Tvrtka Elektrocentar Petek u vlasništvu Kreše Peteka, prvoosumnjičenog u aferi oko namještanja poslova u JANAF-u, Velikoj Gorici i Novoj Gradiški, prošle godine dobila je i vrijedan posao na natječaju koji su raspisale Hrvatske ceste, za napajanje i opremanje dviju dionica prilaznih cesta Pelješkome mostu. Tvrtka Kreše Peteka dobila je posao vrijedan gotovo 70 milijuna kuna udruživši se s tvrtkama Valard, Dalekovod i Tehno-Elektro, ali okolnosti raspisivanja natječaja i odabira ponude navedenih tvrtki otvorile su sumnju da se i u tom slučaju pogodovalo tvrtki Elektrocentar, kao i u slučajevima koji su se našli pod istragom USKOK-a. Iz Hrvatskih cesta, pak, tvrde da je javna nabava u ovom slučaju provedena sukladno zakonu i da nije bilo pogodovanja nijednoj tvrtki, pa tako ni tvrtki Kreše Peteka. Međutim, čak i u slučaju da je javna nabava koja se velikim dijelom financira iz europskih sredstava provedena sukladno zakonu, ovaj primjer još jednom pokazuje koliko su hrvatski zakoni o javnoj nabavi ograničavajući za one koji javnu nabavu raspisuju, a istovremeno omogućuju tvrtkama poput Elektrocentra Petek da koristi rupe u zakonu kako bi na poslovima s državom zarađivali desetke milijuna kuna.

Nacional je od izvora dobro upućenog u zbivanja unutar Hrvatskih cesta doznao o sumnjivoj javnoj nabavi koja je održana prošle godine, a na kojoj je posao dobila i tvrtka Elektrocentar Petek. Cijela priča oko tog nadmetanja počela je još 2012. godine kada su Hrvatske ceste napravile plan nabave s okvirnim vrijednostima za izgradnju i opremanje pristupnih cesta Pelješkom mostu na poluotoku Pelješac, a među njima i za dionice ceste Duboka – Sparagovići/Zaradeže i stonske obilaznice, odnosno poddionice Prapratno – Doli. Nakon što je plan nabave odobrila Europska unija i za ceste su odobrena bespovratna sredstva u visini od 85 posto ukupne cijene, Hrvatske ceste su u 2018. godini u svome Planu nabave planirale radove na izgradnji pristupnih cesta mostu Pelješac, odnosno na napajanju i opremanju dionice Duboka – Sparagovići/Zaradeže čija je procijenjena vrijednost radova u planu nabave bila 38,2 milijuna kuna te na napajanju i opremanju Stonske obilaznice čija je procijenjena vrijednost radova u planu nabave bila 34,79 milijuna kuna, što ukupno iznosi 72,99 milijuna kuna.

Točnost tih podataka Nacionalu su potvrdili i iz Hrvatskih cesta te su potvrdili da je za 2018. godinu prvotno bilo planirano opremanje samo jedne od tih dionica i to dionice Duboka – Sparagovići/Zaradeže, dok je opremanje druge dionice bilo planirano za 2019. godinu. Hrvatske ceste su 2018. i raspisale javnu nabavu za napajanje i opremanje dionice Duboka – Sparagovići/Zaradeže te je procijenjena vrijednost radova u planu nabave bila 38,2 milijuna kuna. Po podacima Nacionala, koje su potvrdili i iz Hrvatskih cesta, na tu nabavu pristigle su tri ponude, i to od tvrtki Valard iz Zagreba čija je ponuda iznosila 53 milijuna kuna bez PDV-a, Elektrocentar Petek je predao ponudu od 59,5 milijuna kuna, a ponuda Dalekovoda iznosila je 57,3 milijuna kuna. Kao što se može vidjeti, sve su ponude bile značajno više od procijenjene vrijednosti nabave pa stoga nije iznenađujuće da su Hrvatske ceste cijelu nabavu poništile.

