Sada smo u poziciji da našim državljanima pomognemo najprije pružajući svu potrebnu pravnu pomoć, a isto tako da vidimo kako se ovakve i slične situacije mogu spriječiti u budućnosti”, rekao je predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković nakon što je u Orašju uhićeno deset bivših pripadnika HVO-a pod sumnjom da su počinili ratni zločin. Ali ako je suditi po tek usvojenom proračunu za 2017. godinu, Plenković obećanje iz te izjave nije ispunio jer Vlada nije ispunila nijedan zahtjev koji je nakon uhićenja u Orašju iznio glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.

Nacional je doznao da se u pozadini donošenja proračuna za sljedeću godinu događala istinska drama nakon što predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane nije Vladi i premijeru Plenkoviću dostavio zaključak tog Odbora koji je jednoglasno donesen nakon Cvitanova izlaganja. Tim zaključkom koji su podržali i zastupnici HDZ-a, od Vlade je zatraženo da u proračunu za sljedeću godinu “poveća sredstva DORH-u namijenjena za materijalno opremanje i kadrovsko popunjavanje Državnog odvjetništva u cilju podizanja učinkovitosti i ubrzanja rada na otkrivanju i procesuiranju ratnih zločina”.

Zaključak je donesen 11. studenog i trebao je biti upućen Vladi. Članovi Odbora za ratne veterane bili su šokirani kada su na posljednjoj sjednici Odbora koja je održana uoči saborske rasprave o proračunu za 2017., saznali da ovaj zaključak uopće nije poslan u Vladu i da u prijedlogu proračuna uopće nisu povećana sredstva za rad DORH-a.

Predsjedniku Odbora HDZ-ovcu Ivanu Anušiću postavljeno je pitanje zašto zaključak koji su podržali i zastupnici HDZ-a nije poslan u Vladu, a on je odgovorio da će o tome raspravljati na sljedećoj sjednici Odbora za ratne veterane. Međutim, sljedeća sjednica Odbora će biti održana tek iza Nove godine, a proračun je usvojen prošloga tjedna. Nacionalovi sugovornici uvjereni su da predsjednik Odbora Anušić sigurno nije samostalno djelovao u cijelom slučaju i tvrde da je o svemu sigurno bio obaviješten i premijer Plenković koji se oglušio na zaključke Odbora, ali i na Cvitanove zahtjeve te je, prema njihovu uvjerenju, tako ostavio hrvatske branitelje u Bosni i Hercegovini bez adekvatne zaštite.

“Dva dana nakon uhićenja u Orašju Cvitan je bio prisutan na sjednici našeg odbora i tri je sata govorio o toj temi. Na sjednici je bio i ministar branitelja Tomo Medved, što znači da su u Vladi vrlo dobro znali o čemu se raspravljalo. Cvitan je Odboru rekao da žele pomoći optuženim braniteljima, ali da nemaju dovoljno ljudi i novca te da im treba pomoći u tome. Odmah nakon toga jednoglasno je donesen zaključak da se Vladi predloži povećanje u sljedećem proračunu”, izjavio je za Nacional jedan od članova Odbora za ratne veterane. Njegova sjednica bila je zatvorena za javnost i Cvitan nakon nje nije davao izjave za novinare, ali je nekoliko dana ranije bio i na sjednici Odbora za pravosuđe te također govorio o optužnicama u BiH.

“Nisam imao pojma da će se ovo desiti, a pogotovo da će se desiti na ovakav način i s jednim neselektivnim pristupom u odnosu na pitanje osoba i nacionalnosti kojoj pripadaju”, ustvrdio je Cvitan. Novinarima je kazao i da za taj slučaj Državno odvjetništvo ne može učiniti ništa. “DORH je neovisno, samostalno pravosudno tijelo zadužen za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovinskih interesa Hrvatske. DORH za ovaj slučaj ne može učiniti ništa”, zaključio je Cvitan. Ali naš izvor tvrdi da se situacija između dviju sjednica promijenila jer su se uz pripadnike HVO-a iz Orašja kao mogući optuženici počeli spominjati i neki bivši hrvatski generali, poput Damira Krstičevića i Ante Gotovine. “Zbog toga je atmosfera na Odboru za ratne veterane bila poprilično napeta i svi su od Cvitana tražili da zaštiti generale i branitelje. No cijela priča ubrzo je zaboravljena”, ispričao je za Nacional jedan od članova Odbora.

Glavni državni odvjetnik već je ranije govorio o tome da DORH-u nedostaje financijskih sredstava za normalno funkcioniranje. Tako je prilikom podnošenja godišnjeg izvještaja prošloga svibnja u Hrvatskom saboru istaknuo da mu za bolji rad treba više novca i ljudi, a da u zgradi u kojoj radi nedostaje uredskih prostora. Cvitan se saborskim zastupnicima požalio i na nedostatak tehničke opreme i stručnih kadrova. Već na toj sjednici neki zastupnici HDZ-a poput Josipa Đakića prigovorili Cvitanu da DORH ne radi dovoljno na sankcioniranju ratnih zločina. Baš zato su u oporbi vjerovali da će HDZ povećati sredstva za DORH u ovom proračunu, pogotovo nakon posljednjeg slučaja u Bosni i Hercegovini i optužnica koje se podižu protiv hrvatskih državljana.

Nacional je od Ministarstva financija dobio i detalje o financiranju DORH-a u 2017. te se na prvi pogled čini da je Vlada doista i znatno povećala njegov proračun u odnosu na 2016. U ovoj godini iz proračuna je za DORH izdvojeno 55.885.100 kuna, dok će u sljedećoj godini DORH dobiti devet milijuna kuna više, odnosno 64.657.800. Međutim, gotovo cijelo povećanje odnosi se na stavku “Zastupanje Republike Hrvatske u inozemstvu”, a ona se uglavnom odnosi na sudske sporove koje Hrvatska vodi na međunarodnim sudovima i arbitražama. Ove godine za tu je stavku iz proračuna bilo namijenjeno 37.765.000 kuna, a za sljedeću će se iz proračuna izdvojiti 44.825.000 kuna. Baš zbog takve strukture povećanja neki su oporbeni saborski zastupnici podnijeli amandmane na proračun te su tražili da se povećaju sredstva za DORH. Bivši gradonačelnik Požege i član saborskog Odbora za ratne veterane Zdravko Ronko podnio je dva amandmana, svaki od pet milijuna kuna, u kojima je zatražio povećanje sredstva za rad DORH-a i USKOK-a. Ali oba amandmana Vlada mu je odbila, s jednakim obrazloženje da su “tražena sredstva dovoljna jer su usklađena sa stvarnim zahtjevima korisnika te su usklađena s potrebnim izdacima za zaposlene”. Nakon što su mu amandmani odbijeni, Ronko je za Nacional izjavio da mu se čini da je Vlada time poslala poruku da je Cvitan iznosio neistine pred saborskim Odborom za ratne veterane, kojem se požalio da mu fali novčanih sredstava, ali i ljudi kako bi DORH kvalitetnije mogao štititi hrvatske državljane u BiH, ali i istraživati ratne zločine u Hrvatskoj.

“Kad je došlo do uhićenja u Orašju, Odbor za ratne veterane zatražio je hitno očitovanje Glavnog državnog odvjetnika o suradnji pravosudnih tijela Hrvatske i BiH u istragama ratnih zločina, reciprocitetu te o postupanje s dokumentacijom HVO-a. Glavni državni odvjetnik odmah je drugi dan, u prisustvu ministra Tome Medveda na zatvorenoj sjednici, puna tri sata izvještavao članove Odbora o svim relevantnim činjenicama, između ostalog i o velikim kadrovskim, materijalnim i smještajnim problemima. Zašto ti njegovi zahtjevi nisu prihvaćeni ni nakon jednoglasnog mišljenja Odbora, treba pitati Plenkovića”, izjavio je za Nacional Ronko.

Nacional je zatražio i komentar DORH-a o tome jesu li zadovoljni sredstvima koja su im dodijeljena proračunom za sljedeću godinu, ali do ponedjeljka odgovor još nije stigao. Premijer Plenković u nedjelju je, gostujući u emisiji “Nedjeljom u dva”, ponovio da je Vlada ozbiljno proučila svaki amandman, pa je tako vjerojatno proučila i amandmane koje je predložio Ronko. Dio Nacionalovih sugovornika iz redova oporbe tvrdi da je moguće da je Cvitan iz Vlade dobio poruku da bi moglo doći do problema kada na dnevni red Sabora dođe produljenje njegova mandata tijekom 2017. bude li se bunio po tom pitanju. Ali u oporbi su svi složni da je HDZ takvim proračunom okrenuo leđa hrvatskim braniteljima u BiH, ali i generalima poput Krstičevića i Gotovine koji bi se mogli naći na optužnicama u susjednim državama, a pritom neće imati adekvatnu pomoć DORH-a.

“Želio bih poslati jasnu poruku svim građanima da će naša vlada učiniti sve kako bi zaštitila legitimni interes Hrvatske, ali i ljudska prava svih onih koji bi na ovaj način mogli biti ugroženi”, izjavio je premijer Plenković na sjednici Vlade nakon što su Orašju uhićeni bivši pripadnici HVO-a. General Đuro Matuzović, brigadir Ivo Oršolić i još osmero pripadnika HVO-a uhićeni su u Orašju 31. listopada ove godine, temeljem zahtjeva vlasti Republike Srpske. Osim što su bili pripadnici HVO-a, Matuzović i Oršulić imali su i visoke činove stožernih brigadira u HV-u. Matuzović je jedan od najzaslužnijih ratnih zapovjednika, zahvaljujući kojem Orašje nije palo u srpske ruke, a sada ga zbog toga sude, navodno, po “zapovjednoj odgovornosti”. Navedeni osumnjičeni terete se da su kao pripadnici struktura HVO-o u Orašju, Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražara u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od travnja 1992. pa do srpnja 1993. Osumnjičeni se terete za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti.

I uoči tih uhićenja Nacional je pisao da se u Bosni i Hercegovini privode kraju istrage protiv nekih visokih hrvatskih časnika na čelu s aktualnim ministrom obrane Damirom Krstičevićem i njegovim savjetnikom Antom Gotovinom. Nacional je objavio i to da vlasti u Republici Srpskoj Krstičevića sumnjiče zbog uloge u navodnom pokolju civila u blizini Jajca, u rujnu 1995., dok se Gotovinu dovodi u vezu sa zločinima u Mrkonjić Gradu. Nakon što se o tim slučajevima počelo govoriti u javnosti, cijeli državni vrh stao je u obranu Krstičevića i Gotovine, a premijer Plenković izjavio je da “čvrsto stoji iza potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića” te je nekoliko puta istaknuo koliko su za Hrvatsku bili važni događaji u BiH. “Hrvatsko vijeće obrane u teškim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu osiguralo je zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini te zaštitilo njezin suverenitet. Neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske branila se ne samo u Hrvatskoj, nego i diljem Bosne i Hercegovine’’, rekao je Plenković na sjednici Vlade nakon uhićenja u Orašju. Tih dana tražila se i aktivnija uloga DORH-a u obrani hrvatskih državljana, ali zabrinutost državnog vrha brzo se stišala. Sudeći po proračunu za 2017. i zakulisnim igrama koje su se vodile na Odboru za ratne veterane i odbijanju amandmana koji su mogli pomoći boljoj brizi za branitelje s problemima u BiH, u Vladi su, kako se čini, na njih vrlo brzo zaboravili.