Nakon što je Italiji već 2020. morala vratiti 726 tisuća eura, protiv Talijanske unije Državnom odvjetništvu u Rijeci podnesena je nova kaznena prijava zbog sumnje u milijunski manjak novca iz hrvatskog proračuna, a zadnji nadzor Ministarstvo financija ondje je provelo 2015.
Nacional je proteklog tjedna došao u posjed kaznene prijave protiv Talijanske unije (TU) iz Rijeke koja sugerira kako u Talijanskoj uniji, u proteklih sedam godina, nedostaje gotovo šesnaest milijuna kuna koji su uplaćeni iz državnog proračuna, što je ekvivalentno ukupnom dvogodišnjem iznosu uplaćenom u 2019. i 2020. godini. Problem je to s kojim će se morati suočiti predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul koji za sada nije odgovarao na pozive i poruke Nacionala, već se umjesto njega samo kratko javio predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva koji tvrdi da oni posluju prema zakonu.
Drugo je pitanje treba li Vlada koja i isplaćuje sredstva Talijanskoj uniji, preko Ministarstva financija i Porezne uprave bolje kontrolirati kako se tim sredstvaima raspolaže – ili je u pitanju prešutno toleriranje zbog činjenice da i predstavnik talijanske manjine, to jest saborski zastupnik Furio Radin, podržava Vladu Andreja Plenkovića i osigurava saborsku većinu. A iz odgovora koje je Ministarstvo financija, dalo Nacionalu, proizlazi da su posljednji nadzor u toj neprofitnoj organizaciji izvršili 2015. i to temeljem anonimne prijave pa će novi ministar financija Marko Primorac morati pozabaviti tim problemom koji traje još od vremena bivših ministara Borisa Lalovca i donedavnog ministra Zdravka Marića.
No, kaznena prijava koja je, prema podacima Nacionala, 19. srpnja dostavljena Državnom odvjetništvu u Rijeci, na temelju službenih izvješća Ministarstva financija ukazuje na nesklad iznosa uplaćenog novca za Talijansku uniju iz državnog proračuna, s troškovima tog novca prikazanim u izvješćima Talijanske unije: prema tvrdnjama iz kaznene prijave od 2015. do prošle godine, s izuzetkom 2017., iznos koji nedostaje dosiže gotovo šesnaest milijuna kuna, od čega samo u prošloj godini više od osam milijuna kuna.
Ta kaznena prijava druga je ozbiljna sumnja upućena djelovanju Talijanske unije u Hrvatskoj, nakon što je prije dvije godine, u ljeto 2020., izbio ozbiljan skandal, o kojemu je Nacional ekstenzivno izvještavao: tada je talijanski dnevnik La Repubblica objavio opširan istraživački tekst s tvrdnjom da Talijani u Istri iz Italije dobivaju preko pet milijuna eura godišnje za očuvanje nacionalnog identiteta, a da tim novcem diktatorski raspolaže mali broj ljudi izabran minimalnim brojem glasova. Nakon prvotnog odbijanja čelnika Talijanske unije da komentiraju te navode, u studenome 2020., na zahtjev talijanskog ministarstva vanjskih poslova, Talijanska unija je u talijanski proračun morala vratiti više od 726 tisuća eura već dodijeljenog i dobivenog novca, a protiv istaknute članice TU-a Rosanne Bernè DORH je otvorio istragu.
Podnositelj kaznene prijave priložio je i ‘tabelu sa službenim podacima za razdoblje 2012-2022.’ i tvrdi da su ‘razlike dostigle zabrinjavajući iznos od 8.628.123,00 kuna za 2021. godinu’
Kaznenu prijavu koja je u utorak, 19. srpnja, podnesena Državnom odvjetništvu u Rijeci, uputio je podnositelj koji želi ostati anoniman, ali su njegovi podaci poznati redakciji Nacionala. Prijava je podnesena protiv Talijanske unije sa sjedištem u Rijeci, a u njoj se tvrdi kako “iz usporedbe podataka, koji su objavljeni i dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija RH, nedvojbeno proizlaze razlike u iznosima koje uz računovodstvo temeljeno na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija, ne bi trebale proizlaziti, poštujući pri tome temeljna načela urednog knjigovodstva.” Dokumenti u kojima su pronađene informacije za potkrepu kaznene prijave su “podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna Republike Hrvatske” Državne riznice i “Registar neprofitnih organizacija, podaci navedeni u ‘Financijskim izvještajima’, pod stavkom “Prihodi od donacija iz državnog proračuna”.
Kao dodatne argumente za svoje tvrdnje, podnositelj kaznene prijave dokumentu je priložio i “tabelu sa službenim podacima koji su objavljeni i dostupni za razdoblje 2012-2022.” Podnositelj tvrdi da su “razlike dostigle zabrinjavajući iznos od 8.628.123,00 kuna za 2021. godinu (država bilježi izvršena plaćanja iz državnog proračuna u iznosu od 17.709.000,00 kuna u korist Talijanske unije, dok ista bilježi prihode od donacija iz državnog proračuna u iznosu od 9.080.877,00 kuna).” Podnositelj zaključuje: “Kako zbog svega navedenoga smatram da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju udruge Unione Italiana – Talijanske unije ostvarena bitna obilježja kaznenog djela – u najboljem slučaju, neistinita iskazivanja primljenih prihoda iz državnog proračuna i povrede obaveza vođenja knjigovodstva na zakonit način – predlažem da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom predviđene radnje.”
Predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul za sada nije odgovarao na pozive i poruke Nacionala u vezi kaznene prijave koja je 19. srpnja podnesena Državnom odvjetništvu u Rijeci, ali je predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva poručio da ‘Talijanska unija djeluje sukladno svim zakonima’. FOTO: Srecko Niketic, Goran Kovacic/PIXSELL
Iz tablice priložene u kaznenoj prijavi proizlazi da ukupna razlika u uplaćenim i potrošenim svotama novca TU-a iz državnog proračuna od 2015. iznosi gotovo 16 milijuna kuna, odnosno točno 15.956.273 kune. Po godinama ovako: 2015. manjak je bio 25 tisuća kuna. Godinu kasnije, 2016., 1.185.814 kuna. Godine 2017., zanimljivo, zabilježen je višak od 640 tisuća kuna: prema tablici iz kaznene prijave, TU-u je iz državnog proračuna uplaćeno 3.205.000 kuna, a pod stavkom “Prihodi od donacija iz državnog proračuna” u “Financijskim izvještajima” TU-a navodi se kako je te godine utrošeno 3.845.000 kuna. Godinu nakon toga, 2018. ostvaren je dotad najveći minus, od 1.773.096 kuna. Godine 2019. on pada na 425 tisuća kuna, da bi 2020. narastao na čak 3.919.005 kuna, a u prošloj godini na više nego dvostruki iznos od toga: 8.628.123 kune. “Gdje je novac koji proizlazi iz razlika? Kolika će biti razlika i gdje će završiti novac ove godine?” pitanja su koja postavlja podnositelj kaznene prijave.
Kaznenu prijavu za Nacional je pristao kratko komentirati predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva. “Talijanska unija djeluje sukladno svim zakonima, odredbama i pravilnicima RH. Djelujemo sukladno onome što nam nadležni organi daju kao smjernice. Sva sredstva koja smo dobili i od RH uredno koristimo i uredno šaljemo izvješća odgovarajućim organima. To je sve što imam reći. Drugo za sada ne bih komentirao. Mogu samo potvrditi da uredno poslujemo”, kazao je Corva kratko za Nacional.
Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine u Saboru koji sudjeluje u osiguravanju vladajuće većine, bio je nezadovoljan kad se prije dvije godine otvorilo pitanje trošenja novca TU-a. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL
Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci odbili su Nacionalu potvrditi primitak kaznene prijave protiv TU-a. “Poštovani, vezano za Vaš upit od 22. srpnja 2022. o tome je li u ovom državnom odvjetništvu zaprimljena kaznena prijava protiv Talijanske unije, u kojoj se iznosi sumnja da samo u 2021. u Talijanskoj uniji manjka 8.628.123,00 kuna uplaćenih iz državnog proračuna, odgovaramo da državno odvjetništvo ne potvrđuje primitak kaznenih prijava, već daje odgovor o konkretnoj kaznenoj prijavi i to zavisno o fazi u kojoj se nalazi postupak, slijedom čega Vam nismo u mogućnosti dati tražene informacije”, stoji u odgovoru koji je ODO Rijeka poslao Nacionalu. “Napominjem”, dodaje se u tom odgovoru, “i da Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci sve važnije državnoodvjetničke odluke odnosno informacije o donošenju rješenja o provođenju istrage ili podizanju optužnice objavljuje na internetskoj stranici.” Pretražili smo internetsku stranicu ODO-a Rijeka, ali informaciju o provođenju istrage protiv Talijanske unije nismo pronašli.
Sličan odgovor Nacional je dobio i iz Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) u Rijeci. “Poštovani, vezano za vaš upit odgovaram da državno odvjetništvo ne potvrđuje primitke kaznenih prijava već može dati obavijesti o određenim predmetima i to zavisno od faze u kojoj se predmet nalazi”, odgovor je koji je Nacionalu poslala zamjenica županijske državne odvjetnice i glasnogovornica ŽDO-a u Rijeci Tea Radovani. Na našu molbu za pojašnjenjem ”vodi li Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci predmet u kojemu se istražuje sumnja da samo u 2021. u Talijanskoj uniji manjka 8.628.123,00 kuna uplaćenih iz državnog proračuna” te na naše pitanje “vodi li ŽDO Rijeka ikakve postupke vezane uz Talijansku uniju”, odgovor, do zaključenja ovog broja Nacionala, nismo dobili.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi da su posljednji nadzor u Talijanskoj uniji izvršili 2015. pa će novi ministar Marko Primorac morati riješiti taj problem koji traje još od vremena Zdravka Marića. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL
Nacional je i Ministarstvu financija, koje je od ministra Zdravka Marića preuzeo novi ministar Marko Primorac, uputio pitanja o tome provodi li Ministarstvo nadzor nad isplatama iz državnog proračuna Talijanskoj uniji i je li ikada zamijetilo ikakve nepravilnosti u trošenju tog novca. Zanimalo nas je je li, prema evidencijama Ministarstva financija, točan podatak da u platnoj bilanci Talijanske unije za 2021. nedostaje više od osam milijuna kuna, kao i jesu li Ministarstvo financija i Talijanska unija ikada imali međusobnih nesporazuma u isplatama i trošenju državnog novca. Zanimalo nas je, konačno, ima li Ministarstvo financija ikakvih saznanja da bi Talijanska unija nepropisno trošila novac koji prima iz državnog proračuna. Odgovor Ministarstva financija primili smo u subotu, 23. srpnja, i on glasi ovako:
“Ministarstvo financija, Sektor za financijski i proračunski nadzor obavlja nadzor financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 121/14) te drugih posebnih propisa, a koji nadzor obuhvaća i nadzor nad zakonitim pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofitna organizacija. Financijski nadzor nad neprofitnim organizacijama obavlja se temeljem članka 38. i članka 42. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Slijedom naprijed navedenog evidentno je da se nadzor provodi, između ostalog, i nad domaćim i stranim udrugama i njihovim savezima kao i koriste li se doznačena proračunska sredstva zakonito i u skladu s namjenom za koju su doznačena. U konkretnom slučaju, nad Talijanskom udrugom obavljen je financijski nazor za razdoblje 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine temeljem anonimne predstavke. Financijskim nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti”.
FOTO: Screenshot/istra.hr
Sumnja da je Talijanska unija nepropisno trošila, ili barem bilježila, novac iz hrvatskog državnog proračuna, koju iznosi opisana kaznena prijava, nije jedina takva sumnja protiv talijanske manjinske samouprave u Hrvatskoj. Prije dvije godine, krajem kolovoza 2020., Nacional je izvijestio o istraživačkom članku novinarke talijanskog dnevnika La Repubblica Floriane Bulfon, koja je pisala o sumnjivom trošenju novca iz državnog proračuna Italije i milijunskim ulaganjima u kupnju i renovaciju nekoliko sjedišta zajednica Talijana u Istri i na Kvarneru. Za Zajednicu Talijana u Cresu, koja broji 241 člana, potrošeno je preko milijun eura, a u Vižinadi, gdje ih je tek 90, sličan iznos. No najviše pažnje, pisao je tada Nacional, privukle su kupnja i obnova zgrade sjedišta Zajednice Talijana u Balama, s 425 članova.
Riječ je o kaštelu Soardo-Bembo, površine 800 četvornih metara, čija je obnova započela 2011. i trebala je koštati 1,1 milijun eura, ali se do kraja radova, uz četiri aneksa početnom ugovoru, trošak popeo na više od 1,9 milijuna eura. Pritom, palača Soardo-Bembo dana je na korištenje Zajednici Talijana u Balama, čija je predsjednica bila Rosanna Bernè, kupac palače i naručitelj radova bila je Talijanska unija u čijem je izvršnom odboru sjedila i Rosanna Bernè, a natječaj za obnovu palače dobila je tvrtka Vallis iz Umaga u kojoj je Rosanna Bernè tada bila zaposlena.
Dužnosnici Talijanske unije tada su odlučno demantirali pisanje La Repubblice i Nacionala. Predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul ustvrdio je da je sve što Nacional navodi o investicijama u Balama laž, kao što je i navode talijanskog lista proglasio apsolutno lažnim informacijama. Štoviše, saborski zastupnik talijanske manjine Furio Radin članak u La Repubblici nazvao je “velikim fake newsom”, a autoru članka u Nacionalu Dinu Geromelli izjavio je ovako: “Napravili ste konstrukciju u svojoj glavi. Toliko o Nacionalu koji je nekad bio ozbiljna novina i toliko o novinarskoj slobodi. Vama su nametnuli temu i vi ćete napisati ono što od vas traže. Može vas biti sram. To govori o vama kakva ste osoba.”
Najviše pažnje prije dvije godine privukle su kupnja i obnova palače Soardo-Bembo koja je dana na korištenje Zajednici Talijana u Balama, a i njihovu je predsjednicu Rosannu Bernè DORH istraživao
Međutim, samo mjesec dana nakon što je članak u Nacionalu objavljen, u rujnu 2020., državno odvjetništvo potvrdilo je da je Rosanna Bernè pod istragom za više kaznenih djela. Ako je suditi prema ročišniku suđenja na hrvatskim sudovima, Rosanni Berne naknadno je počelo i suđenje, jer je 3. prosinca prošle godine, na Županijskom sudu u Puli, bilo zakazano ročište protiv “okrivljene Rosanne Berne i drugih”, “zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 1. i 2. Kaznenog zakona”, što je pravnička formulacija za zloupotrebu službenih ovlasti.
Naposljetku, u studenome 2020., Nacional je objavio vijest da je Talijanska unija, na zahtjev talijanskog ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje, u talijanski državni proračun morala vratiti preko 726 tisuća eura već dodijeljenog i dobivenog novca. Radi se o fondovima koje je prethodno Italija bila dodijelila za implementaciju niza projekata i aktivnosti u korist talijanske nacionalne zajednice na području država bivše Jugoslavije, prvenstveno Hrvatske i Slovenije, koji su uplaćeni na devizni račun Talijanske unije, ali za koje je talijansko ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje tražilo da budu vraćeni u proračun zbog neispunjavanja uvjeta i nepoštovanja sporazuma koji je TU potpisao s tim ministarstvom i Narodnim sveučilištem u Trstu. Bio je to prvi takav zahtjev Talijanskoj uniji u tri desetljeća otkad je osnovana, objavio je Nacional u studenome pretprošle godine. “Konačna odluka ministarstva već je stigla, a povratak novca je u proceduri”, potvrdio je tada za Nacional predsjednik izvršnog odbora TU-a Marin Corva, isti dužnosnik koji je Nacionalu, u slučaju aktualne kaznene prijave zbog sumnje u nepropisno korištenje novca iz hrvatskog državnog proračuna, sada izjavio kako “Talijanska unija djeluje sukladno svim zakonima, odredbama i pravilnicima RH.”
Bivša šefica Zajednice Talijana u Balama odgovornost je htjela prebaciti na Plinija Cuccurina koji ju je prijavio
Državno odvjetništvo je bivšu predsjednicu Zajednice Talijana u Balama Rosannu Bernè istraživalo zbog sumnje u više kaznenih djela, između ostalog zbog sumnje da nije vodila knjigovodstvo udruge, ni propisane poslovne knjige. Pod istragom je bio i njen brat Enrico Bernè, za kojeg DORH smatra da je bio sudionik u dijelu kaznenih djela tako da je, kako bi prikrio sestrino protupravno postupanje, izdavao fiktivne račune. Ona je prije dvije godine za Nacional ovako objasnila pozadinu cijelog slučaja u koji je umiješan i potpredsjednik Sabora Furio Radin:
“Svjesna sam da će sve što ću vam reći biti iskorišteno protiv mene, ali želim ispričati svoju istinu. Posljednjih dana objavljeno je desetak članaka o meni, ali vi ste jedini medij koji me je kontaktirao”, rekla je Rosanna Bernè koja je samo za Nacional 2020. prvi put odgovorila na optužbe DORH-a. Za navode da je bratu besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana, kazala je da to nije bilo besplatno. Tvrtka njenog brata plaćala je tajnicu koju Zajednica Talijana u tom trenutku nije bila u financijskom stanju zaposliti i koja je devedeset posto radnog vremena posvećivala administrativnim poslovima Zajednice Talijana. Iako je to u najmanju ruku neobično, ona je tvrdila da je to bio usmeni dogovor za koji su znali svi i koji je postignut između svih strana, među kojima su Općina Bale, Zajednica Talijana, ali i Talijanska unija. Kao primjer, navela je 2011. godinu, kada je sav novac za Zajednicu Talijana u Balama stigao tek u rujnu. “Od početka godine pa sve do rujna, netko je trebao plaćati vodu, struju, tajnicu, kao i sve aktivnosti, putovanja za članove Zajednice Talijana.” Rosanna Bernè navela je da je dio tih troškova dobronamjerno i u svojstvu predujma plaćala tvrtka njenog brata, plaćala je i vlastitim novcem, a novac mu je kasnije, kad su stigla sredstva, vraćen za što, tvrdi, posjeduje svu dokumentaciju koju je 2016. na kraju mandata predala Zajednici Talijana, Talijanskoj uniji i Općini Bale, ali te dokumente nitko od njih nije uzeo u obzir.
Na optužbe da je novac uzimala direktno s računa Zajednice Talijana, a da za to ne postoje izvješća, bivša predsjednica Zajednice Talijana odgovorila je da sva izvješća postoje, ali da ona nisu predana. “Ne bježim od odgovornosti. Konkretno, za dvije godine nisam predala poslovne knjige, to je moja greška. Ali imam dokumente koji objašnjavaju što se dogodilo i prije nego što su me prijavili”. Naime, osim DORH-u, Rosanna Bernè je prijavljena i USKOK-u. Od DORH-a je dobila pismenu obavijest o istrazi tijekom ljeta, a iz USKOK-a se još nitko nije javio. Prijavu Rosanne Bernè je, barem službeno, sastavila njena nasljednica Martina Poropat, čiju je kandidaturu bila predložila baš Rosanna Bernè.
“Prijava je krenula od Plinija Cuccurina, Martina Poropat je na nju samo stavila potpis”, otkrila nam je Bernè koja je tvrdila da se to dogodilo zbog osobnih razloga. Naime, iako je uz Cuccurina Rosanna Bernè bila od 1999., a kasnije je čak i bila kandidatkinja na njegovoj izbornoj listi, prema njezinom tumačenju problemi su počeli kad je Cuccurin čuo da su Zajednica Talijana i Talijanska unija dali u najam jednoj tvrtki prostor na trećem katu prestižne palače Bembo. “On je taj prostor htio za svoju tvrtku Mon Perin. Iz Mon Perina su za taj prostor bili spremni platiti, ali nisu htjeli sklopiti ugovor s Talijanskom unijom. Osim toga, nama je bio cilj prostor dati u najam nekome tko se bavi ugostiteljstvom jer nam je falio takav sadržaj, pa Cuccurin prostor nije dobio”.
Komentari