prištinom optužili Vulina da je, kao šef Kancelarije za Kosovo vlade u Beogradu, nabavio po hitnom postupku, bez tendera, sigurnosne kamere za sjever Kosova, gdje Srbi čine većinu stanovništva. Tvrdili su da je Vulin cijelu nabavu proglasio državnom tajnom i da je posao vrijedan skoro milijun eura dobio njegov beogradski poznanik Uroš Čubrilović. S tim da nitko na Kosovu nije znao koliko je kamera instalirano i rade li uopće. Vjerojatno jer se radilo o državnoj tajni.

‘Srbija nam se želi pridružiti na Zapadu, ali nismo stekli dojam da Vulin želi tome doprinijeti’, izjavio je američki veleposlanik Christopher Hill. FOTO: M.A./ATAImages/PIXSELL

Na aktualnu situaciju i pitanje kako će Beograd odgovoriti na američke sankcije prema Vulinu, vezane uz njegov odnos prema Rusiji, odgovor je stigao vrlo brzo.

Ruski disident Petar Nikitin, poznat kao kritičar Putinove politike, zadržan je na beogradskom Aerodromu Nikola Tesla pri povratku iz Portugala. Ulazak u Srbiju mu je zabranjen, kako tvrdi, po nalogu BIA. Nikitin ima nizozemsko državljanstvo i stalno boravište u Srbiji, gdje živi s obitelji.

Poslije dviju noći provedenih na aerodromu, Nikitinu je dozvoljen ulazak u Srbiju. Naveo je da bi jedini razlog da mu BIA zabrani ulazak u zemlju moglo biti to što je u Beogradu organizirao prosvjede zbog ruske agresije na Ukrajinu. „U tom slučaju se radi o isključivo ruskim interesima i BIA očigledno prati naredbe Moskve“, ocijenio je Nikitin.

Što se tiče američkih tvrdnji o postupcima koji ugrožavaju sigurnost i stabilnost regije, Vulin se prošloga tjedna potrudio unaprijediti odnose Beograda s Bosnom i Hercegovinom, zahvaljujući studentima sarajevskog Fakulteta kriminalistike Valentini Vujičić i Slađani Todić, koje su u povodu 28. godišnjice genocida u Srebrenici pružile podršku ratnom zločincu i bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Jedna od djevojaka postavila je na društvene mreže snimku u majici s likom četničkog vojvode Mitra Maksimovića i s tri podignuta prsta. Druga je objavila Mladićevu fotografiju s porukom: “Osuđen na besmrtnost. Bio si i ostat ćeš naš heroj.“

Američka vlada je navela da je Vulin odgovoran za koruptivne i destabilizirajuće postupke koji su omogućili zlonamjerne aktivnosti Rusije. FOTO: REUTERS/Jonathan Ernst/PIXSELL

Kada je policija saopćila da je Tužilaštvo BiH taj slučaj okvalificiralo kao krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, pojavila se informacija da će Valentina Vujičić i Slađana Todić, na Vulinov poziv, studije nastaviti na Akademiji za nacionalnu sigurnost u Beogradu, kao stipendisti države Srbije.

Tužilaštvo za organizirani kriminal u Beogradu je u petak navelo da se iz medija upoznalo s informacijom da se Vulin nalazi na listi sankcioniranih pojedinaca američkog Ministarstva financija, pa će zahtijevati dodatne informacije od domaćih, ali i od pravosudnih institucija SAD-a.

Dok je Vulin bio ministar unutarnjih poslova, a i sada kada je direktor BIA-e, Tužilaštvo za organizirani kriminal je s tim institucijama uspješno surađivalo i realiziralo više predmeta organiziranog kriminala, u kojima je ostvarena i vrlo intenzivna međunarodna suradnja. Tijekom rada na tim predmetima nijedna međunarodna policijska ni pravosudna institucija, kao ni domaća, nije ukazivala na postojanje Vulinove umiješanosti u bilo kakvu kriminalnu aktivnost, saopćilo je Tužilaštvo.

Dodalo je da će zbog provjere tvrdnji iz medija zahtijevati dodatne informacije, kako od domaćih tako i od pravosudnih institucija SAD-a, ali i drugih međunarodnih partnera, te zahtijevati dostavljanje konkretnih dokaza koji se odnose na Vulina.