Kada je 2015. godine premijerno prikazana biografska drama „Straight Outta Compton“ o usponu gangsta rap grupe N.W.A. (Niggaz Wit Attitudes – crnci sa stavovima) koju su činili Eazy-E, Ice Cube, Dr. Dre, MC Ren i DJ Yella, gotovo svi ljubitelji hip hopa na svijetu bili su presretni jer su svjedočili nastanku velikog i važnog djela povijesti hip hopa. Kako širom svijeta tako i u Hrvatskoj, gdje je hip hop već polako skretao prema rastućem globalnom žanru – trapu.

Već godinu dana kasnije u Tvornici kulture je održan festival pod nazivom Drito iz Tvornice, što je svojevrsna parafraza naslova spomenutog filma, a s ciljem da se na jednom mjestu predstave najbolji s hrvatske i regionalne hip hop scene. Na iznenađenje mnogih, dvodnevni događaj koji se održao 27. i 28. siječnja 2016. godine u Tvornici kulture brzo se rasprodao. Svi koji su do tada sumnjali u pad popularnosti hip hopa i nisu davali nikakve šanse žanru trapa ostali su u čudu. Edo Maajka, Bad Copy, Oni, Kendi, Krankšvester, Sajsi MC, Dječaci, Kiša metaka, Mimi Mercedez, Furio Đunta, Krešo i Žuvi, High5 i Kuku$ oduševili su publiku koja je napokon dobila svoj festival kakav je dugo priželjkivala i o kojem se pričalo još mjesecima.

Grupa Krankšvester je iz Osijeka, a čine ju 3ki Stil (Davor Miletić) i Sett (Hrvoje Marjanović). FOTO: YEM / privatna arhiva

Ove godine Drito se preselio u Boćarski dom, gdje je 1. i 2. travnja novu generaciju trap zvijezda došlo pogledati preko 3000 posjetitelja.

Organizacija koja je trap prva prepoznala kao žanr koji dolazi i koji neće tako brzo proći, istovremeno podsjećajući publiku koliko dobrih hip hop izvođača živi i raste u ovim krajevima, tvrtka je Yem, koja sebe naziva malom agencijom za velike projekte koja radi po principu ključ u ruke. Osim bavljenja organizacijom spomenutih festivala Drito i niza drugih koncerata te bookinga za cijeli niz izvođača, shvatili su da ne bi bilo uopće loše nekima od njih postati i izdavač s obzirom na rastuću popularnost pa su 2020. godine pokrenuli i izdavačku djelatnost. Yem se danas brine za karijere izvođača kao što su Vojko V, Z++, Krankšvester, Bore Balboa, Pocket Palma, Grše, 30zona, Ružno pače, Buntai, Mimi Mercedez itd. To je cijeli niz izvođača koji se nalaze u samom vrhu hrvatske i regionalne trap, hip hop ili synth pop scene koja je jednostavno osvojila novu generaciju.

Čelnog smo čovjeka i glavnog organizatora tvrtke Yem, Zvonu Pušića, od kojega je sve i krenulo, pitali koliko je zapravo takva politika koja se od samih početaka oslanjala isključivo na trap izvođače čije vrijeme tek dolazi obogatila Yem i koliko znači za Yem danas? „Znači jako puno jer kad smo mi počeli pratiti i raditi trap, a to je bilo negdje oko 2013. godine, nije bilo ni love ni interesa, a danas cijela generacija Z prati domaći i regionalni trap, tako da su se napokon isplatile sve te godine Kluba i Tvornice. Kako je rekao jedan kolega organizator: ‘Ma vi ste izgradili scenu i postali jedni od najvećih promotora u Hrvatskoj danas. Tko bi normalan prije dvije-tri godine uzeo te bendove? Kakvi Buntai, Podočnjaci, Palme… A danas ti pune Tvornice.’“

Treperi Hladni, Rade Ulica, Riđi Riđ, Snajper i Žugi, članovi grupe High5; Zvone Pušić između Shina i Galaša, dvojca koji čini grupu 30zona. FOTO: YEM / privatna arhiva

Da su festivali Drito iz Tvornice, a kasnije i iz MSU-a, pa i iz Boćarskog, popularizirali trap i hip hop kao žanrove koji svake godine povećavaju broj publike i rasprodaju događaj mjesecima unaprijed slaže se i glazbena kritičarka i glavna urednica portala Glazba.hr Maja Trstenjak. „Drito je kroz godine postao jedan od najjačih glazbenih brendova u regiji, sinonim za domaću trap scenu koja je uistinu najkvalitetnija i koncertno najaktivnija u cijeloj regiji. Drito festivali u organizaciji agencije i labela Yem su omogućili da se trap glazbenici ostvare i kao koncertni izvođači, što je danas u glazbenoj industriji najvažniji i najveći izvor prihoda za sve. Opet je to tradicionalna živa forma koja, kao i u svim ostalim žanrovima, omogućuje slušatelju ultimativni doživljaj glazbe, stvara fanove, stvara novu publiku, odnosno odgaja kvalitetnu koncertnu publiku koja je oduvijek bila, a danas je posebno važan segment glazbene industrije. Također, Drito događaji su uvijek organizirani i realizirani na visokoj razini profesionalnosti i kvalitete, što je također jedan od razloga njihove velike uspješnosti.“

Pri tom valja istaknuti da hrvatski mainstream mediji, s naglaskom na oko 150 radiostanica, a jednako tako i brojni portali i tiskani mediji još uvijek muku muče s trapom kao žanrom, ne znajući pri tom niti shvaćajući što se zapravo događa na glazbenoj sceni koja gotovo nikada u svojoj povijesti nije imala jedan novi glazbeni žanr koji je narastao do takvih razmjera kao trap i čija publika istovremeno i ne sluša radiostanice niti prati medije, nego ima svoje kanale na društvenim mrežama, dok spotovi tih istih trap zvijezda prelaze i desetke milijune pregleda. Kako je istaknuo i sam Pušić, publici trap glazbe apsolutno ništa ne znače ni radio ni televizija, mada izvođači ne bi imali ništa protiv učestalije prisutnosti na tim medijima zbog prihoda od ZAMP-a. Pitali smo ga i koji su trap izvođači po njegovom mišljenju najviše profitirali svojim nastupima na Dritu od 2016. do danas?

Maja Trstenjak, glazbena kritičarka i glavna urednica portala Glazba.hr. FOTO: Privatna arhiva

„Ne bih sigurno izdvajao nikog po kvaliteti, a tko je najviše profitirao? Mislim da su svi profitirali više-manje jednako jer nastupaju pred ciljanom publikom, što se pokazalo na Dritu iz Boćarskog kada je 3000 ljudi pjevalo sve pjesme od prvog do zadnjeg nastupa. Ako je određeni izvođač još uvijek nepoznat Drito (trap) publici, samim nastupom na Dritu ili već objavom na plakatu ima dobre preduvjete da se za njega brže pročuje, što je naposljetku svima u interesu. I nama kao labelu i njima kao izvođačima. Možda bi neki rekli da ne profitiraju afirmirani izvođači poput Vojka V, Krankšvestera ili High5, ali i oni putem Drita dolaze do onog dijela mlađe publike koja inače ne ide na njihove koncerte pa nije doživjela takvu atmosferu i odličan nastup nekih tamo bumera.“

Maju Trstenjak smo zamolili da pokuša objasniti zašto niti jedan glazbeni žanr u povijesti hrvatske glazbene scene nije doživio takvu ekspanziju i popularnost kao trap i što je to po njezinom mišljenju zbog čega su nove generacije toliko prigrlile trap kao svoj generacijski glazbeni žanr? „To se dogodilo iz dva razloga – prvi su već spomenuti digitalni streaming servisi koji omogućuju visoku dostupnost glazbenog sadržaja, a drugi je zdravo postavljena podrška domaće glazbene industrije zbog koje glazbenici ovog žanra dobivaju mogućnost nastupa uživo diljem Hrvatske i regije, jednostavnu digitalnu distribuciju glazbenog sadržaja preko specijaliziranih diskografa te odgovarajuću medijsku pokrivenost. Upravo je zato njegova popularnost veća, jer je glazbena industrija prepoznala potencijal te pravovremeno odgovorila na isti. Ovakva ekspanzija jest bila očekivana u samim počecima, ali ne ovako brza, što je itekako ugodno iznenađenje.“

Zamolili smo je i da prokomentira jednu od karakteristika trapa kao žanra, a to je apsolutna sloboda izražavanja bez ikakve cenzure, uz nerijetko veličanje velikih količina narkotika, alkohola, seksa i oružja.

„Sloboda govora važna je za svaki glazbeni žanr, ne samo za trap, no mislim da smo već u proteklih nekoliko mjeseci apsolvirali razliku između slobode govora i govora mržnje. Isticanje zabave uz velike količine narkotika, alkohol i seks nisu ništa novo, samo su u trapu i hip hopu opjevane malo direktnije i eksplicitnije nego u drugim žanrovima te je to jedna od prepoznatljivih karakteristika ovog žanra. Pokušaj moraliziranja bilo koje vrste u ovom slučaju je uzaludan i bizaran jer onda bismo mogli krenuti moralizirati kroz svaki umjetnički pravac, što dovodi do uništavanja umjetnosti, koja se ne shvaća uvijek u doslovnom smislu, zar ne? Metafore i ostale stilske figure prisutne su i u trap glazbi.“

Pri tom valja još jednom naglasiti da u slučaju razvoja i popularizacije trapa kao žanra mainstream mediji nisu zaslužni gotovo uopće, iako brojni glazbeni urednici na hrvatskim radiostanicama često vole naglasiti da oni emitiraju samo glazbu hrvatskih izvođača koji pjevaju na materinjem, hrvatskom jeziku. Ukratko, svi hrvatski trap izvođači govore svoje stihove na hrvatskom jeziku, ali ih svejedno nitko ne emitira. Pa čak ni kada u njihovim stihovima nema droge, nasilja, oružja i seksa, nego samo ljubavi i dobre zabave.

Stoga smo Trstenjak pitali kako komentira činjenicu da je trap scena u Hrvatskoj danas među mladima dominantan glazbeni žanr iako trap gotovo uopće nije prisutan u eteru hrvatskih radiostanica ni u ostalim medijima. Riječ je o hrvatskim trap izvođačima, ali i o nemalom broju većih regionalnih trap zvijezda, na što je ona zaključila da je to „sasvim logično i očekivano“ te pojasnila: „U Hrvatskoj je trap danas dominantan žanr među mlađom populacijom zbog uobičajenog i već dobro poznatog preslikavanja nekog globalnog glazbenog trenda na lokalnu razinu. To se oduvijek događalo, no samo ovaj put malo brže nego inače, zbog sveprisutnosti digitalnih alata. Iz istog razloga neemitiranje glazbe trap žanra na radijskim postajama nema baš nikakvog utjecaja na njegovu popularnost među mlađom populacijom koja inače ne konzumira ‘tradicionalne’ medije kao što su radio i televizija kao izvor informacija, jer joj to zbog dostupnih internetskih servisa nije niti potrebno. No mislim da to nije zato što mladi namjerno odbijaju slušati radio, već oni tamo ne pronalaze sebi zanimljiv sadržaj. S druge strane, neemitiranje domaće trap glazbe na radiju razlog je zašto šira javnost još ni danas nije upoznata sa stvaralaštvom i glavnim akterima ovog žanra, zbog čega često nastaju razne predrasude, ali se isto tako ne stvaraju nove velike glazbene zvijezde, što se posljedično odražava na trenutnu (ne)mogućnost iskorištenja punog potencijala njihove karijere, no to je opet priča za sebe.“

Tako glavna urednica portala Glazba.hr kao neke od pionira trapa u Hrvatskoj naziva High5 i Kuku$, od kojih je priča i počela, dok kao neke od trenutno najvećih zvijezda danas spominje Z++-a i Hiljsona Mandelu, za kojega kaže da ima izuzetno istančan glazbeni ukus i talent kako aktualne glazbene trendove prenijeti u Hrvatsku. Spomenula je još nekoliko izvođača koji su se po njezinom mišljenju istaknuli. „Splitska grupa TTM radi izvrsnu kombinaciju tradicionalnog i modernog hip hopa uz zanimljive i direktne društvene poruke, od njih imam vrlo visoka očekivanja. Treba spomenuti i Podočnjake, koji koketiraju s pop žanrom te su također veliki talenti s ogromnim potencijalom. Bore Balboa izvrstan je društveni komentator s prepoznatljivom dozom ironije i inteligentnog humora, dok je grupa Buntai veliki miljenik publike zbog ljubavne tematike stihova.“

Beogradska glazbenica Milena Janković, poznatija kao Mimi Mercedez. YEM / privatna arhiva

Neka vrsta logičnog nastavka i pumpanja scene, odnosno razvijanja nove trap scene, novi je festival pod nazivom Lil Drito, koji će se u Tvornici kulture održati 30. rujna. Prodaja ulaznica već sada ide sjajno, što nam je potvrdio sam organizator festivala Zvone Pušić. „Svako jutro uz kavu gledam stanje ulaznica za sve koncerte i festivale. Evo danas smo na 130 ulaznica za Lil Drito što je svakako iznad očekivanja jer to znači da će ići iznad naše procjene prodaje, a to je 1000 ulaznica. Nastavi li se ovakav interes, rasprodat ćemo Tvornicu kulture. A osim velikog interesa posjetitelja se pojavio i interes od strane novih artista koji su počeli svakodnevno slati materijale i pitati mogu li i oni nastupati na Lil Dritu. Izgleda kako su svi jako brzo shvatili novi koncept.“ A koncept je zapravo vrlo jednostavan.

Lil Drito je verzija Drita koja će služiti kao platforma za isticanje novih imena na glazbenoj sceni s naglaskom na trap/R&B zvukove. U Tvornici će 30. rujna tako nastupiti Dino Blunt, Yung Bude, Massimo Savage, Ba$ha, Zicer Inc., Belaj Rec, Noti limun, Ružno pače, Mrzimteluka, Miach i Trepaj il’ krepaj. Neki od njih, iako prosječnim konzumentima popularne glazbe u Hrvatskoj ta imena ne znače gotovo ništa, već su rasprodali svoje samostalne koncerte, kao što je to uspjelo jednoj od trenutno najvećih zvijezda nove trap scene, izvođaču pod umjetničkim imenom Ružno pače. On je na svom prvom samostalnom koncertu rasprodao Tvornicu kulture a da prije toga gotovo niti jedna jedina radiostanica u Hrvatskoj nije emitirala niti jednu njegovu pjesmu. Nova generacija, novi trendovi, nova glazba. O ukusima se ne raspravlja, mada bi o trapu kao glazbenom žanru s umjetničke strane sigurno mnogi imali štošta za reći i pri tom ne bi bili odveć pristojni i kulturni.