Nacional otkriva zašto su predstavnici Možemo! i SDP-a u Upravnom vijeću bolnice za novu ravnateljicu KB-a Sveti Duh izabrali Anamariju Šimundić umjesto Mladena Bušića, iako tu gradsku bolnicu ubrzo preuzima država pa nova ravnateljica neće ni početi provoditi svoj program

U ponedjeljak predvečer na sjednici Upravnog vijeća Kliničke bolnice Sveti Duh, čiji je osnivač i vlasnik Grad Zagreb, s četiri glasa za i tri glasa protiv Anamarija Šimundić izabrana je za novu ravnateljicu bolnice. Za njezin izbor glasala su tri predstavnika Možemo! i jedan predstavnik SDP-a.

Anamarija Šimundić dosadašnja je pročelnica Zavoda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku. Kako je u lipnju ove godine objavio portal Telegram, prema nedavno objavljenom istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Stanfordu jedna je od 47 hrvatskih znanstvenika koji su među dva posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika u pojedinim granama znanosti.

Radi se o legitimnom, ali zbog nekih okolnosti ujedno i intrigantnom natječaju na koji su se javili oftalmolog Mladen Bušić – koji je, uz jedan prekid, na čelu bolnice od 2005. – te još dvoje liječnika iste bolnice: pročelnica Zavoda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku Anamarija Šimundić i pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Dragan Jurčić. Oni su, po abecednom redu, ispitivani tijekom ponedjeljka poslijepodne i svaki je od kandidata imao otprilike pola sata za prezentaciju vlastitog programa. Potom su odgovarali na pitanja Upravnog vijeća bolnice koje čine predsjednik Darko Kaštelan i šestero članova – Branko Ančić, Ana Bobinac, Davor Katavić, Tomo Pavić, Boris Šimunjak i Dubravka Ivanić.

KB Sveti Duh danas raspolaže s 585 bolničkih kreveta, od čega je 100 u sklopu Dnevne bolnice, dok za pacijente skrbi oko 1600 djelatnika. Danas je ta bolnica jedna od modernijih i opremljenijih u Hrvatskoj.

Jedan Nacionalov izvor iz te bolnice ovako iznosi svoje viđenje političkih konotacija tog izbora:

“Sve je bilo po zakonu i statutu, ali izabrana je kandidatkinja, šefica laboratorija i znanstvenica, bez iskustva u upravljanju velikim sustavima. Žao mi je, ali to pokazuje da su čelni ljudi Možemo u kampanji govorili da će se pri odabiru kandidata voditi rezultatima, a sada rade nešto posve drugo.”

Taj izvor smatra da je ravnatelj i dalje trebao ostati Mladen Bušić, i to zato što je uspješno upravljao bolnicom.

Nacional je pokušao dobiti i njegovu izjavu, ali nakon višestrukih poziva i poruka dosadašnji ravnatelj bolnice Mladen Bušić putem SMS-a je samo kratko poručio: “Bez komentara!”

Nacionalu je više izvora upućenih u zbivanja povezana s tom kliničkom bolnicom reklo da bi u travnju 2022. – dakle, za samo tri i pol mjeseca – KB Sveti Duh trebao doći pod ingerenciju države, odnosno Ministarstva zdravstva, i to u kontekstu reformskih manevara povezanih s drugačijim modelom financiranja te bolnice u budućnosti. Zato neki medicinski izvori smatraju da je aktualni natječaj zapravo besmislen, iako dugogodišnjem ravnatelju Bušiću mandat istječe početkom iduće godine. Također smatraju da bilo koji ravnatelj izabran na ovom natječaju neće imati ni minimum vremena za provođenje svog programa bude li, što se legitimno očekuje, država na čelo te bolnice postavila svoje ljude. Isti izvori smatraju i da bi bilo ekonomičnije i svrsishodnije da u tom prijelaznom periodu bolnicom upravlja privremeni v.d. ravnatelj.

Nacional je Gradu Zagrebu, Ministarstvu zdravstva i Upravnom vijeću bolnice poslao upit u kojem se traži pojašnjenje izbora novog ravnatelja Kliničke bolnice Sveti Duh.

Na pitanje kakvi su planovi Grada Zagreba s Kliničkom bolnicom Sveti Duh i zbog čega je i po čijoj točno odluci raspisan natječaj za novog ravnatelja bolnice ako je već od ranije poznato da se u travnju 2022. – dakle, za samo tri i pol mjeseca – KB Sveti Duh stavlja pod ingerenciju države, to jest Ministarstva zdravstva, kao i na pitanje zašto u tom prijelaznom periodu nije bio imenovan v.d. ravnatelja ako je logično očekivati da će novi osnivač – to jest, Ministarstvo zdravstva / Vlada – imenovati svoju novu upravu i je li Grad s Ministarstvom moguće dogovorio da će u bolnici nakon prijelaznog perioda ostati nova uprava koja će sada biti izabrana, iz Grada Zagreba ovako su odgovorili:

“Ravnatelju Kliničke bolnice Sveti Duh mandat istječe 3. siječnja 2022. godine. Temeljem odredbe članka 24. Statuta Kliničke bolnice odluku o raspisivanju javnog natječaja donosi Upravno vijeće najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja.

