Budući da već više od deset godina – zbog brojnih nepravilnosti i malverzacija oko natječaja – nakladnici imaju primjedbe na način na koji Ministarstvo kulture i medija otkupljuje naslove za sve narodne knjižnice u Hrvatskoj, ministrica Nina Obuljen Koržinek promijenit će model otkupa knjiga za knjižnice te će se s njime početi naslovi otkupljivati iduće godine. Taj model sadrži jednu veliku promjenu – sada se odgovornost odabira naslova s članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje je dio Ministarstva i ima savjetodavnu ulogu, ‘’prebacuje’’ na knjižnice. Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori taj model nisu prihvatili jer, kako su rekli Nacionalu, smatraju da će tako dodjela novca biti netransparentnija. Kako je Nacionalu rekao jedan nakladnik, podatke o naslovima i iznosima te količini otkupljenih primjeraka sada je lakše kontrolirati jer se nalaze na stranicama Ministarstva. Stoga princip prema kojem će svaka knjižnica raditi vlastitu bazu podataka nije samo dugotrajniji nego otvara, prema njihovu mišljenju, veću mogućnost malverzacija. Nacional je istražio čime su nakladnici nezadovoljni i što bi i bi li uopće, novi model mogao popraviti.

Kako kažu u Ministarstvu kulture i medija, putem Javnog poziva za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2021. godini otkupljeno je ukupno 780 naslova u 102.795 primjeraka, za što je utrošeno 13.308.978,54 kuna:

„Zbog niza novonastalih okolnosti koje bitno utječu na proizvodnju knjiga i stanje na tržištu Ministarstvo kulture i medija još će ove godine provesti Javni poziv za otkup knjiga po postojećem modelu, ali će istodobno provoditi konzultacije i razgovore sa svim dionicima na tržištu knjiga, odnosno sa svim sudionicima lanca proizvodnje knjige, jer promjene na tržištu pogađaju, uz same nakladnike i knjižnice, i knjižare i distributere, ali posredno i autore i prevoditelje.“

Prema novom modelu otkupa knjiga za knjižnice naslovi će se početi otkupljivati iduće godine. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Budući da je Zajednica nakladnika i knjižara odbila taj prijedlog, a – kako su rekli Nacionalu – Ministarstvo im se nije javilo nakon toga, iz Ministarstva odgovaraju da su o prijedlogu novog modela otkupa za narodne knjižnice, u više navrata razgovarali s predstavnicima Zajednice nakladnika i knjižara kao i s drugim dionicima – osobito s knjižnicama:

„Navod da se Ministarstvo kulture i medija nije javljalo Zajednici nakladnika i knjižara nakon što su odbili prijedlog jednostavno nije točan. Budući da nisu bili zadovoljni prijedlogom novog modela otkupa knjiga za narodne knjižnice, predstavnici Zajednice nakladnika i knjižara više su puta zamoljeni i pozivani da daju svoj prijedlog ili izmjene ili dopune predloženog modela ili nekog drugačijeg modela, no do danas, niti nakon opetovanih molbi i poziva, nije stigao nikakav prijedlog. Jedina očitovanja nakladničke struke koja je Ministarstvo zaprimilo su o tome kako nakladnici ne žele novi model otkupa knjiga, ali bez ikakvog konstruktivnog prijedloga kako da se postojeći model unaprijedi ili uvede neki koji bi, prema dogovoru i mišljenju nakladnika bio učinkovitiji.“

Ono što Zajednica nakladnika i knjižara najviše zamjera Ministarstvu oko novog prijedloga, kako su pojasnili Nacionalu, jest činjenica da će raspodjela sredstava prema novom modelu biti još netransparentnija. Međutim, u Ministarstvu tvrde da su svi ti navodi o zamjeranju i pretpostavkama paušalni i apsolutno netočni jer proizlaze iz nespremnosti da se iščita cjeloviti prijedlog novog modela otkupa koji su knjižnice u načelu podržale:

