Nacional je iz izvora bliskog Nacionalnom stožeru civilne zaštite doznao da je njegov šef i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sugerirao epidemiolozima da Povjerenstvu za primjenu lijekova u liječenju koronavirusa upute na razmatranje jedan prijedlog koji se pojavio na zadnjoj sjednici Znanstvenog savjeta Vlade, s ciljem da se korigiraju postojeće smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusa.

Radi se o prijedlogu koji je na toj sjednici iznio član tog savjeta i bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac. On je predložio korekciju liječenja pacijenata oboljelih od korone i primjenu terapije za koju smatra da bi mogla pridonijeti optimizaciji liječenja i prevenciji priljeva oboljelih od korone. A trebala bi se realizirati preko liječnika primarne zaštite.

Prijedlog je prvenstveno usmjeren na zaustavljanje razvoja citokinske oluje, odnosno pretjerane imunosne reakcije organizma na koronu, koja neminovno dovodi do teških obostranih pneumonija, ali i oštećenja drugih organskih sustava.

Sastoji se od promjene dinamike upotrebe lijekova Deksametazona, Aspirina 100 mg i Azitromicina, koji se ionako već koriste u liječenju oboljelih od korone. Po toj sugestiji oralne kortikosteroide bi trebalo početi koristiti neposredno nakon pojave visoke temperature kako bi se nakon proteka jednog tjedna spriječila pretjerana imunosna reakcija organizma na koronu, koja je u pravilu uvod u teške komplikacije za pacijente koji se nađu u takvom stanju. Sadašnje smjernice su drugačije i primjenu kortikosteroida sugeriraju tek nakon proteka prvog tjedna liječenja oboljelih od korone. Aspirin, osim u snižavanju temperature, ima ulogu u prevenciji koagulacije krvi, a kao glavni učinak Azitromicina, naročito kod starijih osoba, istaknuto je sprječavanje sekundarnih infekcija.

U ovaj proces promijenjene dinamike terapije nužno bi morali biti uključeni liječnici primarne zdravstvene zaštite zbog činjenice da kortikosteroidi mogu povisiti vrijednosti šećera u krvi, što je posebno značajno kod dijabetičara.

Sve su izraženiji i prijedlozi da se u terapiju integrira i Vitamin D3 i cink. BBC je 28. studenoga objavio da će se u Engleskoj besplatno podijeliti besplatne količine vitamina D za 2,5 milijuna ljudi koji su najranjivija skupina na meti korone, da će podjela besplatnih doza početi u siječnju, ali i da se preporučuje svakome tko si može priuštiti da vitamin D počne koristiti odmah.

Niz studija pokazao je da osobe s nižim razinama vitamina D3 imaju veću osjetljivost prema nastanku respiratornih bolesti, uključujući i koronu, a vitamin D ima i snažan protuupalni učinak. Osim toga, neke su studije pokazale da osobe s nižim vrijednostima cinka imaju dulju hospitalizaciju u odnosu na osobe koje imaju normalne vrijednosti cinka. Moguće je da bi taj model mogao uspješnije koronu liječiti u kućnim uvjetima te time rasteretiti ionako opterećen bolnički sustav.

Dermatovenerolog Andrija Stanimirović izjavio je za Nacional da je ovaj Primorčev prijedlog opravdan:

„U nedostatku ciljane etiološke terapije za covid-19, kao uostalom i za mnoge druge virusne bolesti, te u očekivanju cjepiva, a uz sve već širom svijeta uvedene epidemiološke mjere, liječnici i znanstvenici okrenuli su se i medikamentoznoj preventivi covida-19. Mnoge zemlje, primjerice Velika Britanija, službeno su iznijele preporuke što uzimati u profilaksi covida-19, a Indija, Australija, Peru, Argentina i neke druge uvele su u javnozdravstveni sustav i ‘covid kitove’ za kućnu uporabu. U Hrvatskoj bi ‘kućni komplet za covid-19’ trebao sadržavati: Vitamin D3, Aspirin 100, azitromicin i famotidin. Preko liječnika opće medicine taj bi se komplet trebao distribuirati starijima od 65 godina i svima koji spadaju u rizične skupine. Ovisno o težini i progresiji kliničke slike, pacijenti bi preko svog liječnika opće medicine, uz nadzor, mogli dobiti i oralne kortikosteroide. ‘Kućni komplet za covid-19’ zasigurno bi imao mjesta u prevenciji infekcije, kao i u omogućavanju liječenja većeg broja pacijenata s lakšom kliničkom slikom u kućnim uvjetima, što bi, naravno, direktno utjecalo na smanjeni pobol te rasterećenje bolničkog sustava. Dokazana je velika učinkovitost oralnih kortikosteroida u liječenju pacijenata s covidom-19; oni se koriste u bolničkim i kućnim uvjetima, ali bi se ova grupa lijekova, zbog mogućih nuspojava, trebala koristiti uz striktno odobrenje i nadzor liječnika. Svi ti lijekovi i vitamini trebaju se koristiti prvenstveno u prevenciji covida-19 infekcije te u početnoj terapiji pacijenata s lakšom kliničkom slikom, ali nikako kao zamjena za terapiju specijalista infektologa i po potrebi hospitalnog liječenja.“

Izvor blizak vrhu Nacionalnog stožera civilne zaštite izjavio je za Nacional da je na taj prijedlog inicijalno dobro reagirala i epidemiologinja Alemka Markotić. Uz napomenu da je zabrinuta zbog mogućih nuspojava koje bi kortikosteroidi mogli imati za oboljele od dijabetesa.

Očekuje se sada kako će reagirati Povjerenstvo za primjenu lijekova u liječenju koronavirusa. Osnovao ga je ministar zdravstva Vili Beroš 29. travnja 2020. na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave. Puni naziv mu je Povjerenstvo za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi covida-19 uključujući antivirusne i imunomodulacijske lijekove, u skladu s postojećim znanstvenim dokazima i preporukama međunarodnih relevantnih institucija.

U Povjerenstvo su imenovani kao predsjednik Rok Čivljak, zatim Ljiljana Perić, Biserka Trošelj Vukić, Dragan Ledina, Ivan Puljiz, Davorka Lukas, Dragan Lepur, Srđan Roglić, Miroslav Mayer, Darko Richter, Marinko Vučić, Edvard Galić i Marinko Artuković. Povjerenstvo je 8. rujna usvojilo prvu verziju Smjernica za liječenje oboljelih od korone, koje su upućene svim zdravstvenim ustanovama u kojima se liječe oboljeli od korone. Potom su na sjednici Povjerenstva održanoj 19. studenoga 2020. prihvaćene izmjene i dopune navedenih smjernica, odnosno donesena je njihova druga verzija, kojih su se obvezni pridržavati svi zdravstveni radnici.

Radi se o dokumentu na gusto tipkanih jedanaest stranica, u kojem se među lijekovima koji se koriste u procesu liječenja spominju i kortikosteroidi, preciznije i spomenuti deksametazon.

U ažuriranoj verziji Smjernica stoji i sljedeće:

„Kortikosteroidi su se pokazali potencijalno korisnima u liječenju teškog i kritičnog oblika bolesti covid-19 nakon sedmog dana bolesti. U tim slučajevima preporučuje se primjena deksametazona ili metilprednizolona, osim ako je njihova primjena kontraindicirana. Primjena steroida ranije u tijeku bolesti nije opravdana. Također se ne preporučuje izvanbolnička primjena steroida.“

Sada se pojavio prijedlog koji bi, ako se usvoji, opet korigirao postojeće smjernice i sugerirao raniju primjenu kortikosteroida, zapravo odmah nakon pojave visoke temperature. Ostaje vidjeti hoće li ta inicijativa biti prihvaćena te hoće li pridonijeti kvalitetnijem liječenju pacijenata oboljelih od korone.