‘Prema Nacrtu prijedloga Zakona predviđeno je da osnivač svih bolničkih ustanova postane Republika Hrvatska, međutim, Nacrt nije konačan dokument’, kaže pročelnica Ureda za zdravstvo Šentija Knežević

Pri Ministarstvu zdravstva formirana je Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prema Nacrtu prijedloga predviđeno je da osnivač svih bolničkih ustanova postane Republika Hrvatska, međutim, Nacrt nije konačan dokument.

Kako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije prošao zakonsku proceduru niti stupio na snagu, Grad Zagreb postupa sukladno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Statutu Kliničke bolnice Sveti Duh.”

Odgovore je potpisala Mirela Šentija Knežević, pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo.

Ministarstvu zdravstva, na čelu s Vilijem Berošem, Nacional je postavio slična pitanja, uz dodatno pitanje koje glasi: Hoće li Ministarstvo zdravstva u travnju, nakon što preuzme nadležnost nad bolnicom, raspisati novi natječaj za novu upravu, to jest, ravnatelja bolnice? Glasnogovornica Ministarstva poslala je sljedeći odgovor, pozivajući se zapravo na činjenicu da novi zakon, prema kojem će bolnica prijeći u nadležnost Ministarstva, još nije stupio na snagu:

“Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da ravnatelja imenuje Upravno vijeće na temelju natječaja. Budući da se radi o ravnatelju ustanove kojoj je osnivač Grad Zagreb, Ministarstvo zdravstva ne daje suglasnost na imenovanje ravnatelja. Dok na snagu ne stupe izmjene Zakona, primjenjuju se odredbe koje su na snazi.”

Izvor neposredno upućen u zbivanja u KB-u Sveti Duh tvrdi kako je moguće da je nova gradska vlast iz Možemo! u Zagrebu insistirala na raspisivanju natječaja zato što je Bušić privukao njihovu pozornost na sportskom, a ne medicinskom planu. I to kao predsjednik zagrebačkog košarkaškog kluba Cibona.

Izvor neposredno upućen u ta zbivanja ovako je za Nacional iznio svoje viđenje situacije:

„Bušić kao predsjednik Cibone nije šutke pristao prepustiti upravljanje Košarkaškim klubom Cibona grupaciji za koju on i njegovi suradnici sumnjaju da je klub htjela postupno upravljački prepustiti poznatom hrvatskom poduzetniku Emilu Tedeschiju, koji je godinama investirao u Košarkaški klub Cedevita. Tedeschi je na koncu tu investiciju prebacio u Ljubljanu, nezadovoljan odnosom vlasti prema svom klubu u Zagrebu. Prije nekoliko mjeseci Bušiću je pristupio Goran Đulić, član Možemo!, ekonomist koji je uključen u tzv. tematske grupe ekonomije, sporta, prometa i ekologije i član je trnjanske kvartovske grupe. On mu je pristupio prvenstveno zbog njegova angažmana u Ciboni i kulturno mu prenio očekivanja Možemo! da se klub potpuno depolitizira. Ali je istodobno naveo kako postoji grupa ljudi koju bi oni podržali u nastojanju da preuzmu upravljanje Cibonom. Među ostalima, naveo je imena Saše Bekića, Renata Radačića, Aleksandra Petrovića, Borne Glavaša i još nekih. Bušić ga je saslušao, ali je tu traženu depolitizaciju proveo na svoj način, izveo neke kadrovske promjene u klubu te na koncu i sam odstupio i privremeno se još uvijek zadržao u Skupštini kluba. Bušić ni o čemu nije javno progovarao. U međuvremenu, usporedo je intenzivno neslužbeno komunicirao sa zamjenikom gradonačelnika Lukom Korlaetom. Korlaeta je informirao o namjerama novih gradskih vlasti da gradska tijela Ciboni uskrate financiranje. U tom kontekstu bilo je raznih preokreta. O tim je događajima Bušić tek nešto suzdržano javno govorio tijekom ljeta. Ali na koncu je, u svjetlu svih kadrovskih preslagivanja u bolnici Sveti Duh, primio jasnu neslužbenu poruku koja se svodila na to da mu ne mogu oprostiti što nije pristao provesti scenarij koji je Možemo! namijenio za Cibonu. A taj se scenarij u biti svodio na to da klub postupno treba isporučiti Emilu Tedeschiju. Nije sporno da Cibona treba snažnog sponzora. Nije sporno ni to da privatizacija kluba nije nužno loše rješenje. Ali ta se namjera samo treba jasno javno artikulirati. Jer ovako se Možemo! prema načinu upravljanja strelovito u nekim segmentima približava Bandićevoj administraciji.“

Kao i funkciju ravnatelja KB-a Sveti Duh, Bušić je Cibonu preuzeo na zamolbu bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Predsjednik Cibone bio je od 2016. sve donedavno, kada je tu funkciju preuzeo Mario Petrović, poduzetnik i suvlasnik agencije Millenium promocija. Nacional je nedavno dubinski istražio taj manevar i objavio o tomu tekst u sportskom mjesečniku Tempo koji izlazi uz Nacional.

Bušić kao predsjednik Cibone nije pristao prepustiti upravljanje klubom grupi za koju on i njegovi suradnici sumnjaju da je Cibonu htjela postupno prepustiti Tedeschiju. Klub je depolitiziran tek nominalno

Tempo je otkrio da oko tog kluba traje rat više struja zainteresiranih za preuzimanje prevlasti, i to s različitim motivima: od želje za zadržavanjem postojećeg stanja navodno pogonjene strahom od razotkrivanja stvarnih dugova i štetnih aranžmana iz bliske prošlosti, do želje za potpunim preuzimanjem vlasti i „resetiranjem“ višestrukog prvaka države, što bi neizbježno – ako se taj scenarij doista dogodi – značilo i mogućnost odlaska u stečaj.

Smrt zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i promjena gradske vlasti prvi put u zadnjih dvadeset godina, u rekordnom roku odrazili su se na Cibonu: osim što su dugovi ubrzano počeli izlaziti na vidjelo i dolaziti na naplatu, vrlo je izvjesno značajno smanjenje iznosa koji se u njenu blagajnu direktno ili indirektno slijeva iz javnih izvora. Gradonačelnik Tomislav Tomašević već je najavio da će u idućoj godini Zagreb izdvajati znatno manje novca i za program javnih potreba u sportu i za poticanje vrhunskog sporta u klubovima označenima kao nositelji kvalitete.

U takvom ozračju Skupština kluba sastavljena od tek nekoliko članova, među ostalim i onima u evidentnom sukobu interesa, nadopunjena je novim ljudima, a potom je izabrano i novo vodstvo Cibone.

“Ukratko, i nakon Bandića – Bandić. Klub je nominalno depolitiziran jer ni na jednoj istaknutoj poziciji više nisu osobe povezane s aktivnom politikom, no jasno je da do prave smjene nije došlo: bivši predsjednik Mladen Bušić jest odstupio, ali je pronašao svoje mjesto u Skupštini od samo nekoliko članova. Nominalno se povukao i direktor Domagoj Čavlović jer je imao presudu zbog koje se morao udaljiti iz sporta na tri godine, sukladno Zakonu o sportu, ali i dalje iskazuje ambiciju barem kao savjetnik utjecati na donošenje odluka. Član Skupštine Vjekoslav Šafranić najprije se kandidirao, a potom je i izabran za predsjednika Sportskog saveza grada Zagreba, odakle će imati utjecaja na raspodjelu gradskog novca. Gradonačelnik Tomislav Tomašević suptilno je toj ekipi dao do znanja da je vrijeme da se maknu sa svojih pozicija, no oni su to shvatili dosta ležerno”, izjavio je nedavno sugovornik Nacionala iznimno upućen u događanja oko Cibone.

U ovom klubu – nominalno, udruzi građana – i dalje postoji praksa da skupštinari de facto biraju sami sebe, nešto slično Mamićevom Dinamu. Time formalno ne krše ni Zakon o sportu ni Zakon o udrugama, ali je jasno da se radi o zatvorenom sustavu potpuno suprotnom samoj biti i svrsi udruga; gradonačelnik Tomašević javno je najavio da će Dinamu uskratiti financiranje sve dok tako funkcionira i pitanje je hoće li jednako postupiti u slučaju Košarkaškog kluba Cibona kao simbola Zagreba.

‘Žao mi je, ali ovo pokazuje da su čelni ljudi Možemo! u kampanji govorili da će se pri odabiru kandidata voditi rezultatima, a sada rade nešto posve drugo’, komentirao je izvor iz bolnice izbor ravnateljice

Gradonačelnik Tomašević izjavio je još početkom lipnja da budućnost Dinama vidi onako kako to godinama zazivaju Bad Blue Boysi – po principu jedan član, jedan glas – prenijela je televizija RTL. U tom kontekstu Tomašević je izjavio:

‘’Meni se ne čini u redu da 11 tisuća članova Dinama nema nikakvog prava glasa oko upravljanja Dinamom, nego zapravo 80 članova Skupštine, uz ostala tijela, odlučuju o svemu. Mora doći do demokratizacije upravljanja.’’

U isto vrijeme spomenuti Goran Đulić, koordinator za sport platforme Možemo! izjavio je sljedeće:

‘’S naše strane, Grad nudi vrijednu gradsku imovinu, a s druge strane, jedino što tražimo jest administrativna promjena upravljanja klubom, odnosno, da se klub otvori svim svojim navijačima.’’

Drugim riječima, ništa od obnove starog stadiona, nego ili dodjela prava građenja ili dugoročne koncesije Dinamu da novi stadion gradi sam. Ali ni jedno ni drugo neće se ostvariti bez radikalnog zaokreta u vođenju kluba. Slična je situacija i u Ciboni, ali se pogled na situaciju dramatično razlikuje ovisno o perspektivi iz koje se ona prezentira.

To je ozračje u kojem je umjesto Mladena Bušića za novog predsjednika Cibone imenovan Mario Petrović, što evidentno predstavlja kompleksni manevar koji nije dobro primljen u političkoj stranci Možemo!

Je li to ujedno bio razlog za forsiranje smjene Bušića s funkcije ravnatelja bolnice Sveti Duh, također je pitanje percepcije, ovisno iz kojeg se kuta gleda na osvijetljenu problematiku.

Kako je uspješni Bandićev ravnatelj Bušić razvio KB Sveti Duh te mu donio klinički status i novac iz fondova EU-a

Bolnica Sveti Duh prije dvadeset godina zbog starosti i dotrajalosti bila je glavni kandidat za preseljenje u desetljećima planiranu, a nikad realiziranu Sveučilišnu kliničku bolnicu u Blatu te je zapravo bila pred zatvaranjem. Do sredine 2005. poslovala je u uvjetima većinom zastarjele i nedovoljne medicinske opreme, bez dostatne i odgovarajuće infrastrukture te neodržavanih, oronulih, neprikladnih i skučenih građevinskih objekata za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Bolnica je u razdoblju od 2005. do 2010. temeljito infrastrukturno obnovljena, dograđena i opremljena suvremenom medicinskom i terapijskom opremom vrijednom više od 50 milijuna kuna te je provedena cjelokupna informatizacija bolnice.

Od 14 odjela bolnice klinički status imala su samo tri, što je bilo nedovoljno za apliciranje za status Kliničke bolnice, no u samo četiri godine još su tri odjela postala klinike te je prvi put u povijesti Hrvatske jedna opća bolnica u vlasništvu lokalne zajednice prerasla u kliničku bolničku ustanovu. Iste te 2009., uz Hitni prijem, s radom je započeo i Objedinjeni bolnički hitni prijem. Zavod za oftalmologiju bolnice u svibnju 2010. također je stekao klinički status te je postao Klinika za očne bolesti. Klinika za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh, pod pokroviteljstvom osnivača Grada Zagreba, od 2011. do 2014. godine u vrtićima Grada Zagreba provodila je najveći svjetski projekt screeninga na ambliopiju pod nazivom „Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba”. Tim projektom Hrvatska je tada samo kroz svoj glavni grad, a od 2015. na svom cijelom teritoriju, svrstana među tek desetak najrazvijenijih država svijeta koje imaju slične projekte na nacionalnoj razini.

Uspostavljen je i nacionalni Registar ranog otkrivanja slabovidnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Započevši s probnim radom 1. lipnja 2017., Registrar je postao prvi nacionalni registar ranog otkrivanja slabovidnosti u svijetu.

Tijekom 2008. godine prihvaćen je i projekt rekonstrukcije objekata na lokaciji bolnice, koji je, između ostaloga, uključivao izgradnju i opremanje dnevne bolnice te jednodnevne kirurgije iz više područja interne medicine, kirurgije, urologije, ginekologije i neonatologije, neurologije, oftalmologije i fizikalne medicine. U sklopu tog projekta bila je i izgradnja podzemne garaže, a riječ je o ukupnoj površini od 23.000 m2. Gradnja je financirana po modelu javnog partnerstva bolnice, Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba. Istovremeno je uz suglasnost Ministarstva zdravstva pokrenut i postupak pripreme prijedloga projekta za opremanje dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije medicinskom opremom, koji je 2016. predan na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Bolnici su odobrena bespovratna sredstva u iznosu 49,3 milijuna kuna iz europskog Fonda za regionalni razvoj. Izgradnja dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije dovršena je polovicom 2020. godine, ali je u uvjetima pandemije i provedbe protuepidemijskih mjera njeno stavljanje u sustav javne zdravstvene zaštite građana uslijedilo u lipnju 2021. Nedavno je završen i drugi ciklus sveobuhvatnog obnavljanja medicinske opreme vrijedan 40 milijuna kuna.