Kristina Kosor, donedavno direktorica Sektora za horizontalne aktivnosti u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), od 1. listopada ove godine počela je raditi na Europskom revizorskom sudu (ERS) u svojstvu nacionalne stručnjakinje (eng. seconded national expert – SNE), u Revizorskom vijeću V. Financiranje i administracija Unije. U njenom imenovanju ne bi bilo ništa sporno da nije riječ o dugogodišnjoj poslovnoj partnerici Ivane Maletić, predstavnice Hrvatske na tom istom sudu čije je sjedište u Luksemburgu. Osim što je sporno da je od svih hrvatskih stručnjaka koji su osposobljeni za reviziju ispravnosti uporabe financijskih sredstava EU-a, odabrana upravo Kristina Kosor, osoba koja je s Ivanom Maletić napisala nekoliko knjiga vezanih uz europske fondove, dodatnu kontroverzu tom imenovanju dodaje i činjenica da u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nemaju podatak da je Kristina Kosor počela raditi na Europskom revizorskom sudu – iako je, po vlastitom priznanju, baš to ministarstvo, uz pomoć Stalnog predstavništva RH pri EU-u u Bruxellesu, nadležno za provođenje natječaja.

Nacional je tragom informacije da je dugogodišnja bliska suradnica bivše HDZ-ove europarlamentarke i hrvatske predstavnice na Europskom revizorskom sudu u Luksemburgu, dobila posao kao nacionalna stručnjakinja, istražio kako je tekao taj proces i koja je točno uloga nacionalnih stručnjaka na tom sudu. Na kraju se njeno imenovanje pokazalo kao još jedan primjer, u najmanju ruku, nesposobnosti hrvatskih državnih službi, s obzirom na to da Ministarstvo nadležno za njeno imenovanje uopće nema podatke da Kristina Kosor od 1. listopada doista i radi na Europskom revizorskom sudu, što nam je s tog suda i potvrđeno. Da stvar bude još gora, s tog suda su Nacionalu potvrdili da su imena kandidata za nacionalnog stručnjaka dobili od Stalnog predstavništva RH pri EU-u u Bruxellesu. Kako je i zašto na kraju od 40 kandidata izabrana Kristina Kosor, nije poznato, budući da Ministarstvo vanjskih poslova u svom odgovoru Nacionalu kaže: “U vezi gđe Kristine Kosor, MVEP nema podataka o njenom imenovanju za nacionalnu stručnjakinju na ERS-u.”

Ivana Maletić (u sredini), Kristina Kosor (desno) i Matilda Copić (lijevo) tijekom jednog od predavanja o europskim fondovima u Mostaru. FOTO: Screenshot

Kako bi se bolje razumjelo o kakvoj se poziciji radi, treba naglasiti da je Europski revizorski sud posebna kontrolna institucija Europske unije, nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koja je Unija osnovala, ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizorski sud kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija. Osnovan je 22. srpnja 1975. godine ugovorom iz Bruxellesa, a stupio je na snagu 1. srpnja 1977. godine te mu je sjedište u Luksemburgu. Revizorski sud ima 25 članova koje imenuje Vijeće EU-a, uz prethodno mišljenje Europskog parlamenta. Mandat članovima traje šest godina i djeluju potpuno neovisno. Članovi između sebe biraju predsjednika na vrijeme od tri godine, a ista osoba može biti i ponovno izabrana.

Revizije koje provodi ERS temelje se na odgovarajućoj dokumentaciji, a postupak revizije može se obaviti na cijelom području Unije. Kad se obavlja revizija „na terenu“ neke države članice, onda se u postupak kontrole uključuju i nacionalna revizijska tijela. Revizorskom sudu se moraju dostaviti dokumenti i informacije nužni za obavljanje njegovih zadaća, a izvješće o rezultatima istrage Revizorski sud dostavlja svim tijelima, prije svega Europskom parlamentu i Vijeću EU-a, koji sukladno izvješću poduzimaju odgovarajuće radnje.

Sa samog ERS-a su potvrdili da će Kristina Kosor raditi u Revizorskom vijeću V. Financiranje i administracija Unije, a s ERS-a navode da će provoditi reviziju i pripremati dokumente na predmetima koji se tiču europskog proračuna i financijskog upravljanja, troškova administracije, a uz to će raditi i na pripremi i analizi raznih drugih dokumenata potrebnih za reviziju određenih predmeta.

No ostaje pitanje kako je ova zaposlenica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobila posao na Europskom revizijskom sudu na kojem će raditi najmanje iduće dvije godine i za koje će vrijeme biti plaćena od Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Kako objašnjavaju iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, procedura izgleda tako da prvo Europski revizorski sud šalje državama članicama EU-a poziv na iskaz interesa za sekundirane nacionalne stručnjake (SNE), koje zatim Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavljuje na svojim javnim web stranicama. Na natječaj se mogu javiti hrvatski državljani, zaposleni u organizacijama i institucijama koje se financiraju iz državnog proračuna RH, a kandidati moraju imati pisanu suglasnost svoje matične institucije da mogu ići na rad u instituciju EU-a (u ovom slučaju ERS) na vrijeme od dvije do najviše četiri godine. U pismu suglasnosti treba biti navedeno da nacionalni stručnjaci zadržavaju radno mjesto u matičnoj instituciji, kao i sva prava koja proizlaze iz tog radnog odnosa te će njihova matična institucija snositi sve zakonom predviđene obveze tijekom sekundiranja. Nakon završenog razdoblja sekundiranja vraćaju se ponovo na rad u matičnu instituciju. Iz MVEP-a su dodali:

“Kandidature se šalju Glavnom tajništvu MVEP-a. Ako je natječajna dokumentacija kandidata izrađena u skladu s gore navedenim uputama, prosljeđuje se uz dopis suglasnosti Stalnom predstavništvu RH pri EU-u u Bruxellesu koje je zatim pravodobno dostavlja instituciji EU-a (u ovom slučaju Europskom revizorskom sudu) na daljnje razmatranje. Izbor kandidata u cijelosti provodi Europski revizorski sud i u slučaju pozitivnog odabira za nacionalnog stručnjaka obavještava SP RH pri EU-u te ujedno moli za suglasnost matične institucije koja upućuje nacionalnog stručnjaka. Kada se u razmjeni pisama utvrde datum početka, trajanje i ostale pojedinosti sekundiranja, postupak izbora je službeno završen.”

Bivša zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić sada je hrvatska predstavnica na Europskom revizorskom sudu, na kojem od 1. listopada radi i njena nekada bliska suradnica Kristina Kosor. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Iz tog odgovora je vidljivo da je sam odabir nacionalnog stručnjaka na kraju obavio ERS, što nam je s tog suda i potvrđeno. Budući da je cijeli natječaj proveden još u ožujku, čudno je da naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nema podataka o tome da je Kristina Kosor dobila posao u Luksemburgu koji će joj hrvatski porezni obveznici plaćati iduća 24 mjeseca, a iz tog su ministarstva na dodatni upit o Kristini Kosor i njenom zaposlenju u Luksemburgu odgovorili sljedeće:

“Glavno tajništvo MVEP RH nije zaprimilo prijavu gđe Kristine Kosor, kao ni obavijest Agencije za plaćanja u poljoprivredi o imenovanju gđe Kosor za nacionalnu stručnjakinju u ERS-u, pa je tako nije ni moglo proslijediti Stalnom predstavništvu RH pri EU-u u Bruxellesu. Jednako tako, s Europskog revizorskog suda do sada nije stigla potvrda imenovanja gđe Kosor kao nacionalne stručnjakinje te nemamo informaciju tko joj plaća troškove puta i smještaja, kao ni ostale naknade.”

Sve to baca sumnju na pitanje kako je odabir pao baš na Kristinu Kosor i je li u svemu ulogu imala i hrvatska predstavnica na Europskom revizorskom sudu, bivša HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić. Naime, prije nego što je 2017. godine stigla u APPRRR, Kristina Kosor bila je direktorica tvrtke Tim4Pin koja se bavi europskim fondovima, a čija je osnivačica bila baš Ivana Maletić. Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za Nacional su odgovorili da nacionalni stručnjaci na Europskom revizorskom sudu ostaju zaposlenici svog matičnog poslodavca te primaju plaću sukladno Ugovoru o radu te su još i dodali da je to regulirano Odlukom br. 18 – 2010 Revizorskog suda o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na upućene nacionalne stručnjake. Iz APPRRR-a su pojasnili i sljedeće: “Trenutno je kolegica Kristina Kosor jedina zaposlenica iz APPRRR-a koja radi kao nacionalna stručnjakinja na Europskom revizorskom sudu. Cilj ovog programa je razmjena znanja i iskustava te međusobno jačanje nacionalnih i europskih institucija, kao i jačanje suradnje i partnerstva. Zaposlenica Kristina Kosor kao nacionalni stručnjak na Europskom revizorskom sudu je upućena na dvije godine, od 1. 10. 2021. do 30. 9. 2023.”

Bivša ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić u svom je mandatu u tu agenciju dovela ljude koji su blisko povezani s Ivanom Maletić. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Sličan odgovor je stigao i s Europskog revizorskog suda odakle navode da je Kristina Kosor odabrana nakon procesa odabira koji je poduprla i hrvatska nacionalna administracija. Dakle, iako je iz njihova odgovora vidljivo da je raspisan natječaj za odabir hrvatskog nacionalnog stručnjaka na Europskom revizorskom sudu, vidljivo je i da je ulogu u odabiru imala i administracija u Hrvatskoj, ali iz odgovora koji smo primili iz Luksemburga ne može se zaključiti kolika je ta uloga bila i koliki je utjecaj na odabir mogla imati činjenica da je Kristina Kosor povezana s HDZ-om i njihovom nekadašnjom eurozastupnicom. Isto tako, s ERS-a su potvrdili i da će Kristina Kosor iduće dvije godine primati plaću od APPRRR-a, a ne od europskog revizorskog suda:

“Nacionalni stručnjaci koji rade na Europskom revizorskom sudu moraju ostati u službi u svojim matičnim državama te za to razdoblje moraju od svojih matičnih poslodavaca primati plaću. Isto vrijedi i za sve zdravstvene i mirovinske doprinose.”

Iz APPRRR-a naglašavaju da odluka br. 18-2010 Revizorskog suda o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na upućene nacionale stručnjake, u članku 1. stavak 2. propisuje da osobe na koje se primjenjuju ova pravila ostaju zaposlenici matičnog poslodavca tijekom cijelog razdoblja na koje su upućeni na rad te im je poslodavac i dalje dužan isplaćivati plaću. No, sve ovo iako je očito napravljeno po proceduri, otvara i pitanje kako je vrlo odgovoran i bitan posao u važnoj instituciji Europske unije dobio netko tko je samo pola godine obnašao direktorsku poziciju u državnoj agenciji. Zato se opravdano može sumnjati da je Kristina Kosor u Luksemburg otišla prije svega zbog svojih bliskih odnosa s Ivanom Maletić, o kojima je Nacional opsežno pisao još kada je Kristina Kosor dobila posao u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom 2017. godine.

Nacional je tada pisao da su ključna mjesta u toj agenciji, koja barata milijardama kuna europskog novca za isplatu poticaja u poljoprivredi, zauzeli ljudi bliski baš Ivani Maletić i njenoj tvrtki Tim4Pin. Naime, počevši od sada već bivše ravnateljice Matilde Copić pa do Kristine Kosor, u APPRRR-u su ključne pozicije zauzeli ljudi koji su s Ivanom Maletić surađivali na raznim priručnicima o fondovima EU-a te su na tim priručnicima navedeni i kao autori. Za Kristinu Kosor poveznica s Ivanom Maletić je još i čvršća jer je neko vrijeme bila i direktorica tvrtke Tim4Pin koju je osnovala baš Maletić, a bila je i dio njenog tima u Bruxellesu dok je Ivana Maletić bila zastupnica u Europskom parlamentu. Iako su se iz APPRRR-a tada pravdali da su svi zaposleni po javnom natječaju, s obzirom na zapošljavanje provjerenog kadra i bliskih suradnika utjecajne HDZ-ovke, već su tada pokazali svu besmislenost pozivanja na transparentne javne natječaje za zapošljavanje u javnoj službi na koje se pozivala, a poziva se još i danas vlada Andreja Plenkovića.

Osim što je koautorica knjige s Ivanom Maletić, Kristina Kosor je redovito držala i predavanja o projektima EU-a s Ivanom Maletić i Matildom Copić, što je vidljivo i na nekoliko fotografija koje su objavljene na službenim stranicama HDZ-a u tom razdoblju. Fotografije su objavljene uz vijest o održanom predavanju u Mostaru, o mogućnostima realizacije projekata financiranih iz EU fondova.

Ivana Maletić je tada odbacila bilo kakvu povezanost sa zapošljavanjem u Agenciji za plaćanja te je na upit Nacionala odgovorila da nam predlaže da odemo u Agenciju i pregledamo sve testove i životopise te na temelju toga zaključimo kako se ljudi zapošljavaju. Maletić je tada dodala: “Nikada nisam niti bih posredovala u zapošljavanju jer sam isključivo za kriterije izvrsnosti i znanja, a takvim ljudima intervencije nisu potrebne. Sa mnom su radili na knjizi jer su sposobni i znaju posao.“

No iako tvrdi da nije imala ništa sa zapošljavanjem u APPRRR-u, ostaje nepobitna činjenica da su karijere Ivane Maletić i Kristine Kosor povezane i da se dobar dio tih dviju karijera preklapa. Isto kao što je neosporno da je Kristina Kosor dobila posao u APPRRR-u u razdoblju dok je bila prijavljena na istoj adresi kao i tadašnja ravnateljica te agencije Matilda Copić, o čemu je Nacional također pisao. Iz te agencije nikada nije demantirano da su Matilda Copić i Kristina Kosor živjele u istom stanu u razdoblju kada je Kristina Kosor primljena na posao u APPRRR-u u drugoj polovici 2017. godine te nisu odgovorili na pitanje kako je moguće da je na javnom natječaju odabrana upravo osoba koja dijeli adresu s tadašnjom ravnateljicom. Četiri godine nakon toga Matildi Copić nije produljen mandat na čelu APPRRR-a nakon što je taj isti mandat protekao u nizu afera koje su naštetile ugledu APPRRR-a, djelomično i zbog činjenice da čelni ljudi nisu imali dovoljno iskustva u radu s fondovima u poljoprivredi. S druge strane, postavlja se pitanje jesu li ljudi na Europskom revizorskom sudu upoznati s detaljima u karijeri Kristine Kosor i time da je njena karijera neraskidivo povezana s onom Ivane Maletić te bi li je u tom slučaju svejedno izabrali za hrvatskog nacionalnog stručnjaka pri tom sudu.