Nacional doznaje kako je nekoliko snažnih medijskih tvrtki iz srednje i jugoistočne Europe uznapredovalo u pregovorima za kupnju RTL-a Hrvatska ili neki drugi oblik strateške suradnje s tom televizijskom kućom, pri čemu hrvatska vlada na tu transakciju uopće neće imati utjecaja

Ravnateljica srpske novinske agencije Tanjug Manja Grčić, beogradska novinarka i televizijska menadžerica, bivša direktorica Prve srpske televizije, mogla bi postati predsjednica uprave hrvatskog RTL-a ako tu medijsku kuću preuzme grčki Antenna Group, jedan od ozbiljnijih pretendenata na najavljeno strateško udruživanje RTL-a s nekom od regionalnih medijskih tvrtki.

Tvrdi to izvor blizak vrhu hrvatske RTL televizije, koji navodi da je uz nju jedna od savjetnica te grupacije i novinarka Iva Gačić, bivša dugogodišnja šefica informativnog programa Nove TV.

O tome kako će RTL preoblikovati postojeći model vlasništva svoje medijske tvrtke u Hrvatskoj, spekulira se proteklih tjedana u medijima, nakon što je sama Uprava hrvatskog RTL-a signalizirala spremnost za nove suradnje u regiji. Nacional je od dobro obaviještenih izvora unutar hrvatskog RTL-a proteklih dana doznao kako je nekoliko snažnih medijskih tvrtki iz srednje i jugoistočne Europe uznapredovalo u pregovorima za kupnju ili neki drugi oblik strateške suradnje, pri čemu hrvatska vlada na tu transakciju neće imati baš nikakvog utjecaja, neovisno o tome što televizijski biznis, razumljivo, uvijek nosi i važan geostrateški naboj. Pritom geostrateška važnost medija postaje još važnija u današnje vrijeme, kada je Europa sve više politički podijeljena, a ta podjela, u geografskom smislu, najvećim dijelom prolazi baš preko srednjoeuropskog i balkanskog prostora, s Hrvatskom u samom središtu: na istoku su uglavnom iliberalni i autoritarizmu skloni politički vođe, dok zapadna Europa još koliko-toliko ostaje privržena tradicionalnim vrijednostima liberalne parlamentarne demokracije.

RTL je najveća televizijska korporacija u Europi u vlasništvu njemačkog medijskog konglomerata Bertelsmann, sa suvlasništvom u 67 televizijskih kanala, deset internetskih platformi i 38 radijskih stanica, ali i s vlastitim digitalnim video-mrežama te brojnim proizvedenim sadržajem u medijima diljem svijeta. U Hrvatskoj je RTL 2003. pokrenuo jednu od prvih privatnih komercijalnih nacionalnih televizija – preciznije, drugu, nakon Nove TV 2000. – i tako pripomogao da se zauvijek okonča monopol HRT-a. Iz tog medijskog diva najavili su još u ranu jesen prošle godine moguće promjene u strateškoj orijentaciji, što je utjecalo i na njihovu tvrtku u Hrvatskoj, u kojoj je, na više medijskih platformi, zaposleno oko 350 ljudi, od kojih je 97 urednika i novinara na televiziji i internetskim portalima. Ali koja ne ostvaruje zadovoljavajuće poslovne rezultate, što je vjerojatno barem dijelom pridonijelo tomu da se razmišlja o njenoj prodaji.

U intervjuu što ga je 21. rujna prošle godine dao njemačkom magazinu Meedia, izvršni dopredsjednik RTL Groupa Elmar Heggen istaknuo je da je tvrtka “ujesen 2019. drugim europskim televizijskim kompanijama počela nuditi nove mogućnosti partnerstva”. Pritom, dodao je, promjene u medijskom biznisu koje je uzrokovala pandemija covida-19 za RTL znače da tvrtki postaju naročito važna ona tržišta u kojima je RTL već ukorijenjeno snažan: Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Mađarska. Heggen je također kazao da RTL “nema interesa za geografsko širenje na druge europske zemlje”, dodajući da im je “organski rast top prioritet”. RTL-ov menadžer naglasio je i da državni tržišni regulatori prerastaju u “ključno ograničenje za akciju”, jer “ne održavaju realnosti tržišta“, na kojemu “globalne tehnološke platforme sve više dominiraju medijima i oglašivačkim tržištima”. “U natjecanju s globalnim platformama moramo dobiti srednjoročnu mogućnost da stvorimo vodeće nacionalne TV kuće”, kazao je Heggen, ocjenjujući da je to razlog što postaju “sve važnije alijanse i partnerstva među europskim medijskim kućama”. A to je ono što tržišni regulatori najčešće doživljavaju kao nedopuštene koncentracije vlasništva.

Ta je poslovna filozofija, bez sumnje, u pozadini RTL-ova razmatranja promjene dosadašnjeg poslovnog modela u Hrvatskoj, odnosno, strateškog udruživanja s relevantnim zainteresiranim korporacijama, što su hrvatskim medijima proteklih tjedana neizravno potvrdili i iz RTL-a, prilično neodređeno poručujući kako razmatraju “reviziju strateških opcija”, što ne mora nužno voditi prodaji.

Premda su mediji spekulirali kako bi nova akvizicija mogla biti dovršena već do kraja ove godine, javljajući da je RTL dobio šest početnih ponuda od medijskih tvrtki iz regije, Nacional je doznao da su se pregovori odužili, ali i da su neki od ponuđača stekli neku vrstu prvenstva, dok je interes nekih drugih u međuvremenu najvjerojatnije opao.
Tvrdi se tako da Telegram Media Grupa Ninoslava Pavića, utemeljitelja i bivšeg vlasnika Europapress Holdinga, današnje Hanza Medije, o kojoj se nagađalo da želi ući u utrku za kupnju RTL-a, više nije ozbiljan pretendent za tu akviziciju. Njihovo ustrajanje na toj ambiciji otvorilo bi pitanje kako bi oni uopće samostalno skupili novac za tu transakciju, odnosno, čime bi jamčili za kredit neophodan za financiranje te kupnje.

Kako sada stvari stoje, pet snažnih regionalnih medijskih tvrtki u užem je krugu za moguću partnersku suradnju ili čak preuzimanje hrvatskog RTL-a: grčka Antenna Group, koju smo već spomenuli; češki fond PPF, donedavno u vlasništvu misterioznog češkog tajkuna i najbogatijeg Čeha Petra Kellnera, koji je poginuo u helikopterskoj nesreći na Aljasci u ožujku ove godine; CME Group američkog biznismena Ronalda Laudera, bivši vlasnici Nove TV u Hrvatskoj; srpska Adria Media Group, izdavač srpskog tabloida Kurir, ali i niza tiskanih izdanja u Hrvatskoj, te mađarski TV2, jedna od najjačih televizija u Mađarskoj, koja je preko mađarskih televizijskih tajkuna pod izravnim nadzorom euroskeptičnog i autokraciji sklonog mađarskog premijera Viktora Orbána.

Za preuzimanje RTL-a konkurira i mađarska TV2, jedna od najjačih televizija u Mađarskoj koja je preko mađarskih televizijskih tajkuna pod izravnim nadzorom euroskeptičnog i autokraciji sklonog Orbána

Zanimljivo je, pritom, da su sve te tvrtke, osim možda češkog PPF-a i CME grupe, pod manjim ili većim utjecajem – ako ne već i pod izravnim nadzorom – najautoritarnijih političkih vođa u regiji, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbána. Pritom je vjerojatno najzanimljiviji slučaj koji smo spomenuli na početku ovoga teksta: spominje se mogućnost da bi predsjednica uprave hrvatskog RTL-a, u slučaju da tvrtku preuzme moćna grčka Antenna grupa, mogla postati televizijska prezenterica i menadžerica Manja Grčić, bivša direktorica Prve srpske televizije.

Njezina karijera dobila je ove godine indikativan zaokret, nakon što je postala direktoricom nekada ugledne srpske novinske agencije Tanjug, koju je srpska vlada, nakon dugog razdoblja neizvjesnosti i pravnog vakuuma, dodijelila na upravljanje privatnoj tvrtki “Tačno”. Koliki se profesionalni novinarski domet, a koliki politički utjecaj od Tanjuga može očekivati pod palicom tvrtke “Tačno”, intrigantno je pitanje, s obzirom na to da je njezin suvlasnik Željko Joksimović, srpski pjevač i skladatelj popularnih pjesama. Joksimovićeva supruga Jovana, inače dugogodišnja novinarka, postala je glavnom urednicom Tanjuga, a prema pisanju medija, prijateljica je i kuma nove ravnateljice Manje Grčić.

Za RTL Hrvatska, prema informacijama Nacionala, zainteresirana je još jedna medijska grupacija pod izravnim utjecajem srpskog predsjednika Vučića: Adria Media Group, izdavač jednog od najutjecajnijih srpskih tabloida Kurira, koji je s godinama od ekstremno desnog tabloida postao mainstream dnevnik, uvijek “na liniji” Vučićeve politike i s politički tek ponešto ublaženim sadržajem. No u Hrvatskoj Adria Media Group njeguje posve drukčiji medijski imidž, izdajući pod imenom Adria Media Zagreb niz relevantnih revijalnih i popularnoznanstvenih izdanja kakva su Elle, Men’s Health, Cosmopolitan, Story, Sensa ili National Geographic Hrvatska. Predsjednica Uprave tvrtke Adria Media Zagreb je uspješna menadžerica Ivana Krajinović.

Od svih zainteresiranih za RTL Hrvatska najteže je nagađati o političkoj i geostrateškoj usmjerenosti češkog “Prvnog privatizačnog fonda” (PPF), koji je osnovao najbogatiji Čeh, više od petnaest milijardi dolara “težak” tajkun Petr Kellner koji je bio jedna od petero žrtava helikopterske nesreće 27. ožujka ove godine na Aljasci. Mediji su Kellnerovo poslovno carstvo opisali kao golem i kompliciran koloplet tvrtki diljem svijeta u području telekomunikacija, medija, nekretnina i drugih, koje ukupno zapošljavaju oko 150 tisuća ljudi. Usprkos golemom bogatstvu, a zasigurno i utjecaju, Kellner je pažljivo čuvao svoju privatnost i rijetko se pojavljivao u medijima, pa se nakon njegove smrti otvorilo mnogo neodgovorenih pitanja i spekulacija: Kellner je predstavljen uglavnom kao liberalni tajkun koji, za razliku od mnogih drugih europskih “nouveau riche”, nije baš posve izgubio osjećaj za čestitost, ali nagađanja o budućoj usmjerenosti njegova PPF-a nisu otišla dalje od pukih spekulacija.

Za RTL Hrvatska zainteresirana je i jedna medijska grupacija pod izravnim utjecajem srpskog predsjednika Vučića: Adria Media Group, izdavač jednog od najutjecajnijih srpskih tabloida Kurira

RTL Hrvatska, doznajemo, zanimljiv je i tvrtki Central European Media Enterprises (CME), koja je u Hrvatskoj poznata kao bivša vlasnica Nove TV, koju je 2018. prodala tvrtki Slovenia Broadband u vlasništvu nizozemske United Group. CME je vlasnik više od dvadeset televizija i radijskih stanica u Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Sloveniji. Osnovao ga je 1994. američki biznismen i filantrop Ronald Lauder, sin utemeljitelja globalne kozmetičke kompanije Estee Lauder i predsjednik Svjetskoga židovskog kongresa. Mađarski TV2, jednu od najutjecajnijih televizija u susjednoj zemlji, osnovao je 1997. utjecajni njemački kanal ProSieben. No od 2015., nakon što ga je ProSieben prodao jednome mađarskom moćniku, TV2 je prelazio iz ruke u ruku nekoliko mađarskih medijskih tajkuna, od kojih su svi bliski autoritarnome premijeru Viktoru Orbánu pa se ta televizija već dulje od pola desetljeća smatra televizijskim glasnogovornikom Orbánove politike.

Može se, dakle, zaključiti kako se u sklopu aktualnih regionalnih medijskih preslagivanja, o kojima je Nacional u više navrata pisao, istodobno vodi i geostrateška bitka za politički utjecaj, u kojoj su oko na hrvatski RTL bacili snažni mediji pod utjecajem desničarskih populista, uz iznimku CME-a i, možda, češkog PPF-a. Pritom, važno je znati da hrvatska vlada nema baš nikakav utjecaj na to kome će RTL prodati svoj hrvatski program. Kao jedna od najsnažnijih medijskih grupacija u Europi, koja zapošljava oko 126 tisuća ljudi, a ove će godine ostvariti više od dvije milijarde eura profita, RTL ne mora voditi računa o interesima i željama hrvatske vlade: tvrtka se vodi vlastitim dugoročnim planovima i strateškim vizijama, a kakav će utjecaj njihove poslovne odluke imati na političku i građansku klimu u zemlji u kojoj posluju, vjerojatno nije varijabla koja utječe na razrješenje jednadžbi takve vrste. Treba, dakle, tek vidjeti hoće li budući strateški partneri RTL-a donijeti medijsku svježinu kakvu je ta tvrtka, zajedno s Novom TV, izazvala početkom dvijetisućitih – kada su u Hrvatskoj jednom zauvijek okončale monopol stranački beznadno kontroliranog HTV-a – ili će to možda biti nešto sasvim drugo.