U rujnu 2016. godine Tomislav Tomašević kao jedan od najžešćih aktivista u Zagrebu bio je, uz svoje suradnike – danas saborske zastupnike – Uršu Raukar Gamulin i Damira Bakića, na prosvjedu s oko tri tisuće građana koji su se usprotivili izgradnji crkve u parku u zagrebačkom naselju Savica. Unatoč tome što je zemljište predviđeno za izgradnju crkve bilo i u vlasništvu Crkve, ipak se od gradnje odustalo jer tadašnji gradonačelnik Milan Bandić nije želio nikakve aktivnosti bez suglasnosti građana.

Tri godine kasnije, 2019., pokojni gradonačelnik Bandić s kardinalom Josipom Bozanićem dogovorio je da se crkva na Savici gradi nešto južnije, na gradskom zemljištu, pa je stoga bila planirana zamjena – crkveno u parku dobio bi Grad, a crkva bi se gradila na gradskom zemljištu. Upravo je to gradsko zemljište predviđeno za crkvu na Savici, kako neslužbeno doznaje Nacional od dobro upućenih izvora, jedno od onih o kojemu je Tomašević – danas gradonačelnik Zagreba – krajem listopada razgovarao s kardinalom Josipom Bozanićem na sastanku, i to trećem otkad je preuzeo vlast u Zagrebu.

To se zemljište, naime, kako pojašnjavaju Nacionalovi sugovornici, nalazi tik uz jednu od nekoliko mogućih lokacija na kojoj bi se gradio i kamp Hrvatskog nogometnog saveza, gdje bi navodno bilo i novo sjedište Saveza. U tom bi se slučaju, ističu Nacionalovi sugovornici, za crkvu morala naći zamjenska lokacija, jer bi Grad – u slučaju izbora te lokacije – onda ustupio ili prodao to zemljište HNS-u.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević intenzivirao je razgovore s kardinalom Josipom Bozanićem, pa se tako nedavno s njim sastao treći put otkad je preuzeo vlast u Zagrebu. FOTO: Zagrebačka nadbiskupija

To je pitanje, inače, jedno od važnijih za Tomaševića, s obzirom na to da je povezano s nedavnim najavama UEFA-e da će se financirati ne samo izgradnja kampa HNS-a, već i novog stadiona Dinama. Čak je i Marko Milić, glasnogovornik Vlade, nedavno ‘’izletio’’ s izjavom da će i Vlada uložiti novac u izgradnju stadiona na Maksimiru za koji je – prema informacijama Nacionalovih sugovornika – predviđeno i zemljište tik do postojećeg stadiona, na Sveticama. Čak je ondje bila započela i izgradnja kampa HNS-a, no radovi su stali jer nisu uređeni imovinsko-pravni odnosi. Razlog je taj što je to zemljište na Sveticama u vlasništvu Crkve.

Prema dosad dostupnim informacijama, budući stadion u Maksimiru bit će kapaciteta 32.000 mjesta. Postojeći će biti srušen, a u sklopu stadiona trebao bi biti izgrađen hotel s četiri zvjezdice i trgovački centar. Priprema dokumentacije za taj projekt trebala bi trajati do kraja 2023. te bi tijekom 2024. mogli početi građevinski radovi. I sad dolazimo do ključne točke dogovora Tomaševića i nadbiskupa Bozanića.

Kako Nacional saznaje, Crkva je voljna ustupiti to zemljište na Sveticama u ‘’zamjenu’’ za dozvolu za gradnju nekoliko crkava po gradu, u kvartovima u kojima za to postoji potreba. A što bi Crkva izgubila ovim kompromisnim rješenjem? Prema tvrdnjama dobro upućenih osoba, Crkva bi popustila samim činom davanja dozvole za gradnju, odnosno ustupanja zemljišta, zato što je ondje, kao što je spomenuto, planirana izgradnja sadržaja koja nije sportsko-rekreacijske svrhe, već komercijalne.

To znači da bi Crkva pristala na činjenicu da bi se u tom budućem kompleksu na njihovu zemljištu – koje bi najvjerojatnije Crkva dala u najam ili koncesiju jer navodno nije riječ o prodaji – moglo boraviti u kafićima, pušiti, piti, posjećivati diskoklubove i slične objekte koji nisu ‘’čiste’’ kad su smjernice Crkve u pitanju.

Na sastanku potkraj listopada u Uredu zagrebačkog nadbiskupa, osim kardinala Josipa Bozanića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića, bili su i njihovi najbliži suradnici. FOTO: Zagrebačka nadbiskupija

Poznato je, dakle, što bi bili razlozi da Crkva pristane na ovakav dogovor oko izgradnje novog stadiona. No što je s Možemo! i Tomaševićem? Prema programu te političke platforme koja je prije godinu i pol preuzela vlast u Zagrebu, nekoliko je koraka predviđenih za rješavanje problema oko maksimirskog stadiona. Prvi je taj da će Gradski ured za upravu revidirati odluku o Statutu GNK Dinama, zatim bi se stadion dao u dugoročnu koncesiju, umjesto dosadašnjeg po Grad nepovoljnog zakupa, Dinamu uz uvjet demokratizacije upravljanja klubom kako bi se spriječile daljnje financijske malverzacije.

U programu Možemo! piše i da se Grad, nakon Dinamova preuzimanja svih obveza oko maksimirskog stadiona, oslobađa odgovornosti dovršavanja stadiona, čiji procijenjeni trošak iznosi od 350 do 700 milijuna kuna, čime se otvara prostor za financiranje drugih sportskih objekata za potrebe građanki i građana.

Dinamo stadionom može samostalno raspolagati i obnoviti ga sukladno Zakonu o koncesijama po povoljnim kreditnim uvjetima, čime će osigurati likvidnost do dovršetka rekonstrukcije stadiona. Posljednji korak u rješavanju pitanja Dinamova stadiona jest taj da će do dovršetka radova u Maksimiru Grad financirati adaptaciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici, kako bi Dinamo domaće i europske utakmice mogao igrati u Zagrebu.

Rješavanjem imovinsko-pravnih sporova s Crkvom, Tomašević bi se oslobodio pritiska zbog statusa quo koji u ovom trenutku nikome ne koristi. Na spomenutom sastanku potkraj listopada u Uredu zagrebačkog nadbiskupa osim kardinala Josipa Bozanića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića, bili su i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet, pročelnica Ureda gradonačelnika Martina Jurišić, pomoćnik pročelnice za poslove kabineta gradonačelnika, protokol i građane Željko Matijašec i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Branko Ančić.

Uz kardinala Bozanića sastanku su iz Zagrebačke nadbiskupije prisustvovali pomoćni biskup zagrebački i generalni vikar mons. Mijo Gorski, generalni vikar i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Tomislav Subotičanec, biskupski vikar i kancelar mr. Marko Kovač i pravni savjetnik Zoran Posinovec. Glavna tema sastanka bili su imovinsko-pravni odnosi Zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba. No ta dobro poznata fraza ‘’imovinsko-pravni odnosi’’ zapravo ima puno dublje značenje, a da je riječ o vrlo važnim projektima i dogovorima potvrđuju i odgovori Nacionalu obiju strana, koji su vrlo šturi. Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije Nacionalu je na nekolicinu pitanja o sadržaju i točkama sastanka odgovorio:

„Budući da je rješavanje navedenih predmeta u tijeku te još nemamo konačnih odgovora na većinu pitanja, bit ćemo slobodni odgovoriti na postavljena pitanja po završetku predmeta.“

U rujnu 2016. Tomislav Tomašević kao jedan od najžešćih aktivista u Zagrebu, s Uršom Raukar Gamulin i Damirom Bakićem, na prosvjedu na Savici kojom se željelo spriječiti izgradnju crkve u kvartovskom parku. FOTO: Zarko Basic/PIXSELL

U Gradu Zagrebu bili su nešto malo rječitiji. Potvrdili su Nacionalu da su, između ostalog, na sastanku Tomašević i Bozanić razgovarali o povratu zgrade na Kaptolu 9, inače u vlasništvu franjevaca, koju trenutačno koristi Gradsko kazalište Komedija. O preseljenju Komedije na novu lokaciju – buduću dvoranu u sklopu najavljivanog ali još neizgrađenog kulturnog centra Paromlin – govori se već godinama. Crkva je, sudeći prema odgovoru iz Grada, blizu tome da vrati svoju imovinu:

„Franjevački samostan u Zagrebu, Kaptol 9, podnio je u zakonskom roku zahtjev za povrat oduzete imovine, između ostalog i čestice na kojoj se nalazi zgrada kazališta Komedija. Upravni postupak je u tijeku te ne možemo ga komentirati niti prejudicirati rješenje.“

U Gradu su odgovorili i sljedeće, odgovarajući na pitanje je li Savica jedna od lokacija koje su predmet razgovora dviju strana:

„Napominjemo kako je osnovano i imenovano Povjerenstvo za rješavanje imovinsko-pravnih i drugih pitanja od zajedničkog interesa za Grad Zagreb i vjerske zajednice čije zadaće su da u suradnji s predstavnicima vjerskih zajednica utvrdi prijedloge rješavanja međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, međusobnih financijskih i drugih potraživanja i dugovanja i pitanja vezanih uz očuvanje kulturne i umjetničke baštine vjerskih zajednica. Gradonačelnik i njegovi suradnici održali su nekoliko sastanka s predstavnicima Zagrebačke nadbiskupije u vezi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, između ostalog, i za neke od ovih lokacija koje se spominju u pitanju. Razgovori će se održavati i nadalje radi rješavanja otvorenih pitanja.“

No Grad nije odgovorio na pitanje koliko je prostora u Zagrebu u vlasništvu Crkve, a da u njima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno da se još nije pronašlo rješenje, kao ni koliko je prostora u vlasništvu Crkve, a trenutačno je Grad Zagreb u njihovu posjedu, Grad Zagreb za njih plaća najam te dokad su potpisani ugovori o najmu prostora i koji je iznos najma.

Ostaje neodgovoreno i pitanje hoće li se izgraditi crkve i drugi sakralni objekti u kvartovima u kojima postoji potreba. Jer nije riječ samo o Savici. Predmet sastanka Tomaševića i Bozanića bilo je, saznaje Nacional, nekoliko lokacija odnosno nekoliko zagrebačkih naselja u kojima se želi izgraditi crkva. Osim o izgradnji crkve na Savici, navodno se dogovara i o budućim crkvama u kvartovima Kajzerica, Jakuševec i Rudeš. Upravo je crkva u Rudešu najnoviji ‘’slučaj’’, od prije svega nekoliko tjedana.

Zemljište na kojem je predviđena gradnja nove crkve, odlukom Vijeća Mjesnog odbora Rudeš – u kojem većinu s Možemo! ima i SDP – prenamijenjeno je u zelenu zonu u kojoj se onda ne bi smjela izgraditi crkva. Toj su se odluci usprotivili građani te je u tijeku potpisivanje peticije za opoziv te odluke.

Predmet sastanka Tomaševića i Bozanića bilo je nekoliko lokacija u naseljima u kojima se želi izgraditi crkva. Osim o crkvi na Savici, navodno se dogovara i o budućim crkvama na Kajzerici, Jakuševcu i Rudešu

Taj slučaj u Rudešu, prema riječima Nacionalovih sugovornika, nije nimalo bezazlen za Tomislava Tomaševića. Ovako je to objasnila jedna sugovornica, upućena u situaciju i odnose Tomaševića i vijećnika Možemo! u Rudešu:

„Ako će vijećnici morati promijeniti svoju odluku, bit će velikih problema. To su ljudi koji niti nisu jako ‘zagriženi’, nemaju viših interesa niti žele podilaziti Tomaševiću zbog njegovih dogovora i kompromisa s Crkvom. Koliko znam, Tomašević će morati ići protiv ‘svojih’, iako je upravo on sudjelovao u tome da se donese odluka protiv gradnje crkve. Uvjerena sam da će barem jedan vijećnik dati ostavku ili istupiti iz Možemo!, a više mu ni ne treba jer je ionako odluka donesena s pet glasova naspram četiri oporbena glasa. Ne znam kako će Tomašević objasniti zašto je ustuknuo i pristao na gradnju crkve.“

Sličnog je mišljenja još dvoje Nacionalovih sugovornika koji se pitaju kako će Tomašević, tako žestoki aktivist i zagovornik zelenog, opravdati naglu promjenu svojih stavova.

Pitanje lokacije kampa Hrvatskog nogometnog saveza i sjedišta HNS-a, ali i trening-terena za sve uzraste i reprezentacije, jedno je od važnijih koje gradonačelnik Tomislav Tomašević mora riješiti, a put do rješenja vodi preko crkve. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL