Hrvate ne muči samo dvojno pokazivanje cijena nego i manja količina sadržaja u pakiranju koje plaćaju po višoj cijeni.

Zbog inflacije proizvođači nude i manju količinu sadržaja u pakiranju. Kupovna moć je sve manja kao i sadržaj vrećica.

Trgovci i kupci na mnogobrojne načine obmanjuju kupce posebice s gramažom.

Ne samo što mnogi proizvodi poskupljuju, nego se i smanjuje njihova težina, pa tako sada manje količine određenog proizvoda, kupci zapravo plate više. Proizvođači i trgovci nadaju se kako potrošači neće primijetiti da se smanjila gramaža određenih proizvoda, a mnogi među prvospomenutima pribjegavaju i korištenju jeftinijih sastojaka, mijenjaju recepte i smanjuju kvalitetu proizvoda što kupci još teže prepoznaju, piše Slobodna.

Pa je tako Ledo već krenuo s novom gramažom proizvoda. Tako je čitateljica Slobodne poslala usporedbu cijena i pakiranja smrznutog voća.  Kako je napisala za 450 g mora izdvojiti 24.98 kn a do stoji novo Ledo pakiranje od 300 g za istu cijenu, 24.98 kn. Upitala je prodavačicu o čemu se radi na što joj je ova odgovorila da će Ledo slati samo pakiranje od 300 grama čim se prodaju zalihe od 450 grama i tako će manje pakiranje zamijeniti veće, a cijena će ostati ista.

Posezanje za novim pakiranjem smrznutog šumskog voća drastično smanjene gramaže, ali cijenom istovjetnom starom, kupca u konačnici košta puno skuplje. U ovom slučaju kupac će za trećinu sadržaja lakši proizvod platiti po nekadašnjoj cijeni uvjeren kako ga je poskupljenje zaobišlo, piše Slobodna.

Isto tako navode kako je asortiman smrznutih proizvoda popularnog domaćeg brenda tek kap u moru istovjetnih ili sličnih poteza ovdašnjih, ali i stranih proizvođača artikala koje svakodnevno kupujemo. S tim da im, ne samo što im se smanjuje količina, u velikom broju slučajeva prethodi i povećanje cijene, pa su potrošači u biti dvaput opljačkani.

Tanja Popović Filipović, voditeljica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) sa sjedištem u Osijeku, rekla je kako je to sklizak teren. “U slučajevima kad je cijena identična, a gramaža nekog proizvoda manja uistinu se može govoriti o zavaravajućoj poslovnoj praksi, iako im nitko ne može zabraniti da imaju istu cijenu po novoj gramaži. To je jedna stvar, ali s druge strane, može dovesti potrošača u zabludu. Dužnost trgovca bi pak bila da ne dovodi potrošača u zabludu ne primjenjući zavaravajuću poslovnu praksu s ostavljanjem identične cijene, jer ću, ukoliko određeni proizvod po toj i toj cijeni kupujem godinama, posegnuti za njim misleći kako je sve ostalo isto” objasnila je te nadodaje da takvim postupkom trgovac utječe na odluku potrošača da odabere baš taj proizvod, koji inače ne bi odabrao nego bi možda posegnuo za jeftinijim ili bi kupio neku robnu marku. “Taj dio točno stoji u Zakonu o zaštiti potrošača a glasi “doveo u obmanu potrošača da se odluči i učini što inače ne bi”, istaknula je Popović.

Naglasila je da nitko ne može zabraniti promjenu gramaže, ali to onda treba učiniti po nekakvom transparentnom poslovnom običaju, a ne da je se smanji i ostavi cijena identična onoj prethodnog, većeg pakiranja istog proizvoda.

Zanimljivo je kako se Hrvati uopće ne javljaju s pritužbama ovakvoga tipa jer su potpuno izbezumljeni zbog brojnih poskupljenja i priče oko uvođenja eura te im je fokus im je na cijenama.

Posebno kupcima smeta cijena toaletnog papira. Sada se mora izdvojiti čak 45 kuna za 24 komada dvoslojnog papira a nekad se plaćao 18 kuna.

“Nekad se, primjerice, kupovalo određeni proizvod po nekoj cijeni za 20 kn, a sada ga se može nabaviti za 38. I sad nas muči koliko je to kuna? Koliko eura? A u svemu tome ispod radara prolazi svašta. Bavimo se je li netko nešto iz kuna zaokružio u eure ili nije, a za to vrijeme koristi se gužva. I mi od stabla ne vidimo šumu. Toga će biti sve više. Ljudi su zapravo opterećeni preživljavanjem, pogotovo umirovljenici”, rekla je.