„Podsjećamo pri tome kako je Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice mjera koja je komplementarna redovnoj knjižničnoj nabavi za koju Ministarstvo kulture i medija svake godine osigurava namjenska sredstva u iznosu većem od onoga namijenjenog otkupu knjiga za koji se natječu izravno nakladnici. I putem redovne nabave, dakle spomenutim namjenskim sredstvima, knjižnice kupuju nove knjige na hrvatskom tržištu, odnosno one iste knjige koje aktivni nakladnici objavljuju i prijavljuju Ministarstvu za izravan otkup. Uloga Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u provedbi otkupa knjiga prema novom modelu ostala bi ista – savjetodavna uloga u vrednovanju suvremene nakladničke produkcije, ali bi pritom knjižnice imale veću slobodu u odabiranju naslova, odnosno nabavljanju određenog broja primjeraka knjiga za koje zaista postoji potreba i interes njihove specifične čitateljske publike. Prema prijedlogu novog modela otkupa s narodnim bi se knjižnicama potpisao ugovor sukladno kojem bi knjižnice bile dužne na kraju godine dostaviti detaljan izvještaj o knjigama pribavljenima namjenskim sredstvima za komplementarni otkup knjiga. U okviru prakse transparentnog izvještavanja koju redovno provodi, Ministarstvo planira analizu objedinjenih izvješća s pregledom pribavljenih knjiga i ukupnim brojem kupljenih primjeraka također objaviti ne samo s ciljem transparentnosti, već i zbog praćenja učinka provedenih mjera i utrošenih proračunskih sredstava.“

Ministarstvo na čelu kojeg je Nina Obuljen Koržinek detaljnije je pojasnilo razloge zbog kojih se išlo u izradu ovakvog modela otkupa knjiga. Dosadašnji model, kažu, osmišljen je prije više od dvadeset godina s ciljem da se otkupom većeg broja knjiga pomogne nakladnicima:

„Tijekom cijelog razdoblja provođenja te mjere dogodilo se više negativnih posljedica – prvo, osipanje knjižarske mreže koja je još uvijek najkrhkiji dio knjižnoga lanca, ali koji se zadnjih godina naporima i ulaganjima Ministarstva kroz druge mjere polako počeo oporavljati i koji danas pokazuje mogućnosti aktivnijeg sudjelovanja u cjelovitoj distribuciji knjiga, uključujući i onih namijenjenih knjižnicama. Drugo, s obzirom na to da prema propozicijama Javnog poziva za otkup knjiga Ministarstvo otkupljuje knjige izravno od nakladnika, dakle zaobilazeći sve druge sudionike na tržištu i to po punoj maloprodajnoj cijeni otisnutoj na knjizi, određeni broj nakladnika formira cijene knjiga, koje su u Hrvatskoj zbog niza čimbenika vrlo visoke, gotovo isključivo za Ministarstvo, a svim drugima prodaje knjige sa slobodno formiranim popustima bez ikakvih sankcija. Isto tako, zbog trenutačne dinamike otkupa knjiga i rokova u kojima nakladnici svoja nova izdanja prijavljuju, često se dogodi da su knjižnice određene vrijedne knjige već nabavile tako da se otkupom često knjige dupliciraju, odnosno gomilaju izvan okvira stvarnih potreba knjižnica. Dosadašnji je model otkupa stvorio i svojevrsnu ‘ovisnost’ nakladnika gotovo isključivo o otkupu Ministarstva, odnosno neodgovorno ponašanje nekih nakladnika koji otkup smatraju, odnosno koriste, kao jedini način distribucije objavljujući onoliki broj primjeraka knjiga za koji planiraju da će biti otkupljen i ne trudeći se oko distribucije i postojanja knjiga, među kojima ima velik broj kvalitetnih i vrijednih izdanja na tržištu, posebno u knjižarskoj mreži.“

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

U Ministarstvu kulture i medija pojasnili su što bi novi model otkupa donio. Novim modelom otkupa niz bi se navedenih nedostataka ublažio – intenzivirala bi se komunikacija između nakladnika i knjižnica, knjižnice bi novcem osiguranim za komplementarni otkup pribavljale one knjige koje im zaista trebaju i koje nisu već nabavile, zatim Ministarstvo bi prema mišljenju Vijeća propisalo koje su to naročito vrijedne knjige koje bi trebale biti u svakoj knjižnici, a knjižnice bi mogle racionalnije rasporediti sredstva za redovnu knjižničnu nabavu i komplementarni otkup knjiga dogovarajući i nabavljajući knjige uz mogućnost popusta na punu maloprodajnu cijenu. Također, istim bi se sredstvima moglo kupiti veći broj knjiga, te bi se aktivirali i drugi dionici na tržištu knjiga osim nakladnika i knjižnica, naročito distributeri i knjižari.

Kao što su u Ministarstvu i natuknuli, dosadašnji model otkupa knjiga ‘’nudi’’ čitavu lepezu problema koji teško da se mogu riješiti novim modelom otkupa. Ono što je Nacional čuo od nekih nakladnika, zapravo velikog dijela njih, jest to da većina članova Zajednice nakladnika i knjižara smatraju da su neki nakladnici privilegirani. Upravo su oni nedavno izradili tablice i grafikone – prema informacijama iz NSK – koji prikazuju podatke unazad sedam godina. Prema tim je podacima vidljivo da se zaista novac neravnomjerno raspoređuje te da je šest, sedam nakladnika u tih sedam godina od Ministarstva kulture i medija dobilo višestruko veće iznose od ostalih nakladnika, kojih je u Hrvatskoj stotinjak. Deset milijuna kuna od otkupa i različitih potpora dobila je izdavačka kuća Fraktura, VBZ je primio oko 6,5 milijuna, Naklada Ljevak 5,9 milijuna, Hena com 5,5 milijuna, Sandorf 5,2 milijuna kuna. Isto tako, tim je nakladnicima Ministarstvo – kako tvrde Nacionalovi sugovornici – otkupilo sve ili veliki dio naslova u visokim nakladama. Još jedan zanimljiv podatak iz tih tablica i grafikona jest taj da su kroz sedam godina neki nakladnici – uvijek je zapravo riječ o njih nekoliko – Fraktura, Hena com, Naklada Ocean more, Meandar media, V.B.Z., Disput, Sandorf – po naslovu od Ministarstva kulture i medija dobili 32.000 kuna, zatim 30.000 ili 28.000 kuna, što su zaista veliki iznosi u odnosu na iznose koje dobivaju drugi, velika većina drugih. Ministarstvo, prije svega, tvrdi da nakladnici podatke nisu preuzeli od Nacionalne i sveučilišne knjižnice, jer ona ne prikuplja podatke o financiranju Ministarstva kulture i medija:

„Nakladnici su podatke preuzeli upravo s mrežnih stranica Ministarstva što govori u prilog naše transparentnosti. Ministarstvo kulture i medija sve svoje mjere provodi po jasno istaknutim kvalitativnim kriterijima i sigurno ne dijeli sredstva po načelu ‘svakom pomalo’. Na sjednicama kulturnog vijeća, svaki se naslov zasebno vrednuje i o njihovom se otkupu odlučuje na temelju niza kriterija koji su jasno istaknuti na mrežnim stranicama Ministarstva, tako da sve otkupljene knjige udovoljavaju natječajnim kriterijima. Jasno je da sve knjige nisu jednako dobre te da svaka nakladnička kuća ne može biti ista, ni veličinom ni kvalitetom svoga rada, odnosno razinom kvalitete objavljenih knjiga.

Silvija Šesto i njena Semafora imaju vrlo visok udio sredstava Ministarstva u ukupnom godišnjem prihodu – čak 73 posto prošle godine. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Što se tiče iznosa po naslovu, zar je potrebno objašnjavati da proizvodnja svake knjige ne može koštati jednako? Knjige se, da spomenemo samo najočitije, razlikuju brojem stranica, brojem grafičkih priloga i/ili ilustracija, a uz to velika je razlika u tome je li riječ o knjizi na hrvatskome jeziku ili je za njezino objavljivanje potrebno osigurati, odnosno platiti zahtjevan prevodilački rad.“

Iz razgovora s nakladnicima Nacional je saznao još neke nepravilnosti. Tako je nekim nakladnicima, primjerice, udio otkupa ili nekog drugog vida pomoći Ministarstva kulture i medija, vrlo visok udio u godišnjem poslovanju. Primjerice, ima nakladnika koji tako ostvaruju 30, 40, 50 pa i više posto. Prema takvim bi podacima to trebale biti državne tvrtke, a ne privatne. Ministarstvo je odgovorilo i na to pitanje:

„Brojni nakladnici koji djeluju na hrvatskome tržištu, osobito oni koji djeluju već dugo, jasno su se specijalizirali ili profilirali za određenu vrstu izdanja, a to je ono po čemu ih već i šira čitateljska publika prepoznaje. Jednako tako postoje hrvatski nakladnici koji su se svojim kvalitetnim, često i dugogodišnjim radom višestruko potvrdili i u međunarodnim okvirima, uspješno sudjelujući na međunarodnim natječajima za financiranje, ali i dobivajući različita domaća i međunarodna priznanja za svoja izdanja – neovisno o Ministarstvu kulture i medija, ako je to potrebno istaknuti. Stoga još jednom napominjemo da Ministarstvo prema određenim kriterijima vrednuje kvalitetu prijavljenih knjiga, a ne podatke o financijskom poslovanju pojedinog nakladnika.“

