Kako je vlasnik AEK-a, suspektni kriminalac, postao naftni magnat

Autor:

IMAGO/Michalis Karagiannis/Eurokinissi, IMAGO/Yannis Halas/GuliverImages

Dimitris Melissanidis, vlasnik AEK-a iz Atene, protivnika Dinama u kvalifikacijama za Ligu prvaka, jedan je od najbogatijih Grka kojeg godinama prati imidž nikad osuđenog nasilnika

Iako je nogometni klub AEK iz Atene, protivnik zagrebačkog Dinama u trećem kolu kvalifikacija za Ligu prvaka, ovog proljeća slavio osvajanje titule prvaka grčkog prvenstva, prije samo 10 godina taj je klub završio u trećoj grčkoj ligi. Te se godine borio za opstanak, da bi potkraj prvenstva klub bio kažnjen s oduzimanjem tri boda zbog upada navijača na teren a zatim je, u posljednjem kolu, poražen nakon što je primio gol u sudačkoj nadoknadi. Međutim, kako je klub bio u financijskim problemima, porezni dug iznosio je 170 milijuna eura, nije želio igrati drugu ligu, već su završili u trećoj ligi jer su time mogli izbrisati dugove. Stvorili su amaterski klub AEK čiji je vlasnik postala neprofitna udruga „Udruženi prijatelji AEK-a“, dok je za izvanrednog povjerenika, a zapravo vlasnika, postavljen jedan od najbogatijih Grka, 72-godišnji brodovlasnik i trgovac naftom Dimitris Melissanidis koji je tijekom devedesetih tijekom tri sezone bio predsjednik kluba. Melissanidis već tada objavljuje plan, a to je povratak u prvu ligu (vratili su se u roku od dvije godine), osvajanje titule prvaka (uspjeli su 2018. godine) te izgradnju novog stadiona (dovršen u listopadu 2022). No s usponom AEK-a došlo je do otkrivanja Melissanidisovih kriminalnih radnji. Nije da i prije nije bio poznat po suspektnim poslovnim potezima i nasilničkom ponašanju, ali 2018. je otkriveno kako je u njegovoj kompaniji Aegean Marine Petroleum Network došlo do prevare teške 300 milijuna dolara. Ubrzo nakon tog otkrića kompanija je u New Yorku podnijela zahtjev za bankrotom, a sudski proces u kojem su investitori i dioničari tužili Melissanidisa još nije dovršen.

Dimitris Melissanidis, danas 72-godišnjak, poslovnu karijeru započeo je kao vlasnik autoškole da bi se 2015. godine njegovo bogatstvo procjenjivalo na 3,4 milijarde dolara. FOTO: IMAGO/Yannis Halas/GuliverImages

Melissanidisovi preci su pontski Grci, odnosno Grci koju su živjeli na sjeveru Turske te su se u Prvom svjetskom ratu pobunili protiv Turaka i utemeljili Pontsku Republiku koja je postojala od 1917. do 1919. godine, nakon čega je većina njih izbjegla u Grčku. Njegov su izbjegli u Atenu, on je odrastao u siromaštvu. Odajući počast precima, novoizgrađeni stadion AEK-a nazvao je „Haghia Sophia“, odnosno „Aja Sofija“, prema velikoj džamiji u Istanbulu koja je isprva bila katedrala. Prema podacima magazina Forbes, njegovo je bogatstvo iznosilo 2015. godine 3,4 milijarde dolara. A put prema bogatstvu započeo je krajem sedamdesetih godina kada je bio vlasnik autoškole u Pireju. Sve što se nakon toga događalo opisao je riječima „bio sam pravi čovjek na pravom mjestu u pravo vrijeme“.

U osamdesetim godinama prošlog stoljeća zainteresirao se za nogomet te je osuđen zbog podmićivanja dvojice nogometaša amatera, kazna je iznosila 2330 (tadašnjih) dolara. U devedesetima je ušao u naftni i brodovlasnički biznis, da bi vrhunac poslovne uspješnosti postigao 2013. kada je postao suvlasnik OPAP-a, do tada državne kompanije koja je bila monopolist na sve oblike igara na sreću uključujući i kladionice. Međutim, tada se za poslovanje Melissanidisovih kompanija zainteresirao američki SEC (Komisija za vrijednosnice i burzu) te grčki istraživački novinari. SEC se zainteresirao jer su vrijednosnice kompanije Aegean Marine Petroleum Network pojavile na burzi New Yorka krajem 2006. godine. Ništa čudno ako se zna da je Melissanidis, između ostalih, opskrbljivao naftom američku flotu usidrenu u Grčkoj, ali i američke ratne brodove koji su 2003. sudjelovali u vojnoj operaciji „Iraqi Freedom“. Ujedno se otkrilo da je Melissanidis već u devedesetima bio optuživan zbog nekoliko slučajeva kršenja zakona glede naftnog poslovanja kao što su razne vrste prevara, neplaćanje poreza i tako dalje, ali je svaki put u sudskoj konačnici bio oslobođen ili je bio kažnjen minimalnom financijskom kaznom.

Prošlog ljeta hrvatski reprezentativac Domagoj Vida potpisao je za AEK iz Atene s kojim je odmah osvojio titulu prvaka Grčke. FOTO: IMAGO/Markos Chouzouris/Eurokinissi/GuliverImages

A onda je Lefteris Charalampopoukos, novinar grčkog ljevičarskog magazina Unfollow, objavio 2013. tekst o švercu nafte u vrijeme kada su cijene nafte otišle u nebo. Dvije kompanije, jedna od njih bila je Aegean Oil, nisu mogle objasniti gdje su nestale njihove ogromne količine nafte. Slučaj kompanije Aegean Oil završio je na sudu, ali su rasprave četiri puta odgađane jer se tužitelj nije pojavio. Ostali grčki mediji nisu pisali o tom slučaju jer ipak se radi o kompaniji koja opskrbljuje naftom američku ratnu mornaricu i iza koje stoji čovjek koji želi kupiti kompaniju OPAP. Magazin Unfollow je objavio tu priču nakon čega je Melissanidis nazvao autora članka i rekao mu „Mogao bi te ubiti bez da te upozorim. Ali ja sam muškarac i dat ću te raznijeti dok spavaš. Dat ću tebe ubiti, tvoju ženu, tvoju djecu, sve tvoje“. Prema tvrdnji autora teksta, razgovor je trajao 20 minuta, od čega je 10 minuta Melissanidis prijetio novinaru. Kada mu je novinar rekao da će o ovome obavijestiti nadležne institucije, odgovorio mu je „Jebem tebe i nadležne institucije. Ja ništa ne razumijem, ja sam Melissanidis. Nećeš mirno spavati. Nećeš moći izaći van, bit ću tvoja noćna mora. Strah od mene će te proganjati. Doći će u tvoju kuću i raznijeti te u snu. Navikao sam razgovarati s velikim novinarima“. Kada ga je novinar pitao jesu li ti „veliki novinari“ oni koji igraju njegovu igru, on je odgovorio „Želim da mi to kažeš s pištoljem uperenim u tvoju glavu“. Na telefonu novinara ostao je broj s kojeg je poziv obavljen i redakcija je ubrzo ustanovila da se radi o Melissanidisovu broju telefona koji je prijavljen na kompaniju Aegean Oil. Failos Kranidiotis, Melissanidisov odvjetnik, demantirao je da je poziv došao od vlasnika kompanije Aegean Oil. Zanimljivo, Kranidiotis je u to vrijeme bio i savjetnik grčkog premijera Antonisa Samarasa.

