Ove jeseni pa sve do kraja siječnja 2023. u muzeju „LaM – Lille Métropole Musée d’art moderne, d’art contemporain et d’art brut“ (Muzej moderne, suvremene umjetnosti i art brut- a Lille Métropole) u Lillu u Francuskoj postavljena je izložba „Chercher l’or du temps“ (U potrazi za zlatom vremena), posvećena povijesti umjetničkog stvaranja 20. stoljeća, uz paralelno tumačenje nadrealizma i tzv. art brut (brutalizma). LaM je jedini muzej u Europi koji istovremeno predstavlja glavne komponente umjetnosti 20. i 21. stoljeća: modernu umjetnost, suvremenu umjetnost i art brut. Muzejski fond uključuje remek-djela Pabla Picassa, Amedea Modiglianija, Joana Miróa, Georgesa Braquea, Fernanda Légera, Alexandera Caldera i najveću zbirku takozvane „autsajderske“ umjetnosti u Francuskoj.

Kronološkim putovanjem od početka 1920- ih do kraja 1960- ih, izložba stavlja naglasak na povezanost nadrealizma i art bruta u povijesnom djelovanju kreiranja novog pristupa umjetnosti. Na izložbi je prikazano oko četiri stotine umjetničkih djela i dokumenata, predstavljeno pedesetak umjetnika i pisaca, među kojima su André Breton, Salvador Dalí, Jean Dubuffet, Max Ernst, Auguste Forestier, Joan Miró i Adolf Wölfli, ali i naš umjetnik Slavko Kopač s četiri slike, dvije skulpture te nekoliko pozivnica za njegove izložbe održane 50-ih godina u Parizu, u Bretonovoj galeriji „l’Étoile scellée“.

Na čelu pulske Udruge ArtRencontre je Tamara Floričić, koja se Kroz profesionalnu karijeru i znanstvena istraživanja bavi pitanjima konkurentnosti turizma i ugostiteljstva u suvremenom okruženju. FOTO: Udruga ArtRencontre

Ova bi izložba bila nepotpuna bez predstavljanja Kopačeva djelovanja u vrijeme poslijeratne umjetnosti Pariza jer je upravo on bio prvi čovjek uz Jeana Dubuffeta u stvaranju kolekcije art bruta i njezinom upravljanju više od 25 godina. Kopač je tvorcu nadrealizma Andréu Bretonu bio dragi prijatelj i kolega kojeg je Breton mnogo cijenio te mu priređivao izložbe u svojoj galeriji. Breton je također zadužio Kopača za oslikavanje svoje knjižice poezije „Au regard des divinités“ (U očima božanstva) te su surađivali i na Bretonovu almanahu nadrealizma „Almanach Surréaliste du demi – siècle“ koji je Kopač oplemenio svojim ilustracijama.

No za Kopačevu međunarodnu prisutnost i vidljivost već se više godina brine Udruga ArtRencontre iz Pule, na čelu s Tamarom Floričić, bez čijeg značajnog angažmana do ovoga ne bi došlo. Tamara Floričić izvanredna je profesorica na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“. Rođena Riječanka, cijeli život živi i radi u Puli, osim studentskih dana koje je provela u Opatiji. Kroz profesionalnu karijeru i znanstvena istraživanja bavi se pitanjima konkurentnosti turizma i ugostiteljstva u suvremenom okruženju. Također, proučava i piše o značaju kulturnog turizma kao zamašnjaku komunikacije kulturnog identiteta, razumijevanja i tolerancije. Od 2017. voditeljica je ArtRencontre Udruge za promicanje edukacije, kulture i umjetnosti. Aktivnosti udruge usmjerene su na afirmaciju jedinstvenog stvaralaštva umjetnika Slavka Kopača i njegovog predstavljanja na međunarodnoj razini.

Izložba u muzeju u Lilleu, u sklopu koje su prikazana i četiri Kopačeva rada. FOTO: Udruga ArtRencontre

U razgovoru za Nacional pojasnila je kako su izabrali baš opus Slavka Kopača i je li udruga osnovana upravo radi njegove ostavštine.

„Susret sa stvaralaštvom i umjetničkim opusom umjetnika Slavka Kopača sudbonosan je trenutak koji se dogodio krajem lipnja 2017. u Parizu. Tada smo doznali da će vrlo kratkoročno biti organizirana aukcija Kopačevog ateljea u Drouotu, najstarijoj pariškoj aukcijskoj kući. Nije bilo puno vremena za razmišljanje ni materijala za proučavanje, tek dva značajna kataloga izložbi, 1977. u Modernoj galeriji te u Klovićevim dvorima 1997. Suprug i ja prepoznali smo značaj Kopača i shvatili da je riječ o jedinstvenom umjetniku koji je ključan za svjetske trendove u povijesti umjetnosti te otišli u Pariz. Na aukciji se rasprodavala imovina zatečena u Kopačevu ateljeu, brojna djela velikog i malog formata – od slika, crteža, skulptura, knjiga poezije, do pozivnica, dokumentacijske građe, kataloga. Sve ono što je Kopač tijekom života čuvao kao osobnu dragocjenost, od čega se nije želio odvojiti. Tog dana u Drouotu, u Sali 16, mogu reći da sam spoznala novu emotivnu dimenziju vrijednosti koja se ne može vrednovati novčanim iznosima. Na aukciji je kupljeno preko 300 djela koja su dopremljena u Hrvatsku. Dalje je slijedio proces istraživanja, učenja, pribavljanja dokumentacije i svjedočanstava o Slavku Kopaču i njegovu stvaralaštvu koji je pratila spoznaja da prerasta okvire privatnog kolekcionarstva. Shvatili smo da kroz posloženi organizacijski okvir možemo puno kvalitetnije komunicirati i predstaviti ovu jedinstvenu vrijednost na hrvatskoj i međunarodnoj razini. Stoga smo osnovali udrugu ArtRencontre i pokrenuli niz aktivnosti koje radimo s entuzijazmom i uvjerenjem temeljenim na nedvojbenim povijesnim podacima o Kopačevu životu i radu“, pojašnjava Tamara Floričić.

Naziv udruge ArtRencontre – umjetnost susreta odabrali su zbog niza znakovitih susreta, od onog u Parizu 2017. s Kopačevim stvaralaštvom do susreta s cijelim nizom novootkrivenih emocija koje pokreće umjetnost. „Znakovit je susret s francuskim povjesničarima umjetnosti Fabriceom Flahutezom, Pauline Goutain i Robertom Trapani specijaliziranima za poslijeratnu umjetnost 20. stoljeća koji su prepoznali Kopača i njegovo stvaralaštvo kao kariku koja povezuje art brut, nadrealizam i informel te pristupili dubinskom istraživanju u cilju pisanja znanstvene knjige. Slijedili su susreti s glavnom kustosicom pariškog muzeja Centra Pompidou koja je došla u Pulu i vrednovala kolekciju, koja je predstavljena u knjizi ‘Kopac Collection’ publiciranoj 2019. te s dekanom i profesorima Accademie di Belle Arti iz Firence, gdje je Kopač studirao filozofiju i povijest umjetnosti, koji su istaknuli Kopača kao jednog od najcjenjenijih umjetnika koji su doprinijeli Akademiji u modernim vremenima. Stoga smo i udrugu koju smo osnovali iste 2019. nazvali ArtRencontre – umjetnost susreta“.

Hrvatski umjetnik Slavko Kopač s kolegama umjetnicima u Francuskoj. FOTO: Udruga ArtRencontre

U kontekstu umjetničkog menadžmenta i brige za baštinu, Tamara Floričić ističe da tu afirmaciju ne doživljava kao poslovnu priliku, već kao mogućnost etabliranja Kopača kao vodećeg hrvatskog umjetnika na zasluženo mjesto u svjetskoj povijesti umjetnosti koje mu i pripada: „Vođeni smo mišlju da je afirmacija stvaralaštva Slavka Kopača jedinstvena prilika da se Hrvatsku pozicionira na značajno mjestu u svjetskoj kulturnoj sceni, čime će se dodatno otvoriti prilika i ostalim umjetnicima s ovog prostora“.

Pojašnjava kako su za sada sve aktivnosti njihove neprofitne udruge usmjerene na prezentaciju i edukaciju o baštini Slavka Kopača, iako cijene umjetnost i stvaralaštvo brojnih autora. Izrađena je web-stranica posvećena Slavku Kopaču te pokrenut Instagram profil na kojem se aktivno prezentiraju Kopačeva djela putem suvremenih medija. Daljnja faza djelovanja Udruge ArtRencontre bila je predstavljanje Kopača široj publici kroz suorganizaciju izložbe u prostoru HDLU-a, Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu krajem 2021. „Umrežavanjem velikog broja javnih kulturnih institucija organizatori su ostvarili za izložbu postizanje statusa nacionalnog projekta pod pokroviteljstvom Vlade RH, Ministarstva kulture i medija te Agencije za odgoj i obrazovanje. Edukacija djece i mladih o stvaralaštvu Slavka Kopača iznimno je važna, stoga planiramo niz aktivnosti usmjerenih na njih. Isto tako, znanstvene i stručne rasprave potiču daljnji dijalog čemu smo svjedočili kao suorganizatori znanstveno stručnog skupa ‘Kopač – u potpunosti slobodan’ koji se održao u veljači ove godine. Na skupu su predstavljena znanstvena istraživanja troje francuskih znanstvenika, povjesničara umjetnosti napisana u knjizi ‘Kopač – Shadows and Materials’, koju je izdala cijenjena francuska izdavačka kuća Gallimard. Oni vrlo selektivno biraju umjetnike o kojima žele publicirati monografiju, i od trenutka kada je predstavljen rukopis do tiskanja knjige prošlo je svega par mjeseci. Kopača su prepoznali i uvrstili kao prioritet“, tumači Tamara Floričić.

Udruga je aktivna na promociji Kopačeve umjetnosti na međunarodnoj razini kroz uspostavljanje suradnje s prvenstveno francuskim muzejskim institucijama. Clermont Auvergne Metropole i LaM dva su značajna muzeja koji su ove godine izložili umjetnine Slavka Kopača, a potvrđena je izložba u legendarnom Centru Pompidou, odmah nakon renoviranja muzeja.

„Kopačeva djela bila su ove godine prikazana na izložbi ‘Sur Les Pas de Jean Dubuffet en Auvergne’ (Stopama Jeana Dubuffeta u Auvergneu) od 8. srpnja do 30. listopada u muzeju Roger Quilliot u Clermont Ferrandu. Kopač je prijateljstvo i rad s Dubuffetom započeo odmah po dolasku u Pariz 1948., kada mu je Dubuffet povjerio funkciju voditelja zbirke art bruta te je na toj funkciji ostao gotovo 30 godina. Poznato je da je Kopač boravio u regiji Auvergne s Dubuffetom te je za vrijeme svojih posjeta slikao u Dubuffetovu studiju. Kopačeva slika ‘Krava’ iz 1949. (ulje na platnu, 72x92cm) koja pripada zbirci Nacionalnog Muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, prvi put je na spomenutoj izložbi prikazana uz Dubuffetove ‘Krave’ koje nastaju pet godina nakon Kopačeve. Uz djelo ‘Krava’, na izložbi su prikazana i dva Kopačeva rada izrađena od vulkanskog materijala po kojemu je regija Auvergne poznata“, pojašnjava Floričić.

„Kako u udruzi nismo kulturološke struke učimo u hodu i iznimno cijenimo stručnu pomoć i savjete profesionalaca. S druge strane, naša struka i znanstveni pristup – iako s drugog područja – pružaju mogućnost da strateški posložimo resurse i aktivnosti te da prepoznamo različite okolnosti i prilike iz okruženja. Možemo reći da implementiramo određene aspekte svojevrsnog art-menadžmenta, no umjetnost je toliko specifično područje“, ističe Tamara Floričić. U tom smislu, povezali su se s kolegama iz srodnih područja, agencijom Cloverfield iz Zagreba i povjesničarkom umjetnosti Anitom Ruso, koja je doktorirala na Sorboni.

„S agencijom Cloverfield surađivali smo u podršci dionice Slavko Kopač na izložbi ‘Hrvatska svijetu’ te u suorganizaciji izložbe ‘Kopač’ koja se održavala od 17. 12. 2021. do 27. 3. 2022. u Meštrovićevu paviljonu. Voditelj agencije Damir Kanaet prepoznao je značaj umjetnika Slavka Kopača. Cloverfield dugi niz godina surađuje s HDLU-om, Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti u Zagrebu i drugim brojnim institucijama iz svijeta kulture te se bavi organizacijom izložbi i evenata, stoga nam je bio bitna logistička podrška u organizaciji izložbe u Meštrovićevu paviljonu“. Tamara Floričić slaže se kako je takav tip umjetničkog posredovanja, umrežavanja i organizacije danas nužan, s obzirom na to da mnogi takvi zahtjevni projekti godinama stoje na čekanju u javnim institucijama, gdje jednostavno nema dovoljno energije ili financijske konstrukcije da se velike stvari brzo pokrenu.

Povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Inicijative vezane za afirmaciju kulture i umjetnosti iznimno su važne, bilo da su ih organizirale javne institucije, bilo da su privatne. Umjetničko posredovanje predstavlja posebnu, važnu kariku koja povezuje kulturne institucije, umjetnost i publiku. Kultura je ključni čimbenik nacionalnog identiteta i projekti kojima se komunicira autentičnost i raznolikost izričaja doprinose njezinoj afirmaciji. Kao nacija smo sretni jer smo prebogati raznovrsnom kulturnom baštinom i vjerojatno nije jednostavno alocirati resurse, no zato je važno surađivati. Sinergija privatnih i javnih inicijativa s usmjerenim, dobro razrađenim aktivnostima mogu rezultirati snažnijim doprinosom. Želim istaknuti dobar primjer naše komunikacije s javnim institucijama, prvenstveno Ministarstvom kulture i medija, Hrvatskim društvom likovnih umjetnika te brojnim hrvatskim kulturnim ustanovama na čemu smo zahvalni“, pojašnjava Tamara Floričić.

Izložbom u francuskom gradu Lillu njihove aktivnosti ne prestaju. Sljedeće, 2023. godine Kopača će predstaviti u New Yorku u sklopu sajma „Outsider Art“, koji će se održati u ožujku, kao ključnu osobu koji je s Jeanom Dubuffetom kreirao i razvijao art brut te kao kustos i voditelj razvijao dragocjenu kolekciju “Outsider Arta“, a zadnjih dana istražuju novi trag Kopača u svjetskoj povijesti umjetnosti i njegovo prisustvo u arhivi “Artist files“ Muzeja Guggenheim u New Yorku.

Povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić iznimno pozitivno gleda na osnivanje udruga za kulturni menadžment kod nas i suradnju s njima na velikim projektima. „Svaki angažman u svijetu kulture koji promiče domaće umjetnike, valorizira našu likovnu baštinu i teži njezinoj recepciji u širim, europskim i svjetskim krugovima je itekako dobrodošao na našoj sceni. Moj angažman na izložbi ‘Kopač’ započeo je nakon nekoliko uspješnih suradnji s HDLU-om i tvrtkom Cloverfield koja se već dvadeset godina bavi menadžmentom u kulturi. Kada je organizacija ArtRencontre s predsjednikom HDLU-a Tomislavom Buntakom dogovorila izlaganje Kopača u Meštrovićevu paviljonu, suradnja se nastavila kroz moju ulogu kustosice na projektu. Budući da je Kopač od 1948. do smrti 1995. živio i djelovao u Parizu, moje poznavanje francuskog bila je olakotna okolnost te je pridonijela lakšoj komunikaciji, osobito s Pauline Goutain, Fabriceom Flahutezom i Robertom Trapanijem, istraživačima koji su o Kopaču napisali monografiju te je izdali u prestižnoj izdavačkoj pariškoj kući Gallimard“.

Slaže se kako agencije poput Cloverfielda i udruge ArtRencontre imaju uspješne i brze mehanizme povezivanja ljudi i nabavljanja sredstava za jedan tako veliki projekt poput prezentiranja opusa Slavka Kopača.

„Osim toga, Damir Kanaet ima iskustvo rada u muzeju te poznaje muzejske procedure i pravila. U njegovu portfelju najbolje je iz oba sektora. Povjeriti mu projekt znači dobiti cjelovitu uslugu produkcije, menadžmenta i PR-a, ali i mogućnost financijske održivosti projekta. Takve se vještine, znanja i poznanstva mogu prikupiti samo dugačkim i upornim djelovanjem na kulturnoj sceni. Udrugu ArtRencontre vode ljudi koji dugo i uspješno djeluju u realnom sektoru. Njihov entuzijazam i ljubav prema Kopačevu likovnom nasljeđu bez sumnje su sjajan recept za uspješno djelovanje i poslovanje u polju kulture“, zaključuje povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić.