Vlada Republike Srbije je najavila i određene mjere za pooštravanje kontrole posjedovanja oružja, kao i strože kazne za one koji ne poštuju zakon. Jedna od tih mjera, koja je izazvala možda i najveću pozornost i polemiku u javnosti, jest snižavanje dobne granice za počinjenje kaznenih djela, sa sadašnjih 14 na 12 godina.

Predsjednik Srbije je, predstavljajući te poteze, rekao da europska praksa i organizacije sprječavaju Srbiju da donese takvu odluku.

No, i od nadležnih se čulo da snižavanje dobne granice nije u skladu s europskim standardima i praksom, a Ministarstvo pravosuđa je o tom pitanju već zatražilo mišljenje Europske komisije.

Praksa je raznolika, no važno je naglasiti da većina zemalja ima ograničenje od 14 godina. U zemljama u kojima je ta granica manja, obično je posljedica nekog ranijeg razdoblja, te su te zemlje često kritizirane od strane međunarodnih organizacija koje se bave ljudskim pravima, prenosi N1.

“Kada je riječ o razvoju djeteta, znanstveni podaci pokazuju da se kod djece od 12 do 13 godina sposobnost apstraktnog mišljenja tek formira te da ne mogu razumjeti posljedice svojih postupaka i kaznenog postupka. Stoga Odbor poziva države da imaju višu dobnu granicu za kaznena djela, primjerice 15 ili 16 godina, te da ni na koji način ne snižavaju postojeću”, priopćio je UN.

Koje zemlje imaju granicu ispod 14 godina?

To su Andora, Belgija, Nizozemska, Irska, San Marino, Švicarska i Velika Britanija. Britanija je svakako najdrastičniji primjer, jer je dobna granica za kaznenu odgovornost u toj zemlji 10 godina. Zbog toga se mnogi zalažu da se to promijeni i podigne limit, pravdajući svoje zahtjeve time da je Velika Britanija znatno ispod ostalih europskih zemalja.

Nizozemska je prije pet godina provela analizu i studiju koja je pokazala da su djeca od 12 godina premala da bi bila svjesna kriminalnih radnji i da bi u njima mogla sudjelovati. Tada je savjetodavno tijelo nizozemske vlade preporučilo da se granica podigne na 14 godina.

Međutim, ista studija zaključuje da zrelost djeteta ovisi o individualnom razvoju, ali da kršenje zakona od strane djece treba rješavati izvan kaznenih procedura i okvira. No, iako je preporuka bila podizanje granice, nizozemska vlada još se nije odlučila na takav korak.

Kada je riječ o zemljama u Europi u kojima je dobna granica iznad 14 godina, to su Češka, Finska, Švedska, Danska, Norveška, Island, Grčka, Monako, Luksemburg i Portugal. Među njima ima puno zanimljivih primjera, a dobna granica je između 15 i 18 godina. U Grčkoj djeca mogu biti pozvana na odgovornost u dobi od 13 godina, ali ne mogu biti lišena slobode prije 15. godine.

Na primjer, u Luksemburgu zakon kaže da svi mlađi od 18 godina moraju ići na sudove za maloljetnike i da kazne trebaju ići na terapiju i obrazovanje. No, postoje i mogućnosti koje govore da svatko s navršenih 16 godina može biti predmet postupka pred redovnim sudom. Kada je riječ o skandinavskim zemljama, u svim je dobna granica 15 godina i sve kazne koje se mogu izreći mlađima od 15 godina su u skladu s Poveljom o pravima djeteta.

Prema zakonima Portugala, Rusije, Ukrajine i Armenije, djeca mlađa od 16 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, ali i djeca od 14 i 15 godina mogu odgovarati za najteža kaznena djela navedena u kaznenim zakonima tih zemalja. Portugal ima jednu specifičnost, a to je da djeca od 12 do 16 godina mogu biti zatvorena u obrazovnim centrima.

Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, ali i susjedne zemlje, poput Albanije, Rumunjske i Bugarske, djeca mlađa od 14 godina ne mogu snositi kaznenu odgovornost.

Specifični zakon Francuske i Turske

Osim ovih, postoje i načini koji se nazivaju hibridni. Među njima su Francuska i Turska. To su zemlje u kojima je moguće dokazati da su osobe mlađe od 18 godina bile sposobne ili nesposobne shvatiti značaj i posljedice svojih postupaka. Francuska ostavlja otvorenom mogućnost da se djeca između 13 i 18 godina mogu kazneno goniti, kao i da budu podvrgnuta kaznama za odrasle.

U Turskoj je tako da djeca mlađa od 12 godina ne mogu kazneno odgovarati, a ako imaju između 12 i 14 godina, moguće je dokazati jesu li bila svjesna svojih postupaka i djela.

Dakle, postoje različite prakse na europskoj razini, a Srbija još čeka odgovor Europske komisije. No, imajući u vidu da je preporuka Ujedinjenih naroda da se postojeće granice ne spuštaju, malo je vjerojatno da će Srbija dobiti zeleno svjetlo.