Budući da se sve to događalo krajem 2018. i početkom 2019. te su Hrvatske ceste bile pritisnute rokovima za pristupne ceste Pelješkome mostu, vrlo brzo krenulo se s raspisivanjem nove nabave koja je ovoga puta bila u malo izmijenjenom obliku. U svome planu nabave za 2019. Hrvatske ceste su planirale radove na napajanju i opremanju stonske obilaznice (DC414), poddionice Sparagovići/Zaradeže-Prapratno i Prapratno-Doli čija je procijenjena vrijednost radova po osnovnom Planu nabave i 1. izmjenama Plana nabave bila 38,2 milijuna kuna, a procjenu vrijednosti izradili su projektanti i dio je tehničke dokumentacije projekta. Nakon toga Hrvatske ceste donose 2. izmjenu Plana nabave za 2019. godinu u kojoj se pojavljuje stavka Napajanje i opremanje pristupnih cesta mostu Pelješac i stonske obilaznice (DC414), Poddionice: Duboka-Sparagovići/Zaradeže i Sparagovići/Zaradeže-Prapratno-Doli.

Stavka je podijeljena na Grupu A opremanje čija je vrijednost 52.129.372,80 kuna i Grupu B napajanje vrijednosti 42.302.370,75 kuna, što znači da je ukupna vrijednost iznosila 94.431.743,55 kuna. Budući da je u planu nabave za 2018. godinu procijenjena vrijednost bila 73 milijuna kuna, to znači da je procijenjena vrijednost u 2019. godini u samo godinu dana narasla za gotovo 21,5 milijuna kuna. S tom procijenjenom vrijednošću Hrvatske ceste raspisale su novu javnu nabavu, a na nju je pristigla samo jedna ponuda za Grupu A: Napajanje pristupnih cesta mostu Pelješac i stonske obilaznice (DC414), Poddionice: Duboka-Sparagovići/Zaradeže i Sparagovići/Zaradeže-Prapratno-Doli, i to zajednice ponuditelja Elektrocentar Petek, Valard, Dalekovod i Tehno-Elektro čija je cijena ponude iznosila 69.487.734,65 kuna bez PDV-a, što znači da je bila značajno viša čak i u odnosu na izmijenjenu procijenjenu vrijednost predmeta nabave, i to za 17 milijuna kuna odnosno 27 milijuna kuna viša u odnosu na Plan nabave. Zanimljivo je i da su se tri od četiri tvrtke koje su poslale zajedničku ponudu, javile zasebnim ponudama na prethodnu poništenu javnu nabavu. Unatoč tome što je ponuda bila značajno viša od procijenjene vrijednosti, Hrvatske ceste prihvatile su ponudu.

S druge strane, na javnu nabavu stigla je i samo jedna ponuda za Grupu B: Opremanje pristupnih cesta mostu Pelješac i stonske obilaznice (DC414), Poddionice: Duboka-Sparagovići/Zaradeže i Sparagovići/Zaradeže-Prapratno-Doli, i to zajednička ponuda Elektrocentra Petek i Dalekovoda koja je iznosila 99.800.083,26 kuna bez PDV-a te je bila značajno viša u odnosu na procijenjenu vrijednost predmeta nabave koja je iznosila 42,3 milijuna kuna. Za razliku od nabave za Grupu A, za ovu je grupu javna nabava poništena te je upravo ovih dana raspisana nova.

Izvor iz Hrvatskih cesta pita se zašto nije poništena i nabava za Grupu A ako je i ona bila poprilično veća od procijenjene vrijednosti te zašto su Hrvatske ceste dozvolile da posao dobiju iste tvrtke koje su se javile s visokim cijenama na prvoj nabavi te su svojim postupkom primorale Hrvatske ceste da natječaj ponište i raspišu novi s puno većom procijenjenom vrijednošću. No drugi izvor iz Hrvatskih cesta, dobro upoznat s nabavom u toj tvrtki, ustvrdio je da je u ovoj proceduri sve bilo po zakonu i da Hrvatske ceste jednostavno nisu imale drugog izbora. Naime, ponude primljene za prvu nabavu 2018. godine bile su toliko visoke da se morao ponoviti cijeli postupak jer je prešao granicu postupka male vrijednosti te je postao postupak visoke vrijednosti, što po zakonu nije dopušteno te se nabava morala ponoviti.

Isti izvor rekao je da su procijene vrijednosti za napajanje i opremanje rađene 2012. godine kada su i odobrena sredstva iz europskih fondova, ali je u međuvremenu došlo do promjena na tržištu te zato ne treba čuditi što su nove procijenjene vrijednosti nabave puno veće nego što su bile ranije. Isti izvor za Nacional je objasnio i zašto ponuda za Grupu A na natječaju raspisanom prošle godine nije odbijena i zašto nabava nije ponovljena iako su ponuditelji ponudili iznos puno veći od procijenjene vrijednosti nabave:

„Ponuda je bila valjana i veća vrijednost jednostavno po zakonu o javnoj nabavi nije razlog za odbijanje ponude. Isto tako treba napomenuti da zbog veće vrijednosti nabave, bespovratni iznosi iz europskih fondova više neće iznositi 85 posto vrijednosti nego će biti manji, ali već smo dobili jamstva da će razlika stići od Europske investicijske banke.“

Isti izvor Nacionalu je otkrio još jednu zanimljivost. Naime, taj natječaj bio je međunarodni te je objavljen u biltenu za javne nabave Europske unije, ali unatoč toj činjenici nije bilo drugih ponuda osim one grupe ponuditelja među kojima je bio i Elektrocentar Petek. Navode ovog izvora službeno su potvrdili i iz Hrvatskih cesta te objasnili kako je tekla ta sporna javna nabava:

„Naručitelj na početku naglašava da treba imati na umu da se u ovom slučaju radi o projektu Cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, u sklopu kojega je potrebno provesti postupke javne nabave za nabavu radova napajanja i radova opremanja dviju dionica: 1. dionica: (pristupne ceste mostu kopno-Pelješac na D8 i D414 od km 0+000 do km 1+300 i od km 5+240 do km 14+460) Duboka – Sparagovići/Zaradeže, i 2. dionica: (DC414 Sparagovići-Doli od km 0+000 do km 18.086,04) koja sadrži dvije poddionice: poddionica Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i poddionica Prapratno-Doli. Planom nabave za 2018. godinu planirane su nabave radova napajanja i opremanja po dionicama 1. i 2. sukladno Projektnom planu nabave iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom.

Poništeni postupak nabave radova napajanja i opremanja na dionici 1. Duboka-Sparagovici/Zaradeže ukazao je na činjenicu da se situacija na tržištu bitno promijenila posebno u dijelu nuđenja opreme koja je potrebna za funkcionalnost rada raznih sustava kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa te je naručitelj u tom smislu korigirao jedinične cijene stavaka.“

Iz HC-a napominju da su nakon poništenja nabave na 1. dionici, poštujući vrstu i redoslijed radova u procesu gradnje, planirali novu, jednu nabavu kojom su obuhvaćeni i radovi napajanja i opremanja na 1. i 2. dionici tako da je planiran jedan postupak nabave po grupama radova – grupa radova napajanje dionica 1 i 2 i grupa radova opremanje dionica 1 i 2 – te su dodali:

„S obzirom na navedeno razdvajanje vrsta radova, objedinjavanje 1. i 2. dionice i korigiranih jediničnih cijena, promijenila se i procijenjena vrijednost nabave, tj. grupa radova. Navedenim razdvajanjem radova i objedinjavanjem dionica Naručitelj osigurava i kompatibilnost strojarske i elektroopreme koju je potrebno ugraditi radi sigurnog odvijanja prometa po navedenim dionica (Prometno informacijski sustav, Sustava daljinskog upravljanja i nadzora, Sustava vatrodojave i vatrozaštite sustava, Sustav rasvjete u tunelima, cestovna rasvjeta…). Radovi su planirani odvojeno u dvije grupe zato što jedna grupa radova (Napajanje) po izgradnji prelazi u vlasništvo operatera sustava (HEP ODS i HOPS), što je zakonska obveza regulirana zasebnim Sporazumom Hrvatskih cesta s tim operaterima, a druga grupa (Opremanje) ostaje u imovini ceste i pod upravljanjem Hrvatskih cesta.“

Iz HC-a su potvrdili navode Nacionalova izvora da je postupak javne nabave radova male vrijednosti pokrenut 21. prosinca 2018. godine, a „Odlukom o poništenju od 11. ožujka 2019. godine, poništen je postupak jer je ekonomski najpovoljnija ponuda svojom cijenom premašila vrijednosni prag za postupke nabave male vrijednosti u kojem slučaju je naručitelj dužan poništiti postupak i provesti ga prema pravilima za provođenje postupaka nabave velike vrijednosti“. Osim toga, iz Hrvatskih cesta objasnili su i zašto je došlo do rasta procijenjene vrijednosti između dvaju postupaka javne nabave:

„Procijenjene vrijednosti predmeta nabave izradili su konzultanti, projektanti i stručne službe naručitelja u vrijeme izrade dokumentacije koja prethodi provedbi projekta (studija opravdanosti i prijave za EU financiranje) i Projektnog plana Cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom te su, kao takve, bazirane na tadašnjim tržišnim pokazateljima. U postupku javne nabave koji je proveden za radove Napajanja i Opremanja dionice Duboka-Sparagovići, iz dostavljenih ponuda različitih ponuditelja analizom tržišta zaključeno je da se situacija na tržištu bitno promijenila te je naručitelj u tom smislu korigirao procijenjene vrijednosti predmeta nabave.“

Iz Hrvatskih cesta rekli su i da javna nabava za Grupu A, na kojoj je prihvaćena ponuda skupine ponuditelja među kojima je bila i tvrtka Elektrocentar Petek, nije poništena jer je dostavljena ponuda ocijenjena valjanom te ju je naručitelj prihvatio i sklopio Ugovor o javnoj nabavi radova. Objasnili su i zašto su ponudu prihvatili iako je bila značajno viša od procijenjene vrijednosti nabave:

„S obzirom na činjenicu da nema zakonske osnove za odbijanje valjane ponude ako naručitelj preraspodjelom financijskih sredstava osigura razliku sredstava u odnosu na procijenjenu vrijednost predmeta nabave, što je ovaj naručitelj i učinio te sklopio ugovor za radove Grupe A. Osim toga, u okviru ove nabave su raspisani i radovi predlaganja postojećih instalacija (visokonaponskih, srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova te drugih komunalnih instalacija) čije je izmještanje preduvjet za odvijanje ugovorenih radova građenja pristupnih cesta i stonske obilaznice s drugim izvođačima, pa bi nepravovremeno izmještanje tih instalacija investitoru/naručitelju prouzročilo veliku financijsku štetu zbog zastoja radova od drugih izvođača angažiranih resursa (strojeva i radne snage) na tim pozicijama.“

Za razliku od nabave za Grupu A, ona za Grupu B je poništena, a iz Hrvatskih cesta otkrili su da je ta nabava poništena jer ponuda Dalekovoda i Elektrocentra Petek nije bila valjana: „Zajednica ponuditelja Dalekovod i Elektrocentar Petek nije dokazala uvjet jednakovrijednosti između tražene opreme i opreme koju nudi u svojoj ponudi, nego je značajno izmijenila ponudu, odnosno nuđenu opremu (izmijenjen tip i karakteristike opreme ponuđene u ponudi), što je nedopušteno u smislu odredbi članka 280. stavak 8 ZJN 2016, odnosno odredbe da se nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda ne smiju mijenjati.“

Iz odgovora koji su stigli iz Hrvatskih cesta, ali i iz navoda izvora s kojima smo razgovarali, može se zaključiti da su navedene javne nabave, iako vjerojatno provedene zakonito, još jedan dokaz zašto Hrvatska ima problema u privlačenju više stranih investicija. Očito je da su se neke domaće tvrtke jako dobro prilagodile Zakonu o javnoj nabavi te koriste rupe u zakonu kako bi pobjeđivale na natječajima. U ovom slučaju postavlja se pitanje jesu li tri tvrtke na prvoj nabavi namjerno dale visoke ponude kako bi došlo do poništenja nabave zbog prelaska iz nabave male vrijednosti u nabavu visoke vrijednosti te potom na idućoj nabavi izašle sa zajedničkom ponudom koja je bila prihvaćena jer su bili jedini ponuđači, usprkos činjenici da je bila riječ o međunarodnoj nabavi na koju su se mogle javiti tvrtke iz cijele Europske unije.