Jules Verne je u romanu “Tajanstveni otok“ još 1875. godine zapisao: „Vjerujem da će voda koja se sastoji od vodika i kisika osigurati neograničeni izvor energije u budućnosti”. Očigledno, Jules Verne je vjerovao u novu energiju koju danas dobivamo iz vodika, ali mu nije bilo na kraj pameti da će tajanstveni otok, na kojem će se dogoditi njegove futurističke zamisli, biti upravo hrvatski jadranski otok Vis. Na Visu već skoro dvije godine postoji i uspješno radi HEP-ova Solarna elektrana Vis, snage 3,5 MW, čime je otok Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje u ljetnoj turističkoj sezoni.

“Ali to je samo dio naše priče. S obzirom na to da grad Vis jedini ima stabilne izvore vode, a nema alternativna rješenja, mi smo već sada na 60 posto energetske neovisnosti na razini cijele godine”, ističe dugogodišnji gradonačelnik Visa Ivo Radica. “U suradnji s Udrugom H2 već smo napravili sve potrebne studije i dokumentaciju, prijavili se na europskim i hrvatskim investicijskim fondovima kako bismo što prije počeli proizvoditi vodik iz električne energije iz SE-a Vis i vode preko elektrolizera i do 2025. izgradili i pustili u rad respektabilnu punionicu vodika sa zavidnim kapacitetima. I tako postali prvi hrvatski energetski neovisan grad, naravno i cijeli otok Vis”, s ponosom kazuje gradonačelnik Radica.

‘Za komunalna vozila i za brodove koji će uvoditi red u luci, a koji će kao pogonsko gorivo koristiti vodik, 2025. utrošit ćemo oko 50 milijuna kuna’, kaže Ivo Radica, gradonačelnik Visa. FOTO: Grad Vis

Sukladno smjernicama Vlade RH o Zelenoj energetskoj tranziciji i smjernicama Zelenog plana EU, Grad Vis je s Hrvatskom udrugom za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka “H2 – Hydrogen Cell”, čiji je predsjednik inženjer Ivica Jakić, u srpnju 2021., s gradonačelnikom Radicom potpisao pismo namjere iz kojeg je s jasno da Grad Vis želi poduprijeti zelenu energetsku tranziciju s ciljem smanjivanja emisija štetnih plinova i korištenja obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i suvremenih ekološki prihvatljivih energenata, poput bioplina, vodika i metanola. “Zajedno smo pokrenuli projekte saniranja odlagališta otpada Wellington u gradu Visu i proizvodnje vodika uplinjavanjem komunalnog i drugog otpada, proizvodnje vodika iz sunčane energije SE-a Vis i zaliha viške vode, ali i izgradnju punionice vodika za komunalna vozila, radne strojeve, automobile i osobna vozila na području grada Visa”, naglašava Ivica Jakić. “ Zeleni plan i opći plan dekarbonizacije, koje je prihvatila Europska komisija, baziraju se na prihvaćanju vodika kao novog energenta, koji je ujedno i pogonski potencijal i skladište energije. Strategija razvoja vodika dala nam je smjernice za proizvodnju vodika iz više izvora, pri čemu treba voditi računa o mogućnosti skladištenja vodika kao prijenosnika i pohrane energije do trenutka potrebe i prijenosa na mjesto korištenja ili izvozne komponente na globalna tržišta, sve bez negativnog utjecaja na okoliš i bez štetnih emisija CO2. Na našu veliku sreću i zadovoljstvo, svi su ovi elementi u potpunosti zastupljeni u projektu Vis H2’’, ističe predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić.