Jedan od nakladnika koji ima vrlo visok udio ukupnih sredstava od Ministarstva kulture i medija u ukupnom godišnjem prihodu jest Naklada Semafora. Taj je udio 2020. godine iznosio 70,42 posto, a prošle 2021. godine čak 72,96 posto. Književnica Silvija Šesto vlasnica je te kuće te je objasnila ovaj zaista enorman udio ukupnih sredstava Semafore koji su dobiveni od Ministarstva kulture i medija:

„Tako bi i trebalo biti u ovom sistemu jer Semafora izdaje isključivo autorske naslove, posebno autorske slikovnice. U ovoj situaciji u kojoj ne možemo kao nekad doprijeti do mnogih knjižnica, u situaciji kad nas je Ministarstvo na neki način zarobilo u tom čarobnom krugu, ne vidim načina da proizvodimo nešto toliko skupo na toliko male naklade, a bez pomoći institucije koja je tu potrebu i stvorila. Iskreno, to je začaran krug i ne jednom rekla sam kako bi bilo najbolje vratiti stari sistem predlaganja naslova s punim imenima autora i djela te ih subvencionirati ili ne, a potom pustiti da knjižnice same odlučuju o kupnji. Upravo i podaci Zajednice govore koliko smo zarobljeni u tom sistemu, no barem smo nešto konkretno proizveli.

Seid Serdarević, glavni urednik izdavačke kuće Fraktura koja se često spominje u kontekstu onih koji od Ministarstva za otkup dobiju najviše novca. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Iskreno, iz iskustva mogu zaključiti kako se zatvara puni krug, ali sada na leđima nakladnika. Prizivam negdašnji davni sustav u kojem se knjiga slobodno distribuirala putem distributera prema knjižnicama, a otkup Ministarstva bio je tek kruna. Bila je riječ o oko 80 otkupljenih primjeraka, što je bilo više simbolično, dok se sada Ministarstvo pretvorilo u jedinog kupca. Time se zapravo neotkupljeni naslovi, a o čijem neotkupu odlučuje tročlana komisija Ministarstva, nalaze u nezavidnom položaju i njihove naklade ostaju u skladištima.

Moram spomenuti to kolika je ovisnost stvorena spram Ministarstva. Zagreb, odnosno Knjižnice grada Zagreba, već tri godine skoro pa doslovno ništa ne kupuju. Primjerice, napisala sam ‘Potresnu Zagrebalicu’ i ona je u samo dvije knjižnice u jednom primjerku, a odnosi se doslovno na Zagreb i tako već tri godine skoro pa ništa. KGZ isto čeka otkup Ministarstva pa što dođe. Semafora je jedna od rijetkih naklada koja izdaje i naslove koji nisu subvencionirani od Ministarstva, no kako je Ministarstvo praktički jedini kupac, uvijek se natječemo za otkup kako bi naslovi došli do čitatelja.“

Fraktura, koja se dosta često spominje u kontekstu onih izdavača koji su uvijek pri vrhu onih s najvišim iznosima Ministarstva, bilo da je riječ o otkupu za knjižnice bilo o nekom drugom načinu financiranja, i ovaj put je spomenuta kao ‘’najveći dobitnik u posljednjih sedam godina’’. Seid Serdarević kaže da će, kao i uvijek, na Javni poziv nakladnicima za otkup knjiga za narodne knjižnice prijaviti većinu knjiga iz svoga izdavačkog programa, oko osamdeset knjiga godišnje, od kojih više od 95 posto odgovara smjernicama iz objavljenog natječaja. Serdarević se osvrnuo i na komentare nekih članova Zajednice nakladnika i knjižara koji tvrde da je nekoliko njihovih kolega privilegirano. Ne idu toliko za tim da bi kritizirali kolege jer smatraju da je odlično da bilo tko od njih dobije novac, ali imaju veliki problem s kriterijima koji se moraju promijeniti. Serdarević kaže:

„Sumnjam da bi Zajednica nakladnika i knjižara rekla da su neki nakladnici privilegirani. Fraktura kao nakladnik od svog prvoga dana ima jasan program orijentiran prije svega na izdavanje kvalitetnih djela domaćih i inozemnih autora u prijevodima ponajboljih hrvatskih prevoditelja, a do sada smo objavili više od tisuću naslova, posljednjih deset godina godišnje objavljujemo oko sedamdeset novih, prije svega beletrističkih naslova. Knjige koje smo objavili osvojile su najviše domaćih i inozemnih nagrada, a profesionalni standardi koje smo uspostavili u branši postali su mjera i većini drugih nakladnika. Teško je raditi usporedbe kada se uspoređuju nakladnici koji objavljuju do deset knjiga godišnje, oni koji objavljuju dvadesetak knjiga ili mi koji objavljujemo sedamdesetak knjiga koje udovoljavaju kriterijima raspisanima u natječajima. Zanimljivo je ipak provjeriti koliki postotak u godišnjem prometu čine otkup i potpore kod pojedinih nakladnika, a tu je situacija sasvim drugačija.

Ministarstvo kulture i medija na preporuku Vijeća otkupljuje naslove koji zadovoljavaju kriterije, a oni su pak propisani i javno dostupni. Tih sedam-osam nakladnika o kojima govorite objavljuje i najveći dio naslova koji zadovoljavaju kriterije natječaja, pa je logično da su i otkupljeni najviše. Nažalost, ne zadovoljava svaka objavljena knjiga kriterije kvalitete i važnosti da bi bila otkupljena, a takve knjige narodne knjižnice otkupljuju direktno od nakladnika iz vlastitih sredstava. Naša pozicija je da i dalje namjeravamo i hoćemo objavljivati knjige domaćih i inozemnih autora, od poezije, preko knjiga priča i romana, do publicistike, koje svojom kvalitetom u svim segmentima književne produkcije, dakle od izbora autora, prijevoda, uredničkog rada i dizajna pa do distribucije i promocije, doprinose tome da ponajbolja književna djela budu dostupna na hrvatskom jeziku i hrvatskim čitateljima.“

Nacional je komentar tražio i od još nekih nakladničkih kuća koji su spomenute u istom kontekstu – Disput, Sandorf, Hena com – ali njihovi odgovori nisu stigli.

Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, kaže da Zajednica s Ministarstvom kulture i medija ima otvorenu i redovnu komunikaciju o svim cehovskim temama, od sajmova, kulturnih i financijskih politika oko knjige i knjižarstva:

„Na nedavnom sastanku u Ministarstvu obaviješteni smo o tome da model otkupa u 2022 godini ostaje isti kao i do sada. O navedenom je informiran i cijeli ceh. Dogovoreno je da kroz inicijativu Ministarstva kulture i medija napravimo dodatne sastanke ove godine, s većim brojem nakladnika, gdje bismo tražili najbolje rješenje za njihovu inicijativu izmjene i našu želju unapređenja tj. dorade modela koji bi išao u primjenu 2023. godine.“

Kozina je pojasnio i zašto je bilo važno da Zajednica prikupi podatke o nakladnicima i novcu koji je svaki nakladnik primio i pod kojom stavkom od Ministarstva, u posljednjih sedam godina. Kaže da su to javni podaci i da su ih stajali vremena, ali ne novca:

„Radili smo to radi podloge za razgovor o kvaliteti financiranja, kroz razdoblja više vlada, njihovih učinaka na kulturu i ekonomiju knjige. Oni su egzaktni pa nema spora oko njihove točnosti kao podloge za razgovor. Bitno ih je sagledati u cjelini, kontekstu, jer bilo koje vađenje izvan konteksta je neučinkovito. Mnogi zaključci se mogu iz podataka izvući, i kvalitativni i kvantitativni, možemo govoriti i o balansiranosti, no za otkup knjiga je bitna komponenta: stav Kulturnog vijeća, koji kao struka daje stav o otkupu predloženih knjiga, ali i kvantitativa, konkretna financijska sredstva, koja nesporno daju prednost na tržištu onima koji ih dobivaju. Imate s druge strane nakladnike koji proizvedu knjige samo za otkup, pa ih tržište, knjižare, niti ne vide… Balansirani dio kulture i ekonomije knjige bi trebao biti predmet tog novog modela otkupa, uvažavajući stav da neka djela imaju naglašeniju kulturnu dimenziju. Dogovorili smo nove sastanke na ovu temu gdje bismo na inicijativu Ministarstva nastavili s razgovorom. Nakon dugog niza godina situacija u knjižarstvu je bolja, a i to je rezultat velikog napora ZNK HGK i Ministarstva sa zaključkom da nema kulture bez infrastrukture.“

Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL