Ruska invazija na Ukrajinu u nekim je aspektima promijenila svjetski poredak, uključujući formiranje novih blokova što nije viđeno od Hladnog rata.

Novi blokovi

Rat je zaoštrio postojeću globalnu tendenciju formiranja blokova oko Washingtona i Pekinga.

„Prešli smo u kaotični multipolarni svijet u kojem je sve oružje – energija, podaci, infrastruktura, migracije”, rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell u prosincu.

„Geopolitika je ključna riječ, sve je geopolitika.”

Središnja Azija, Kavkaz, Balkan, Afrika i azijsko-pacifička regija poprišta su borbi za utjecaj između velikih sila poput Kine, EU, Rusije i Turske, bilo putem financiranja infrastrukturnih projekata ili sporazumima na području trgovinske, vojne ili diplomatske suradnje.

Rat u Ukrajini dodatno je protresao stvari oslabivši ruski utjecaj u bivšim sovjetskim republikama u središnjoj Aziji i omogućivši Turskoj novu ulogu posrednika.

„Ta kaotična reorganizacija je realna, ali vjerojatno privremena”, rekao je Pierre Razoux, direktor think-tanka FMES iz Francuske.

„Neminovno je da će po završetku rata Rusija i Europa biti slabije i iscrpljene, dok će dva velika pobjednika biti SAD i Kina”, dodao je.

Rusija vazal Kine

Kina mora promatrati rat u svjetlu svojeg dugoročnog strateškog cilja da postane vodeća svjetska sila do 2049. godine.

Premda Peking podržava Moskvu, izbjegava poteze koji bi mogli odbiti zapad.

„Kina se ne distancira, nego konsolidira svoj tješnji odnos” s Rusijom, rekla je Alice Ekman, analitičarka za Aziju pri Europskom institutu za sigurnosne studije.

U svojem godišnjem izvješću objavljenom ovaj mjesec, estonske obavještajne službe ocijenile su da je „suzdržanu potporu Xi Jinpgina Putinovu ratu prerano smatrati znakom distanciranja od Rusije”.

Potpora nije i potpuna suglasnost pa Kina ne pruža istu razinu pomoći kao što je Washington pruža Ukrajini, ali „moramo pogledati činjenice: gospodarske veze su ojačale”, rekla je Ekman.

Rat zapravo znači da Moskva riskira da postane običan vazal ili satelit Pekinga.

„Rusija nije u poziciji da pregovara s Kinom koja će uzeti što god poželi od Rusije, ne dajući Rusiji ono što ona želi, kao što su oružje i ključne elektroničke komponente”, rekla je ekonomistica Agathe Demarais, stručnjakinja za sankcije.

„Kremlj računa na diversifikaciju svojih geopolitičkih, gospodarskih i strateških veza s Turskom, Bliskim istokom, Iranom i Afrikom kako bi ograničio svoju ovisnost o Kini”, rekao je Razoux.

Ruski golemi nuklearni arsenal, daleko veći od kineskog, također sprječava da joj postane posve podčinjena.

Je li Europa bitna?

Kad je riječ o Europskoj uniji, rat je prilika da ona pokaže da može djelovati kao ključni igrač, ali donosi i opasnost da ponovno bude druga violina Washingtonu.

„Europa ne stoji preloše, pokazala je otpornost i sposobnost da reagira jako brzo od samoga početka rata, s vojnom pomoći, pomoći za izbjeglice, smanjenjem energetske ovisnosti o Rusiji”, rekao je jedan visoki europski političar koji je želio ostati neimenovan.

Demarais je rekla da „očito postoje dva bloka, jedan je američki, a drugi kineski sa saveznicima i Rusijom”.

„Hoće li Europa postati treći blok ili će biti u savezništvu s Amerikancima?”, pita se.

Ujedinjeni s Washingtonom u potpori Kijevu, europski čelnici žele „ojačati odnose sa SAD-om, ali shvaćaju da bi mogli opet ostati sami na jedan ili dva mandata ako izolacionist osvoji Bijelu kuću”, rekao je Razoux.

Budući da više atlantistički orijentirane države članice EU-a ne vide budućnost izvan američkog i NATO-ovog sigurnosnog kišobrana, Unija traži još područja u kojima bi mogla smanjiti strateške ovisnosti pored ruskih fosilnih goriva koja su sada uglavnom eliminirana.

Deklaracija samita u Versaillesu u ožujku prošle godine navela je kao prioritetne sektore sirovine, poluvodiče i hranu.

Bruno Tertrais iz francuske Zaklade za strateška istraživanja (FRS) rekao je da Europljani boluju od „strateškog odugovlačenja” odbijajući djelovati sve dok ne ostanu bez drugih opcija.

Ipak, EU će nastojati izboriti se za mjesto za pregovaračkim stolom kojim će se okončati rat.

Kako se kaže, „ako niste za stolom, onda ste na jelovniku”, rekao je Tertrais.

„Ne želim da samo Kinezi ili Turci pregovaraju o tome što će se dogoditi”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron za Le Monde u prosincu.

Američki zaokret prema Aziji

Bivši američki predsjednik Barack Obama prognozirao je 2009. da će „odnosi između Sjedinjenih Država i Kine oblikovati 21. stoljeće”, predviđajući skretanje američke pozornosti s Atlantika prema Pacifiku.

No ruska invazija na Ukrajinu sugerira da odvajanje od Europe možda neće biti tako lako za bivšeg Obaminog potpredsjednika Joea Bidena.

„Rusija koči američki zaokret prema Kini. SAD mora relativno brzo riješiti to europsko pitanje”, rekao je zapovjednik francuskih kopnenih snaga Bertrand Toujouse.

Biden mora „balansirati”, rekla je znanstvenica Sveučilišta u Washingtonu Giovanna De Maio, ističući „jačanje poziva američkih političara da se sukob zaustavi što je moguće prije” i prigovaranje Republikanske stranke zbog toga što šalje oružje Ukrajini.

U invaziji na UKrajinu mogu se naučiti mnoge lekcije o potencijalnom sukobu s Kinom oko Tajvana, rekao je nedavno američki zapovjednik u Japanu, James Bierman, za Financial Times.

„Nakon ruske agresije 2014. i 2015. iskreno smo prionuli pripremama za budući sukob: obuka Ukrajinaca, priprema zaliha, identifikacija lokacija s kojih bismo mogli pružati potporu”, rekao je.

„To zovemo priprema scene. I pripremamo scenu u Japanu, na Filipinima i drugim lokacijama.”

Udarac globalizaciji

Uz to što šalju oružje, ukrajinski saveznici nastoje ugušiti rusko gospodarstvo strogim sankcijama.

Trgovinske mjere osjećaju se i na globalnom sustavu slobodne trgovine koji je dominirao od kraja Hladnog rata, premda je već bio načet.

„Sankcije će popuniti prazninu u diplomatskom prostoru između neučinkovitih izjava i potencijalno smrtonosnih vojnih operacija”, napisala je Demarais u knjizi „Backfire”.

Na području energetike, gdje Rusija ima veliku težinu, sankcije poput odluke skupine G7 i EU-a da ograniče cijenu sirove nafte „označile su kraj globalnog tržišta” fosilnim gorivima, rekao je direktor Totalenergiesa Patrick Pouyanne za AFP.

„Što uopće znači ideja globalne cijene nafte kada odlučimo nametnuti plafone, kada veliki kupci kao što su Kina i Indija (koje nisu uvele sankcije) mogu kupovati od Rusa po drugačijoj cijeni”, pita se Pouyanne.

Velike sile pomalo odustaju od nekoć jako cijenjenih načela slobodne trgovine i u drugim područjima, kao u slučaju američkih restrikcija na prodaju nekih kompjutorskih čipova Kini ili indijske suspenzije izvoza pšenice.

Sve se posljedice nadovezuju se na udarac pandemije koronavirusa na globalne opskrbne lance.

„Tendencija svijeta prema fragmentaciji potječe otprije rata, ali dvostruki šok pandemije i rata to je ubrzao”, rekla je Demarais.

Kriza rasta troškova života

Rat je neizravno doveo do porasta cijena hrane, grijanja i stanovanja – triju osnovnih ljudskih potreba – od zemalja u razvoju u Africi do bogate Europe.

„Globalna kriza rasta životnih troškova je već ovdje”, upozorio je Svjetski gospodarski forum u svojem Izvješću o globalnim rizicima 2023., napominjući da je pritisak rastao i prije pandemije covida-19.

Premda neke vlade pokušavaju ublažiti te posljedice, „2022. smo svjedočili nezapamćenom valu prosvjeda zbog pristupačnosti onome što je osnovno za svakodnevni život”, istaknuli su Naomi Hossain i Jeffrey Hallock u istraživanju za njemačku Zakladu Friedrich Ebert.

„U nekoliko zemalja ti prosvjedi eskalirali su u veće nacionalne političke krize, dovevši do značajnog nasilja, žrtava i zahtjeva za političkim promjenama”, naglasili su.

Afričke i bliskoistočne zemlje posebno su pogođene jer uvoze velike količine hrane, kao i siromašne zemlje širom svijeta koje imaju malo financijskog slobodnog prostora.