‘Vis će biti prvi potpuno energetski neovisan grad u Hrvatskoj, a otok Vis bit će samoodrživi otok’, kaže Ivica Jakić iz Udruge H2. FOTO: Udruga H2

Vodik je postojan u svojem sastavu, a prednost kod punjenja mu je vrijeme na punionicama – traje isto koliko i kod fosilnih goriva, odnosno 3 kg vodika za 1 minutu. Cijene kazni za ispuštanje CO2 od 2021. do danas porasle su s 30 eura po toni na 87-100 eura po toni, što izravno upućuje korisnike da krenu u nove, čiste tehnologije. Nemamo još niti jednu, ali se intenzivno pripremamo za gradnju prve hrvatske punionice vodika na Visu. Zapravo, dvije viške punionice. Znamo da nam u Hrvatskoj treba trenutno 4,4 milijuna tona vodika, kako bismo se uskladili sa Zelenim europskim planom proizvodnje vodika. Kasni li Hrvatska u potrošnji europskih sredstava? “Naša je Udruga H2 u veljači 2020. upozorila Vladu RH da nam je ovo posljednja prilika za tehnološke promjene i razvoj Hrvatske. Od tada se ubrzano radi na projektima bez kojih se sredstva ne mogu povlačiti. Sve je više kvalitetnih projekata, poput ovog s Visa, investitori se okreću proizvodnji i upotrebi vodika. Cilj je da Vis, kao i ostali gradovi i lokaliteti, ovladaju zelenom kružnom ekonomijom i postanu proizvođači i potrošači, koristeći vodik za svoje ukupne energetske potrebe. Vis će biti prvi potpuno energetski neovisan grad u Hrvatskoj, a otok Vis će biti samoodrživi otok”, naglašava Ivica Jakić.

“I to nije sve”, dodaje gradonačelnik Visa Ivo Radica. “Otkako je HEP od tvrtke Konačar – obnovljivi izvori energije otkupio solarnu elektranu, izgrađenu na površini od 5,5 hektara, na lokaciji Žena Glava, 3,5 km udaljenoj do grada Visa, to je postala prva solarna elektrana na hrvatskim otocima, najveća u Hrvatskoj, ali i najveća sagrađena na otocima cijelog Mediterana. Sa snagom od 3,5 MW godišnje, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, može proizvesti 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1600 kućanstava. Uz SE-u Vis postavljen je baterijski spremnik kapaciteta 1,5 MW, najveći u Hrvatskoj, sada u probnom radu. On može akumulirati struju za minimalno 400 potrošača”, kazuje Ivo Radica i naglašava da je upravo ta 2010., kad je Končar započeo gradnju SE-a, bila poticajna i za grad Vis. “Tada smo i mi krenuli i u gradu Visu donijeli akcijski plan energetske učinkovitosti za narednih 10 godina. Samo u energetsku obnovu zgrada uložili smo 50 milijuna kuna”, ističe gradonačelnik Radica.

Na Visu već skoro dvije godine postoji i uspješno radi HEP-ova Solarna elektrana Vis, snage 3,5 MW. FOTO: Grad Vis i Udruga H2

No veliki problem grada Visa je zbrinjavanje i prerada otpada koji se trenutno smješta na gradskom odlagalištu u blizini tvrđave Wellington. “Uz pomoć H2, nakon razvrstavanja otpada, stakla, metala, plastike, papira i biootpada, suvremenom tehnologijom uplinjavanja, metodom ultravisoke temperaturne hidrolize organskog otpada iz dobivenog biosintetskog plina, izdajat ćemo vodik. Proizvodnja vodika iz komunalnog i drugog otpada bit će dostatna za sva vozila na Visu, odnosno za nultu emisiju CO2 na otoku Visu”, opisuje nam Ivica Jakić jedan od velikih zajedničkih projekata udruge H2 i Grada Visa, za koji je pripremljena cjelovita studija za proizvodnju vodika uplinjavanjem otpada i prijedlog izgradnje punionice vodika na lokaciji Parja-Rogačić. Projekt je već prijavljen i europskim fondovima i Hrvatskom fondu za zaštitu okoliša. “Uporabom 100 kg vodika dnevno u godinu dana, smanjila bi se emisija štetnih plinova CO2 za 382.000 kg, odnosno za 15,5 posto u odnosu na ukupnu emisiju CO2 nastalu od kategoriziranih vozila na otoku Visu. Dnevnom proizvodnjom vodika za osobne automobile, autobuse, kamione od 804 kg vodika, ukupni promet vozila na otoku Visu bit će za dvije, tri godine bez štetnih emisija CO2”, precizan je Ivica Jakić. Procijenjena vrijednost punionice vodika na Visu je 1.520.000 eura. Čak 80 posto sredstava za nabavu komunalnih vozila, kombija i kamiona za odvoz smeća na vodik osigurat će EU fondovi i Hrvatski fond za zaštitu okoliša.

‘Još 2010. u Visu smo donijeli akcijski plan energetske učinkovitosti za narednih 10 godina, a u energetsku obnovu zgrada uložili smo 50 milijuna kuna’, kaže gradonačelnik Ivo Radica

“Pregledom registriranih vozila otoka Visa, po kategorijama od motocikla, osobnih automobile, autobusa, do traktora i taksija, na otoku je 2676 vozila. Prosjek priliva vozila na Vis u turističkoj sezoni posljednjih godina je 55.100 vozila godišnje. Sve više vozila radi na alternativni pogon i potrebna nam je H2 stanica, proizvodnja zelenog vodika i punionica vodika u prometu. Zamislite što će značiti kad se i sva domaća vozila prebace na alternativna čista goriva i osiguramo im cjelogodišnje punjenje potrebnim energentima”, upozorava na nove dobrobiti gradonačelnik Ivo Radica i hvali partnere, jer je i za to Udruga H2 – Hydrogen Cell izradila posebnu studiju. I doista, u studiji smo pronašli podatak – ako bi sva vozila koja su u uporabi na otoku Visu, a koja godišnje pređu 18.900 km, koristila vodik kao gorivo, punionica na Visu trebat će proizvesti 804 kg vodika dnevno, odnosno 265.500 kg vodika godišnje, što je zamjena za nešto više od 1 milijun kg benzina i dizela godišnje. “Samo za komunalna vozila i za brodove koji će uvoditi red u luci, a koji će kao pogonsko gorivo koristiti vodik, 2025. utrošit ćemo oko 50 milijuna kuna”, ističe gradonačelnik Radica.

Cilj je proizvoditi vodik iz električne energije iz SE-a Vis i preko elektrolizera izgraditi i pustiti u rad respektabilnu punionicu vodika. FOTO: Grad Vis i Udruga H2

Kolika je vrijednost investicije punionice vodika u Visu, odnosno koliko će koštati proizvodnja i primjena vodika u prometu grada Visa, koja se planira izgraditi do 2025. na lokaciji Samogor, na kojoj je sada punionica za punjenje električnih automobila? Druga punionica za električne automobile uskoro se otvara u Komiži.

Ukupna financijska vrijednost investicije u punionicu vodika je 21.574.000 kuna. Vozila na pogon vodikom rade tako da se vodik preko gorivog članka pretvara u električnu energiju koja pokreće elektromotor vozila. Elektrolizer za proizvodnju vodika, razdvajanjem vode na vodik i kisik, ispušta u zrak 8 kg kisika na 1 kg proizvedenog vodika. Na Visu znaju što će s tim kisikom. „Spremat će se u boce i isporučiti uzgajalištima riba za povećanje oksidacije na moru, u kavezima za uzgoj ribe“, objasnio nam je diplomirani inženjer Ivica Jakić.

No na Visu neće stati samo na punionici vodika za motorna vozila, radne strojeve, autobuse i osobna vozila. U pismu namjere o poslovnoj suradnji Grada Visa i Udruge H2 jasno piše da se “planira izgradnja punionice vodika za linijske, trgovačke, putničke, ribarske, turističke brodove i brodice na pomorskom dobru grada Visa”. “Ali i definiranje luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma Parja-Rogačić, kao Green-Hydrogen Port, u zajedničkom projektu s Italijom, za off-shore punionice vodika na srednjem Jadranu, za potrebe hrvatskih, talijanskih i drugih brodova”, najavio je gradonačelnik Radica.