Tržnica Jagalchi jedna je od najvećih ribljih tržnica u Južnoj Koreji. Busan je grad koji živi u simbiozi s oceanom, ovdje ćete pronaći sve vrste morske hrane. Nakon jenjavanja pandemije, domaći ljudi vratili su se druženjima uz delicije, pa gotovo da nema slobodnog stola za večeru ispod krova natkrivenog dijela tržnice. Vratilo se i između 80 i 90 posto turista, kažu lokalni ugostitelji. Pobijedi li drugi po veličini južnokorejski grad u borbi za domaćinstvo EXPO-a 2030. godine, oni će među prvima zadovoljno trljati ruke.

„Ugostimo li EXPO, svijet će čuti i za Busan i Južnu Koreju. Nama koji trgujemo s ribom puno će značiti veći broj turista koji će doći ovamo upravo zbog EXPO-a,“ zdravorazumski zaključuje Sung-soon Joo, koji više od tri desetljeća zarađuje za kruh prodajom na štandovima Jagalchija.

Busanovi su protukandidati glavni gradovi Saudijske Arabije i Italije, Rijad i Rim. FOTO: Grad Busan

Joo spada među 94 posto stanovnika Busana koji podržavaju kandidaturu za EXPO. Tko će 2030.godine ugostiti jedan od tri najveća svjetska događaja odlučit će se u studenome u Parizu. Korejski protukandidati glavni su gradovi Saudijske Arabije i Italije, Rijad i Rim (odustali su Moskva, tri mjeseca nakon početka invazije na Ukrajinu, te najveća ukrajinska luka Odesa, u lipnju ove godine). Ako ih Busan nadvisi, Korejci će biti sedma nacija na svijetu koja je ugostila sva tri velika globalna događaja (Ljetne olimpijske igre 1988., Svjetsko nogometno prvenstvo 2002. i Zimske olimpijske igre 2018.). Geografija bi za Busan, međutim, mogla biti otežavajući faktor. Naime, 2025.godine, EXPO se održava u japanskoj Osaki, udaljenoj letom samo sat i pol.

„Ured za međunarodne izložbe više puta dosad naglasio je kako izbor organizatora EXPO-a ne počiva na principu rotacije kontinenata već na kvaliteti kandidature i izgrađenosti potrebne infrastrukture. Uostalom, u prošlosti smo svjedočili uzastopnim domaćinstvima na istom kontinentu, u slučajevima Seattlea i Montreala, te Aichija i Šangaja. Osaka i Busan geografski su blizu, ali imamo različite pristupe i koncepte svjetske izložbe,“ inzistira Sung-hyuk Yoon, glavni čovjek za planiranje u busanskom organizacijskom odboru, dodajući da Busan već ima iskustvo organizacije globalnih događaja, poput Azijskih igara 2002. ili summita zemalja APEC-a 2005.

‘Ključna riječ ovog projekta je regeneracija koja se temelji na konceptu simbioze čovjeka i prirode’, rekao je gradonačelnik Busana Heong-joon Park. FOTO: Grad Busan

O kandidaturi za domaćinstvo EXPO-a raspravljalo se u Busanu puno desetljeće. Samu inicijativu pokrenuli su građani prikupljanjem potpisa još 2014., pet godina kasnije postala je dijelom vladine strategije. Južnokorejski predsjednik Yoon, koji je stupio na dužnost prošlog proljeća, označio je inicijativu nacionalnom zadaćom od najveće važnosti. U suradnji s vladom, iza kandidature Busana stale su stoga i sve najveće korejske kompanije. Svijetom posljednjih mjeseci lobiraju čelni ljudi četiri najjače korporacije, Samsunga, SK-a, Hyundaija i LG-ja. Ali i svi koji su dio korejskog kulturnog softpowera, ugrađenog u K-pop, K-film i K-dramu. Među njima i planetarno popularni bend BTS, ali i reper Psy, koji se prije nešto više od desetljeća proslavio hitom „Gangam Style“.

„Naša priča usporediva je s jednom velikom zdjelom s različitim, dobro izmiješanim namirnicama, kao što je to slučaj i s nadaleko poznatim korejskim jelom bibimbapom. Zamislite, nekad smo se mučili prehraniti stanovništvo, a danas smo nacija s tolikim svjetskim utjecajem u glazbi, mobilnoj telefoniji, autoindustriji… Na EXPO-u 2030. želimo pokazati transformacijsku snagu naše kulture i tehnologije, kao i predanost globalnoj suradnji i inovacijama. Podijeliti sa svijetom to naše putovanje, rast i viziju održive budućnosti,“ bile su riječi Psyja na pariškoj lobističkoj postaji ovoga lipnja.

Smješten na samom jugu Korejskog poluotoka, Busan je ključno prometno i logističko čvorište u sjevernoistočnoj Aziji, šesto najveće na svijetu kada je u pitanju pretovar kontejnerskog tereta. Sjeverni dio goleme luke, stare stoljeće i pol, nekad je vrvio prometom. Danas je tek simbol prevladanog oblika industrijalizacije. Njegova revitalizacija probudila bi novu urbanu snagu Busana. Vratila bi sjaj i središtu grada, te donijela nove poslovne prilike, kažu Korejci. Tim više jer u Busanu slijedi otvaranje i Međunarodnog financijskog centra.

„Sjeverna busanska luka simbolizira suvremenu korejsku povijest. Sažima u sebi kolonizaciju i oslobađanje, rat i podjelu zemlje, industrijalizaciju i modernizaciju. Prva faza njezine obnove krenula je još 2008. godine. Za četiri godine bit će dovršeni svi projekti vezani uz javne sadržaje, koji bi trebali privući turiste – nova opera, tramvajska linija i marina, kao i park uz šetnicu… Druga faza obnove počela je 2020. godine. Cilj je integrirano povezati luku s gradskim zaleđem, te od nje stvoriti globalno čvorište moderne pomorske industrije,“ obrazlaže gradonačelnik Heong-joon Park, naglašavajući da je Busan na četiri do pet sati leta zrakoplovom do najmanje trećine svjetske populacije.

Na ribljoj tržnici u Busanu prodavači kupce dočekuju osmijehom. FOTO: Dragan Nikolić

„Ključna riječ ovog projekta je regeneracija, koja se temelji na konceptu simbioze čovjeka i prirode. Lučku zonu 21. stoljeća, koja podrazumijeva očuvanje postojećih dokova, želimo pretvoriti u mjesto primamljivo građanima, s velikim parkom i kulturnim ustanovama. Kasnije će biti pridodani i stambene zgrade i trgovački centar,“ pojašnjava Hyun-Ki Hwang, zadužen za međunarodnu komunikaciju kada je u pitanju busanska kandidatura.

Većina lučkog futurističkog kompleksa trebala bi biti gotova 2026. godine. Nakon što EXPO završi, dobit će svoju novu namjenu. U postojećem silosu za žito, primjerice, nastat će veliki podatkovni centar o EXPO-u i njegovoj dugoj povijesti, kako bi svjedočio novim generacijama o ljudskoj solidarnosti, kažu Korejci. Naravno, lokacija na kojoj će biti EXPO u potpunosti će se napajati strujom iz obnovljivih izvora energije i bit će karbonski neutralna (Južna Koreja namjerava to postići na cjelokupnom teritoriju do 2050. godine). Sve što se bude ondje gradilo imat će čim veći predznak održivosti. U planu je ekološki prihvatljiv promet, uz korištenje lake električne željeznice iznad tla i vozila koje pogoni struja i vodik…

‘Lučka zona bit će mjesto primamljivo građanima’, rekao je Hyun-ki Hwang. FOTO: Dragan Nikolić

„Dio revitalizirane luke bit će i prototip prvog održivog grada na svijetu, kojega će na plutajućem otoku pomicati plima. Razvijamo ga u suradnji s UN-om. Nudit će smještaj klimatskim izbjeglicama. I na njemu ćemo primjenjivati zelene tehnologije,“ dodaje Hwang, napominjući kako će se nakon uklanjanja paviljona u luci osnovati posebna ekonomska zona.

U organizaciju EXPO-a Južna Koreja uložit će 5 milijardi i 700 tisuća dolara. Ali zarada bi mogla za dva do tri puta nadmašiti onu od Svjetskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, dosegnuti impresivne 44 milijarde.

„U šest mjeseci izložbe Busan bi moglo posjetiti gotovo 35 milijuna turista. Domaćinstvo tako velikog događaja otvorilo bi i 500 tisuća novih radnih mjesta. EXPO znači i daljnji razvoj grada, i zbog izgradnje novog aerodroma i široke prometne mreže. Mogli bismo postati drugi motor suvremene Južne Koreje, uz prijestolnicu Seul, te na taj način pridonijeti decentralizaciji i ravnomjernom razvoju zemlje. Imamo potencijal za izrastanje u globalno čvorište, poput Hong Konga ili Singapura,“ govori gradonačelnik Park.

‘Busan će imati novu međunarodnu zračnu luku’, tvrdi Sung-Hyuk Yoon. FOTO: Dragan Nikolić

Velika šansa otvara se i za korejsku ekonomiju u cjelini, čije tržište rada pati zbog niskog nataliteta i stanovništva koje stari. Depopulacija je problem i Busana. Zadnjih desetljeća broj njegovih stanovnika opada, u samom gradu sada ih je nešto manje od tri i pol milijuna.

„Dio Busana u kojemu vlasti planiraju održati EXPO ubrzano vene, i demografski. EXPO je prilika za njegov preobražaj i pozitivna poruka sljedećoj generaciji. Želimo u Busan privući nove stanovnike, ne samo turiste. Iako smo drugi najveći grad u zemlji, teško je ovdje pronaći posao. Zato ljudi i odlaze put Seula. A imamo sve preduvjete za kvalitetan život,“ kazuje Do-yeon Lee, koji je nekada radio u državnoj službi u Seulu, a onda se odlučio vratiti u Busan i pokrenuti vlastitu turističku agenciju.

I Lee će potvrditi kako je Busan danas možda i ključan korejski adut na putu četvrte industrijske revolucije. Godine 2019. proglašen je zonom s posebnom regulacijom kada su u pitanju blockchain tehnologije, naveliko se ovdje testiraju inovativna rješenja i jačaju s njima povezani biznisi. Nikoga stoga ne iznenađuje to što Korejci obećavaju visokotehnološki EXPO, koji će uključivati i umjetnu inteligenciju, 6G mrežu, te pametne zračne i morske luke. Tijekom EXPO-a planiraju pokrenuti i metaverznu platformu, što će ljudima diljem svijeta omogućiti virtualno sudjelovanje na izložbi. Spoj tradicionalnog i modernog određuje i vizualni dio cijele priče.

„Naša vizija paviljona za EXPO inspirirana je korejskom tradicijom stapanja prirode, čovjeka i tehnologije. Jedan od njezinih glavnih temelja jest hanok, tradicionalna korejska kuća, izgrađena od prirodnih materijala, poput zemlje, drveta i kamena,“ objašnjava glavni arhitekt busanske kandidature Yang-kyo Chin.

U 19. stoljeću Busan se protiv japanskih imperijalista borio jače nego bilo koji drugi dio Korejskog poluotoka. I nakon oslobađanja od jarma japanske čizme i nakon Korejskoga rata, tijekom kojega je bio privremeni glavni grad i dom za više od 700 tisuća izbjeglica, ovaj je grad bio snaga koja razorenu zemlju vuče naprijed. Sedam desetljeća kasnije, nakon industrijalizacije i demokratizacije, te povezivanja sa Seulom autoputom, pretvoren je u svjetski bitan hub međunarodne trgovine. Zapravo je rijetko viđena priča o urbanoj transformaciji, ali i otpornosti duha njegovih stanovnika.

„Imamo vlastitu kulturu i identitet, jak i prepoznatljiv naglasak. Ponekad nas ljudi krivo doživljavaju, kao neljubazne svađalice. Ali to nije istina. Naprosto smo tijekom povijesti morali očvrsnuti. Ljubazni smo i volimo dijeliti s drugima, znamo živjeti u zajednici. Puno toga smo naučili tijekom i poslije Korejskoga rata. S nesretnim stotinama tisuća izbjeglica stanovnici Busana dijelili su sve, i krov nad glavom i hranu,“ reći će Do-yeon Lee.

Busan selo Gamcheon i gradska tržnica Gukje puno očekuju od priliva sudionika i turista EXPO-a. FOTO: Dragan Nikolić

Busan je doista pokazni primjer korejskog preobražaja, iz primatelja međunarodne pomoći u njezina davatelja pola stoljeća poslije. Zorni je primjer toga i pitoreskno selo Gamcheon, nastalo na strmim planinskim padinama grada 1950-ih, kada su ratne izbjeglice spontano stvorile geto bremenit tugom i patnjom. Nakon revitalizacije 2009. izrastao je u živopisni turistički biser s fasadama pastelnih boja i mnoštvom murala i simboličnih skulptura. Na tegobne godine podsjećaju tek sve malobrojniji stanovnici starije generacije.

„Kada sam bio mali, otac mi je pričao kako se teško živjelo nakon Korejskog rata. Nije bilo hrane. Kako bi skuhali juhu, morali su guliti koru drveta. Otac je sada 63-godišnjak i vozi Mercedes. Naša nacija i dalje živi tu fascinantnu priču o preobrazbi. Moja generacija cijeni sve ono što su naši djedovi i očevi učinili za nas. Sada mi moramo napraviti nešto za nove naraštaje. EXPO je prilika za to,“ naglašava 36-godišnji Lee.

Novinar Dragan nikolić ekskluzivno za Nacional izvještava iz južnokorejskog Busana. FOTO: Dragan Nikolić

Održiv mir i prosperitet za buduće generacije, ali i čist i siguran planet, kao postulate EXPO-a u Busanu ističe i južnokorejski predsjednik. Naravno, obećava najbolji EXPO dosad. Onaj koji će solidarnost staviti ispred nadmetanja, poručuje. Yoon tvrdi da bi dobivanje domaćinstva svjetske izložbe značilo i otvaranje novog poglavlja kada je u pitanju korejska globalna diplomacija. Da bi to i ostvarili, Korejci će morati pokazati svu umješnost u lobiranju. Jer velika i bitna Francuska, primjerice, iskazala je otvorenu podršku službenom Rijadu, a nisu zanemarive ni jake trgovačke veze Saudijaca, osobito sa zemljama u razvoju, i u Africi i u Latinskoj Americi. Posljednjih godina Saudijska Arabija naveliko ulažu u rebrendiranje, EXPO je jedan od glavnih aduta te strategije. Koliko ozbiljno računaju na domaćinstvo 2030., ključno za daljnji razvoj turizma i diverzifikaciju naftne ekonomije, kao i privlačenje novih stranih investicija, govori i namjera investiranja čak 8 milijardi dolara u izgradnju EXPO paviljona (imat će površinu od 6 milijuna m2, a to je samo mali dio od 800 milijardi dolara ulaganja u dvostruko prostorno povećanje Rijada). Saudijci namjeravaju izgraditi golemu mrežu javnog prijevoza, kao i ogroman park, a svoj glavni grad pretvoriti u umjetničku galeriju na otvorenome.

„Dugoročni projekt globalne suradnje, čije okvire određuje Busanska incijativa, razlikuje nas od Saudijaca. Tražimo zajednička rješenja za probleme današnjice – opskrbu pitkom vodom, hranom i energijom, klimatske promjene, dehumanizaciju tehnologije, sve veći socijalni i klasni jaz diljem svijeta, opasnost od ratova… EXPO u Busanu poslužit će kao platforma za to. Zelene tehnologije upregnut ćemo u borbu s klimatskim promjenama, a telekomunikacijske inovacije u jačanje globalne digitalne budućnosti, ali i smanjivanje digitalnog jaza i digitalnog otuđenja,“ optimistično zaključuje gradonačelnik Busana, Heong-joon Park.

„Za razliku od Rijada i Rima, mjesto održavanja busanskog EXPO-a nalazi se u centru grada, pet minuta od autoputa za Seul i lako je dostupno posjetiteljima. To znači da koristimo postojeću urbanu infrastrukturu. Tijekom lanjske inspekcije, članovi Ureda za međunarodne izložbe rekli su nam da smo već spremni za EXPO. Rješavamo i jedini postojeći problem, a to je aerodrom s trenutačno premalim kapacitetom prihvata putnika. Do 2029. godine Busan će imati novu međunarodnu zračnu luku, identičnu onoj koja opslužuje Seul,“ napominje Sung-hyuk Yoon iz busanskog organizacijskog odbora.

Poznata po K-pop ikonama iz BTS-a, Netflixovoj seriji „Igra lignje“, Samsungovim pametnim telefonima i Hyundaijevim automobilima, Južna Koreja je globalna kulturna i ekonomska sila. Ali za deseto svjetsko gospodarstvo, domaćinstvo EXPO-a značilo bi novo, prestižno međunarodno priznanje. Željeli bi Korejci da taj događaj bude primjer globalnog partnerstva, u godini kada i Ujedinjeni narodi jure dosegnuti zacrtane ciljeve održivog razvoja. Na tragu mota busanske kandidature – „Preobražaj našeg planeta, put u bolju budućnost“ – korejski čelnik Yoon neumorno poručuje kako je Južna Koreja spremna podijeliti sa svijetom svoje fascinantno razvojno iskustvo i predvoditi borbu s izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Osjećajući da su doista jedinstvena poveznica između razvijenih i nerazvijenih, Korejci žele vratiti dug prema svijetu, koji im je nekad davno pomogao da se uzdignu iz poratnog pepela. To uključuje i obećanje o najvećoj ikad financijskoj pomoći organizatora za više od 110 zemalja sudionica EXPO-a 2030.

‘Želimo u Busan putem expo-a privući nove stanovnike, a ne samo turiste’, kaže Do-Yeon Lee. FOTO: Dragan Nikolić