‘Nećeš mirno spavati, bit ću tvoja noćna mora. Doći će u tvoju kuću i raznijeti te u snu’, rekao je Melissanidis novinaru koji je o njemu objavio negativan tekst

U kolovozu 2013., šest mjeseci nakon ovog novinskog skandala, Melissanidis je kupio 33 posto dionica kompanije OPAP. Službeno je iza kupnje stajala kompanija Emma Delta registrirana na Cipru koju su činili češki, ruski, slovački i grčki investitori koji su dionice platili 650 milijuna eura. Pored Dimitrisa Melissanidisa, glavni investitor u kompaniji Emma Delta je češki milijarder Jiri Šmecj. Nakon što je potpisao ugovor o kupnji dionica OPAP-a, Melissanidis je objavio da će OPAP sponzorirati nogometni klub AEK s 1,9 milijuna eura, a uprava OPAP-a je smijenjena. No cijeli proces djelomične privatizacije ove državne kompanije ubrzo je razotkriven kao netransparentan i s visokom dozom sukoba interesa. Saznalo se da je Stelios Stavridis, šef državne agencije za privatizaciju, odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora odletio na godišnji odmor na jedan grčki otok i to avionom koji je u vlasništvu Dimitrisa Melissanidisa. „Melissanidis, koji je letio u Francusku, ponudio je da me preveze“, izjavio je Stavridis. Melissanidis je kazao da je taj slučaj dokaz hipokrizije u grčkom društvu gdje je fasada bitnija od esencijalnog. Ništa se nije dogodilo nakon toga, a 2019. je kompanija Emma Delta kupila još 33 posto kompanije OPAP postavši tako njen većinski vlasnik.

U listopadu 2022. godine otvoren je novosagrađeni stadion AEK-a s 32.500 sjedećih mjesta, a sponzorsko ime stadiona je OPAP, kako se zove kompanija čiji je suvlasnik Melissanidis. FOTO: IMAGO/Agenturfoto/GuliverImages

Silno bogat i silno utjecajan, što mu je donijelo nadimak „Tigar“, Melissanidis se mogao posvetiti AEK-u. U prvoj sezoni plasirali su se iz treće u drugu ligu. U studenome 2014., kada je AEK igrao u drugoj ligi, dvije nepoznate osobe pretukle su 45-godišnjeg Christoforosa Zografosa, nekada poznatog grčkog nogometnog suca, u to vrijeme potpredsjednika sudačke organizacije. Evangelos Marinakis, predsjednik i vlasnik Olympiacosa, sugerirao je kako je Melissanidis tražio od grčkog nogometnog saveza i Zografosa da važne utakmice njegova AEK-a sude određeni suci, što je bilo odbijeno. Marinakis je ustvrdio kako je Melissanidis nakon toga naručio napad na Zografosa. Melissanidis je reagirao tako što je optužio Marinakisa za namještanje utakmica. Ubrzo, na temelju prisluškivanja telefonskih razgovora, podignuta je optužnica protiv Marinakisa i još 26 osoba za namještanje utakmica. Šest godina je trajao sudski proces, svi su oslobođeni. Otprilike u isto vrijeme Zografos je osumnjičio Melissanidisa da je naručio napad na njega. Melissanidis je uzvratio tužbom da bi prošle godine, sedam godina kasnije, Zografos bio osuđen na godinu i pol dana zatvora zbog lažnih optužbi na račun Melissanidisa. A da Melissanidis na specifičan način zna tretirati suce potvrdilo se i u rujnu 2019. godine, kada je AEK u Ateni igrao prvenstvenu utakmicu protiv PAOK-a. Utakmicu je sudio švicarski sudac Stephan Klossner u sklopu programa razmjene sudaca. Na poluvremenu, PAOK je vodio 0:1 a iznervirani Melissanidis dočekao je, u pauzi između dvaju poluvremena, suca pred svlačionicom i napao ga tvrdeći „A da nama sudiš neki prekršaj? Sve sudiš za njih“. Sudačka trojka ušla je u svlačionicu, Melissanidis je ušao za njima i nastavio vikati na suca. Prisutni policajci nisu reagirali na incident kojem je svjedočio Daniel Wermelinger, predsjednik švicarske sudačke organizacije. Potvrdio je spomenute događaje, ali je rekao da su Klossnera kritizirali na grčkom jeziku, što on nije razumio. „Druga zemlja, drugi običaji“, zaključio je Wermelinger. Utakmica je završila rezultatom 2:2, a za AEK je tada igrao Marko Livaja.

Grupa dioničara i investitora kompanije Aegean tužila je Melissanidisa i članove uprave da su za sebe izvukli 300 milijuna dolara

I dok Melissanidis rješava svoje probleme u Grčkoj, pitanje je kako će riješiti probleme vezane za kompaniju Aegean Marine Petroleum Network čiji je osnivač i koja je 2018. godine bankrotirala. Grupa investitora na čelu s mirovinskim fondom Utah Retirement Systems tužila je Melissanidisa te bivše direktore i članove uprave te kompanije da su na prevaru izvukli iz kompanije 300 milijuna dolara, što je dovelo do bankrota. U tom je slučaju do sada donesena jedna sudska presuda i to u lipnju prošle godine, kada je američka sutkinja Naomi Reice Buchwald u New Yorku presudila da grčki ogranci revizorskih kuća PricewaterhouseCoopers (PWC) i Deloitte moraju platiti po 14,9 milijuna dolara jer, kako je stajalo u tužbi, nisu zaštitili kompaniju od financijskih prevara koje su bile očite. Deloitte je bila revizorska kuća kompanije Aegean Marine od 2006. do 2015., dok je PWC tu ulogu preuzeo 2016. godine. Druga tužba investitora i dioničara ove propale kompanije podignuta je u listopadu 2021. na sudu u Luksemburgu, gdje se tvrdi kako je Melissanidis izvlačio novac iz kompanije plaćajući napuhane troškove kompanijama koje je, zapravo, kontrolirao. Najveći projekt bio je izgradnja naftnog terminala u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koja je dijelom bila povjerena kompaniji Oiltank Engineering & Consulting Ltd (OTE) za koju se u tužbi navodi da ju je kontrolirao Melissanidis preko bliskih osoba, dioničara Aegaena. Ugovor koji je kompanija Aegean Marine Petroleum Network potpisala s kompanijom OTE 2010. navodio je da će OTE dizajnirati, projektirati, nadzirati izgradnju terminal i pružiti savjetničke uloge i to za 26,825 milijuna dolara. Dvije godine kasnije potpisan je aneks ugovora po kojem će OTE dobiti ipak malo veći iznos za navedene usluge i to 123,375 milijuna dolara. Zanimljivo, Aegean je izgradnju terminala povjerio kompaniji Quality International Co. Ltd iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, za što im je plaćeno 74 milijuna dolara. Navodno su troškovi izgradnje na kraju narasli do 114 milijuna dolara, ali je činjenica da je Melissanidis više platio projektantske usluge od same izgradnje.

Ono što se sumnja jest da je kompanija OTE nakon toga 35 milijuna dolara proslijedila AEK-u za plaćanje igrača, trenera i ostale troškove kluba. Tužitelji to podupiru elektroničkom poštom između 2015. i 2018. godine, a da pri tome ne postoje nikakvi ugovori, računi ili potvrde o kreditu kojima bi se opravdale te uplate. Do toga se došlo tako što je revizorska kuća EY (Ernst & Young) dijelom uspjela spriječiti uništavanje dokumenata sa servera koji se nalazio u Pireju. U cijeloj priči pojavio se i djelatnik kompanije Aegean koji je pomogao revizorskoj kući da uđu u server. Melissanidis mu je prijetio, što je ovaj prijavio policiji, a zatim se tjednima krio u strahu za svoj život. Sudski proces je u tijeku.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.