Projekt suvremenog centra urbane kulture i inkubatora kreativnih i kulturnih industrija re-GENERATOR ušao je ovih dana u, moglo bi se reći, završnu fazu – iako je otvorenje predviđeno tek za kraj ljeta 2022. godine. Riječ je o projektu Grada Zaboka koji je odlučio napuštenu i zapuštenu industrijsku baštinu – nekadašnji prostor ZIVT-a (Zagorska industrija vunenih tkanina) – pretvoriti u višenamjenski i ekonomski samoisplativ polivalentni prostor namijenjen kulturnoumjetničkim sadržajima i organizacijama civilnog društva, a koji bi istovremeno služio i kao inkubator kreativnih i kulturnih industrija.

Kako je istaknula zamjenica gradonačelnika Grada Zaboka Valentina Đurek, cijela priča zapravo je započela još 1936. godine kada se poduzetnik Milan Prpić iz mjesta Krivi put kraj Senja doselio u Oroslavje, gradić nedaleko od Zaboka, gdje je osnovao svoju prvu tvornicu tekstila. Ubrzo je u Zaboku pokrenuo tvrtku Tekstilna industrija Milan Prpić d.d. koja je nakon Drugog svjetskog rata postala ZIVT te je 1954. godine osnovao tvrtku kćer Regeneraciju Zabok. Pod tim imenom tvrtka posluje i danas, ali ne više u prostorima kojima je temelje udario poduzetnik Prpić. U tim su, pak, neuređenim prostorima Zabočani godinama organizirali koncerte, kao i jedan od najstarijih hrvatskih rock festivala HGF.

Plan je projekta re-GENERATOR da se postojeća neuređena zgrada temeljito rekonstruira. Kapacitet dvorane bit će 500 posjetitelja, dok će uz dodatnu pozornicu s vanjske strane zgrade programe moći pratiti i do 1000 posjetitelja. Prostorije predviđene za izvođače dobit će i dvije pripadajuće kupaonice s tušem. Na katu zgrade uredit će se prostori za tonski studio koji će uglavnom koristiti demo bendovi i učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka, koji će tu dobiti mogućnost praktične nastave. Potpuno zapuštena susjedna zgrada obnovit će se od temelja, bit će izgrađena od betona i stakla, a zamišljena je kao inkubator kreativnih i kulturnih industrija. Zadnja, treća zgrada tog kompleksa, čija će ovojnica biti izrađena od polikarbonata, namijenjena je organizacijama i udrugama civilnog društva, uz hostel sa 16 ležajeva u dvokrevetnim i četverokrevetnim sobama. Sve tri zgrade bit će povezane i grijat će se na principu termalne energije, pomoću takozvanih dizalica topline smještenih ispod glavne zgrade. Dakako, predviđen je i ugostiteljski objekt. Kompletan kompleks veličine 2195 m2 redizajnirali su arhitekti Marin Mikelić i Tomislav Vreš iz arhitektonskog studija MVA, s kojima je ekipa iz Grada Zaboka “kliknula već na prvu”, kako je naglasila Valentina Đurek.

“Inkubator kulturnih i kreativnih industrija odnosi se na kompletnu Krapinsko-zagorsku županiju i područje Urbane aglomeracije Zagreb. Drugim riječima, uz postojeće djelatnike brojnih udruga i kreativne poduzetnike, svima koji će biti zainteresirani naša vrata bit će otvorena”, rekla je Đurek.

U Zaboku se trenutno radi na brojnim uređenjima i proširenjima. Zanimljiv je podatak da se broj stanovnika tog zagorskog gradića unazad nekoliko godina povećao, a prosjek godina je 39, što znači da su mahom u pitanju mlade obitelji s djecom. “Upravo se završavaju četiri velike stambene zgrade sa stotinjak stanova koji su već rezervirani ili prodani. Povećava se broj učenika, a potrudili smo se maksimalno stimulirati mlade obitelji što se pokazalo kao dobar potez. Osim toga, u tijeku je provedba projekta HŽ infrastrukture d.d. ‘Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok’ koji bi trebao omogućiti stanovnicima Zaboka da do Glavnog kolodvora u Zagrebu dođu za 25 minuta, što će omogućiti i bolje poslovanje našeg centra urbane kulture re-GENERATOR“, rekla je Valentina Đurek.

