Godišnje se u Salzburgu organizira oko 4500 kulturnih događaja, a koliko je turizam važan kao ekonomski faktor za grad, ali i za čitavu zemlju govori podatak da se udio Salzburga u bruto domaćem proizvodu u turizmu kreće oko 15 do 20 posto i u turizmu radi deset tisuća ljudi

Salzburg, rodni grad W.A Mozarta, od turizma je u 2019. godine uprihodio milijardu eura. Četvrti po veličini grad u Austriji, iza Beča, Graza i Linza, broji 155 tisuća stanovnika, a prostire se na površini od 65 kvadratnih kilometara. Altstadt, kako se nekada zvao stari dio Salzburga, poznat je po svojoj baroknoj arhitekturi te se smatra jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Salzburg je od 1997. član UNESCO-ove liste svjetske baštine.

Teško bi bilo pobrojiti koliko Salzburg ima turističkih atrakcija, u njemu se godišnje organizira oko 4500 kulturnih događaja, a najviše njih događa se u vrijeme manifestacija Mozartov tjedan, Uskrsni festival, Ljetni festival te u vrijeme Adventa. Koliko je turizam važan kao ekonomski faktor za grad, ali i za čitavu zemlju govori podatak da se udio Salzburga u bruto domaćem proizvodu u turizmu kreće oko 15 do 20 posto. Turistička djelatnost u gradu otvara 10 tisuća radnih mjesta u više od tisuću ugostiteljskih objekata, kafića, barova i restorana te u oko 130 smještajnih objekata,hotela u raznim kategorijama, gostionicama i privatnom smještaju. Sezona u Salzburgu traje od Uskrsa pa sve do kraja godine. Gradonačelnik Salzburga Harald Preuner je naglasio: “Turizam je i izraz naše austrijske gostoljubivosti i snažan stup našeg gospodarstva”.

U špici sezone u Salzburgu se svaki dan održi barem jedan koncert ,opera ili balet. Koncerti se svakodnevno održavaju i u sakralnim objektima.

Salzburg je destinacija u koju turisti rado dolaze tijekom cijele godine, s izuzetkom nekoliko zimskih mjeseci kada je broj dolazaka nešto manji. S obzirom na to može se zaključiti da je riječ o cjelogodišnjoj turističkoj destinaciji.
“Salzburg godišnje posjeti 10 milijuna”, kaže Roland Plötzeneder iz Gradskog turističkog ureda. “Salzburg živi od turizma, to je najjača gospodarska djelatnost grada i u interesu je svih nas, posebice lokalnih vlasti i turističke zajednice da puno ulažemo u infrastrukturu, promociju i kvalitetu naših usluga. Turizam je najveći poslodavac u gradu, najviše novca dolazi od turizma, da toga nema imali bismo velikih problema jer ovdje nema industrije. Cijela zajednica, svi mi sudjelujemo u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti, nema odmora i ovdje se sinkronizirano radi 24 sata dnevno”, naglasio je Plötzeneder.

Kada dođete iz Zagreba u Salzburg prvo što vam upadne u oči je besprijekorno čist grad. Nijednog papirića, ni najmanje fleke nema na ulicama, bilo da je riječ o 7 sati ujutro ili 10 navečer, kontejneri za otpad su čisti i uredni da ih uopće ne primjećujete. Pitamo se s razlogom kako to da je unatoč milijunima turista, stotinama ugostiteljskih objekata i trgovina grad u svakom trenutku potpuno čist. Odgovor je jednostavan: svatko se brine za svoje smeće, a gradske se vlasti brinu da za to imate sve potrebne uvjete i infrastrukturu.

“Bez napornog rada i truda ovaj sustav ne bi funkcionirao. On omogućava visoki standard i kvalitetu života u gradu i čitavoj regiji. Naš ured djeluje na tri lokacije u gradu i u njemu radi 50 ljudi, imamo odličnu suradnju s ugostiteljima, hotelijerima i svim drugim pružateljima usluga. Također, izvrsnu suradnju imamo i s uredom gradonačelnika i lokalnim vlastima. Političari vide koliko mi punimo gradski proračun te imaju sluha za sve naše potrebe, ideje i prijedloge. Također, gradske vlasti upravljaju komunalnim uslugama i s nama osmišljavaju strategije da naš grad, unatoč milijunima turista, bude besprijekorno čist, da ne dođe do devastacije i da se ne narušava kvaliteta života ljudi koji u Salzburgu žive. Posebno se pazi da ni na koji način ne dođe do devastacije grada“, kaže Roland Plötzeneder.

Novinarka Nacionala Renata Škudar s Rolandom Plötzenederom iz Turitičkog ureda

U Austriji općenito pa tako i u Salzburgu pravilo je da se gostima nude i poslužuju domaći proizvodi; domaća austrijska vina, pivo, meso, jaja, mliječni proizvodi i drugo. Uvozi se samo ono čega u zemlji nema, na primjer losos. Time se garantira kvaliteta i što je najvažnije, potiče se i jača domaća poljoprivreda i prehrambena industrija.

Direktor hotela Radisson blu Altstadt Albert Graf kaže:
“Nabavljamo isključivo regionalne proizvode; imamo regionalnog mesara koji uzgaja domaće životinje, jaja dolaze s OPG-a 30 kilometara od hotela, nedaleko od grada imamo pekara koji koristi domaće žitarice, a povrće uzimamo isključivo od regionalnih poljoprivrednika. Na taj način garantiramo našim gostima kvalitetu, a istovremeno potičemo otvaranje novih radnih mjesta i očuvanju postojećih.”

Naravno, gdje god dođemo naletimo i na našeg sunarodnjaka. Tako smo sreli Ivicu koji je doduše rođen u Austriji, ali su mu roditelji porijeklom iz Županje. Ivica tečno govori hrvatski, radi kao vozač turističkog autobusa i prezadovoljan je svojim životom. Život u Hrvatskoj ga ne zanima, a zarađuje dvije tisuće eura mjesečno. Dok je bio mlad igrao je nogomet u Bundesligi i zaradio je od toga dva stana, u jednom živi, a drugi iznajmljuje. “Previše je u Hrvatskoj nesigurnosti, neizvjesnost, laži i korupcije. Ovdje imam stopostotnu sigurnost, plaća je na vrijeme, ovdje si cijenjen kao radnik, tu nema nikakvog muljanja i prevara”, rekao je.

Najposjećenija mjesta u Salzburgu su Tvrđava Hohensalzburg iz 13. stoljeća, Mozartova rodna kuća i Mozartova rezidencija, Salzburg Zoo, Haus der Natur, Palača Hellbrunn, Museum der Moderne Mönchsberg, Stiegl-Brauwelt, Muzej igračaka, Muzej folklora itd. No najviše prihoda donose ugostiteljski objekti i trgovina. Tu su i brojni koncerti klasične glazbe, u špici sezone svaki dan održi se barem jedan koncert, opera ili balet. Koncerti se svakodnevno održavaju i u sakralnim objektima, a valja istaknuti kompleks dvorana izgrađenih na potrebe Ljetnog festivala. Tri su dvorane na raspolaganju svim zaljubljenicima u klasičnu glazbu, najveća prima 2200 posjetitelja, zatim je tu dvorana uklesana u stijenu koja prima 1400 posjetitelja, a treća dvorana Mozartov dom prima 1600 posjetitelja.

Getreidegasse u Salzburgu