Međutim, iako je projekt respektabilno i temeljito razrađen i unatoč neskrivenoj energiji i strasti s kojom su u njega ušli, Đurek je istaknula koliko je mukotrpan bio put do ostvarenja: “Pred Božić 2017. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a najavilo je da će biti otvoren natječaj za revitalizaciju brownfield industrijskih i vojnih postrojenja. Najavljeni mogući rok za prijavu bio je 30. ožujka 2018. godine, što je izuzetno kratak rok za takav natječaj. Kako bismo ubrzali cijeli postupak, pozvali smo u gradsku vijećnicu sve lokalne relevantne projektante – statičare, električare, arhitekte, građevinare, strojare… koji su i sami, ili pak njihova djeca, odlazili u re-GENERATOR na koncerte. Znali smo da to moramo napraviti do 30. ožujka želimo li dobiti potreban novac. Uspjeli smo uz zajednički trud izraditi i ishoditi svu potrebnu dokumentaciju koja je na koncu bila visoka skoro metar i pol, no najvažnije je da smo uspjeli. Tako smo 16. svibnja 2018. godine imali već i važeću građevinsku dozvolu. Čekali smo da se otvori službeni poziv u listopadu te godine, no onda je zapravo počelo najduže i najmanje logično čekanje.

Čekali smo gotovo godinu dana da se pokrene i provede evaluacija projekata prijavljenih na službeni poziv te donese odluka o financiranju najboljih. Odluka o financiranju projekta re-GENERATOR donesena je u prosincu 2019. godine. Potom je došao koronavirus, pa su bili parlamentarni izbori, pa je napokon nakon svega toga ugovor stigao na potpis u Grad 13. srpnja ove godine, osam mjeseci nakon odluke o financiranju projekta. Željela bih istaknuti da je u isto vrijeme u Grad stigao i ugovor o financiranju projekta BRZO (Biciklistička ruta Zabok-Oroslavje) koji smo prijavili u rujnu prošle godine, čime je Grad Zabok u desetak dana dobio 36 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU-a.”

Vrijednost projekta suvremenog kulturnog centra re-GENERATOR iznosi 32.936.841,75 kuna, od čega je Gradu Zaboku dodijeljeno 27.991.474,24 kuna bespovratnih sredstava. Na pitanje koliko su u tom projektu sudjelovali Krapinsko-zagorska županija i sam župan Željko Kolar, zamjenica gradonačelnika Zaboka istaknula je da su od samog početka imali podršku, posebice kroz podršku Zagorske razvojne agencije, čiji je osnivač Županija. “Sa Zagorskom razvojnom agencijom i inače imamo odličnu suradnju u vidu pripreme projekata Grada na pozive za financiranje iz fondova. Moj prvi suradnik Nenad Miletić, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i javne potrebe, i ja kontinuirano surađujemo sa zamjenicom ravnateljice Zagorske razvojne agencije Helenom Matušom pa mogu nekako i navesti nas troje kao vodeći tim ovog projekta. U suradnji s organizacijama civilnog društva s područja Grada Zaboka osmislili smo, razradili i pripremili projekt i sve što je bilo potrebno za njegovu prijavu. To direktno i indirektno ima veze sa Županijom. Osim toga, projekt re-GENERATOR je proglašen strateškim projektom Krapinsko-zagorske županije, što nam daje vjetar u leđa. Kao i istinska i velika potpora gradonačelnika Zaboka Ivana Hanžeka (SDP) koji je već peti mandat na toj funkciji”, istaknula je Valentina Đurek.

Ne želeći baš ništa prepustiti slučaju, ekipa koja je od početka gurala re-GENERATOR naručila je od Ekonomskog instituta projekt izvodljivosti, koji je dokazao održivost ukupnog projekta jer 20 posto prostora može biti iskorišteno za gospodarske aktivnosti, u njihovu slučaju hostel i kafić koji će ostvarivati konkretan prihod. “Grad će za potrebe projekta re-GENERATOR osnovati novu ustanovu s troje ljudi na čijem čelu će biti ravnatelj koji će upravljati kompleksom, a uz njega će još biti zaposleni administrator i domar. Iz proračuna će se osiguravati dio sredstava za njihove plaće, dok je naš konačni cilj da u tom prostoru djeluju organizacije civilnog društva i zajednički prijavljuju projekte iz kojih se svi potom zajedno financiramo kao samoodrživi projekt. Uz to, pojedinci i udruge koji djeluju na području našeg grada stalno su u vrhu nagrađivanih za volontere godine i udruge godine. Volontiranje i razvoj organizacija civilnog društva bitni su aspekti našeg djelovanja. Nedavni live streaming naše konferencije o ovom projektu pratilo je oko 6000 gledatelja, što znači da smo u nekoj sinergiji i to nam je posebno drago. Trudimo se da Grad kao ustanova pomaže ljudima da se bolje osjećaju i da mladi mogu planirati budućnost. To je zaista nešto što volim. Ljudski je pomagati, a mi pomažemo starima i mladima”, naglasila je Đurek.

Ona je prije nekoliko godina pokrenula projekt pomoći starijim i nemoćnim sugrađanima kroz koji je zaposleno 55 žena koje su tijekom 24 mjeseca skrbile o 313 nemoćnih i starih ljudi. Kako je novac za dvogodišnji projekt potrošen, tako su već krenuli s njegovim nastavkom i trenutno čekaju rezultate, a sve s paralelnim ciljem da rasterete gradski proračun financiranjem iz europskih fondova jer novac koji su uštedjeli, naglasila je Đurek, uložili su ili u kulturu ili u obrazovanje. Recimo, ona je za taj projekt 40 posto plaće primala iz fondova EU-a, bez obzira na to što je dužnosnica Grada Zaboka. Zanimljivo je i da su prilikom osmišljavanja programa re-GENERATORA za mišljenje pitali i brojne udruge koje su izrazile svoje potrebe oko realizacije programa pa je tako i organizator vrlo cijenjenog međunarodnog festivala kratkog filma Tabor Film Festivala izrazio potrebu za kinodvoranom kapaciteta do četrdeset ljudi te pripadajućom infrastrukturom, što je bilo i uvaženo. Kao, uostalom, i brojni prijedlozi ostalih organizacija civilnog društva u potrazi za što komotnijim i opuštenijim radnim prostorom.

Pritom će hostel sjajno poslužiti za smještaj brojnih gostiju koji su do sada smještaj morali tražiti čak u Zagrebu. Iako su pred njima još pune dvije godine građevinskih radova i finaliziranja projekta, ne kriju nestrpljenje i naglašeni entuzijazam. “Imali smo javno savjetovanje tijekom proteklih triju mjeseci i poslana je sva dokumentacija za javnu nabavu na takozvanu ‘ex-ante’ kontrolu u SAFU, Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje, nakon čega smo dobili njihove komentare. Sljedećeg tjedna kreće javna nabava za građevinske radove. Kompletan projekt trebao bi trajati 24 mjeseca, odnosno do kolovoza 2022. godine. Negdje u tom periodu krećemo s natječajem za potrebne kadrove. Osim toga, u gradu uistinu postoji velika potreba za takvim jednim prostorom i vjerujem da će uskoro svi biti zadovoljni”, zaključila je zamjenica gradonačelnika Zaboka Valentina Đurek, ostavljajući vrlo pozitivan dojam da u Hrvatskoj postoje ljudi iz gradskih struktura koji se i te kako trude što bolje obavljati svoj posao, u cilju poboljšanja života svojih sugrađana.