Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na ključne je pozicije u sustavu koji kontrolira medije u Hrvatskoj postavila sebi odane i bliske osobe s kojima je niz godina u obiteljskim, prijateljskim pa čak i kumskim odnosima. S tim je sebi bliskim osobama Nina Obuljen Koržinek premrežila sustav koji donosi bitne odluke o hrvatskim, prije svega elektroničkim medijima. Ono što je za taj cijeli taj sustav klijentelizma specifično jest neraskidiva veza između ministrice Nine Obuljen Koržinek i mreže postavljenih kadrova s Hrvatskom Radiotelevizijom i Vijećem za elektroničke medije, a tu se prije svih ističu njene obiteljske veze budući da je brat Tonko Obuljen predsjednik vijeća HAKOM-a, a v.d. ravnatalje HRT-a Renato Kunić je sam priznao da suprug aktualne ministrice vjenčani kum. Uz to ministrica je blisko povezana s još nekoliko utjecajnih osoba kako na HRT-u tako i u Agenciji i Vijeću za elektroničke medije, a tu se ističu bivši predsjednik vijeća Damir Hajduk, aktualni predsjednik Josip Popovac te javnosti manje poznati Ernest Strika.

‘Performans može biti kreativan i duhovit, a ovaj je bio krajnje licemjeran’, izjavila je prošloga tjedna ministrica Nina Obuljen Koržinek. PHOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Pomoću te pomno odabrane mreže stvoren je sustav kontrole nad najvećom medijskom kućom u Hrvatskoj, ali i nad Vijećem za elektroničke medije koje odlučuje o dodjeli koncesija za radijske i televizijske kanale, za što je najbolji primjer nedavna skandalozna dodjela koncesije Top Radiju u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića. Sve navedeno u potpunoj je suprotnosti s onim što je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila nakon što je prošloga tjedna Dario Juričan izveo performans na zagrebačkim ulicama kojim je prozvao ministricu i HDZ zbog dodjele koncesije Top Radiju. Upitana o Juričanovu performansu, ministrica je odgovorila:

“Performans može biti kreativan i duhovit, a ovaj je bio krajnje licemjeran jer gospodin Juričan sigurno jako dobro zna kako je zakonski definirana neovisnost VEM-a i ako je želio raditi performans, trebao ga je raditi ispred prostorija Vijeća, a ne to lijepiti ni Vladi, ni Ministarstvu, ni bilo kojoj stranci.”

Naglasila je pritom da su u prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima, koji je upućen u drugo saborsko čitanje, dodatno unaprijeđene odredbe koje se tiču transparentnosti vlasništva u medijima, kao i da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđen jedan “registar koji će biti vrlo lako pretraživ i javno dostupan, koji će voditi Agencija za elektroničke medije, kako bi vlasništvo svih medija bilo dostupno kao informacija i transparentno prikazano“.

Predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac u prošlosti je radio na HRT-u i to baš u vremenu kada je nastajao sporni koregulacijski sporazum. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nina Obuljen Koržinek odbacila je Juričanove ocjene da ništa ne rade te je ustvrdila da je to što on radi “udar na neovisnost regulatora”. U ministričinom istupu posebno je zanimljivo njeno insistiranje i naglašavanje činjenice da je Vijeće za elektroničke medije neovisni regulator čije članove bira Sabor te da članovi tog vijeća njemu i odgovaraju. Indikativna je i izjava Nine Obuljen Koržinek u kojoj kaže da “ne bi bilo dobro da se bilo koje tijelo državne vlasti, pa ni Ministarstvo zaduženo za medije ni neko drugo tijelo, bavi medijima kad za to postoji neovisni regulator”.

No pitanje je koliko je taj regulator zapravo neovisan, s obzirom na to da je premrežen osobama koje su bliske s ministricom. Kao jedan od eklatantnih primjera umreženosti s ministricom ističe se slučaj bivšeg predsjednika Agencije za elektroničke medije Damira Hajduka, s kojim je ona blisko prijateljski povezana, a koji je nakon mandata na čelu Agencije za elektroničke medije dobio unosnu poziciju u Bruxellesu. Nacionalovi izvori tvrde da je Hajduk, dok je još bio u Zagrebu, često znao dolaziti k ministrici doma na kartanje. Zanimljivo je da je baš Damir Hajduk u ime Agencije za elektroničke medije potpisao sporni Koregulacijski sporazum o postupku i pravilima nabave djela neovisnih proizvođača između Hrvatske radiotelevizije i Hrvatskog društva nezavisnih producenata, a koji je morala odobriti i Agencija. No Hajduk se na zakazanom potpisivanju tog sporazuma, 6. studenoga 2017. godine, nije uopće pojavio, i to, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, jer mu članovi Vijeća za elektroničke medije nisu dali ovlasti za potpisivanje, s obzirom na to da su imali niz konkretnih primjedbi na sporazum. On je sporazum potpisao tek naknadno, a Nacionalovi izvori tvrde da je ključnu ulogu u nagovaranju, kako njega tako i članova Vijeća, da odobre potpisivanje, imala ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Tim se sporazumom, naime, omogućilo financiranje neovisne produkcije na način koji je u mnogočemu sporan, a o čemu je Nacional pisao još 2018. godine. Ukratko, više Nacionalovih sugovornika, kako sa samog HRT-a tako i drugih javnih djelatnika, smatralo je kako nije logično da HRT financira različite televizijske sadržaje u gotovo stopostotnom iznosu, a da nakon sedam godina ostaje bez prava na prikazivanje tih sadržaja bez naknade, već da ta djela prelaze u vlasništvo producenata koji su u financiranju toga sudjelovali s mizernih pet posto. Isto tako, smatrali su nepravednim raspodjelu naknada od prodaje tih sadržaja, jer je HRT, koji ih je financirao gotovo u punom iznosu, dobivao pravo na svega 30 posto od prodaje, dok su producenti stekli pravo na čak 70 posto prihoda od prodaje. Nacionalovi izvori ističu kako je zanimljivo da je Josip Popovac, sadašnji ravnatelj Agencije, u vrijeme potpisivanja Koregulacijskog sporazuma bio šef nabave vanjske produkcije na HRT-u te da je, u najmanju ruku, morao biti upućen u sadržaj sporazuma.

“Nakon što je sporazum odrađen, a Hajduk otišao u Bruxelles, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća postao je upravo Popovac, koji prethodno nije uspijevao proći ni za člana Vijeća iako se javljao na natječaj”, podsjetio je tada jedan Nacionalov izvor. Na taj problem s Koregulacijskim sporazumom upozorila je i glumica Nada Gačešić Livaković, koja je ministricu Ninu Obuljen Koržinek javno zbog toga prozvala. Koregulacijski sporazum nazvala je “najvećom prevarom” jer “nezamislivim pogodovanjem” omogućava odabranim pojedincima da gotovo bez ikakva ulaganja dobiju milijune kuna. Postavila je pitanje kako je moguće da netko ne plati ništa, a dobije milijune i nakon sedam godina sve dobije u vlasništvo. No stanje na HRT-u i potezi tadašnje uprave i vodstva kuće ostali su nepromijenjeni sve do nedavnog uhićenja Kazimira Bačića, usprkos stalnim upozorenjima koja su zaposlenici te kuće slali i ministrici kulture, ali i premijeru Plenkoviću.

Bivši predsjednik VEM-a Damir Hajduk u ime Agencije za elektroničke medije je potpisao sporni Koregulacijski sporazum (lijevo). V.d. ravnatelj Renato Kunić u javnim je istupima priznao da s mužem ministrice Nine Obuljen Koržinek često karta belu (u sredini). Tonko Obuljen, ministričin brat, na čelo HAKOM-a došao je u ožujku 2018., a ‘omaškom’ je Vlada zaboravila o tomu obavijestiti javnost (desno). PHOTO: Petar Glebov, Slavko Midzor, Zarko Basic/PIXSELL

Jedan od onih koji su blisko povezani s aktualnom ministricom kulture i medija je i v.d. ravnatelja HRT-a Renato Kunić. On se sam pohvalio u jednom starom intervjuu da je kumski povezan sa suprugom ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek te da su obiteljski prijatelji i vrijeme krate kartajući belu. Kunić je do Bačićeva uhićenja obnašao funkciju ravnatelja Programa HRT-a, na koju ga je, kako se sam hvalio, imenovao Kazimir Bačić. Početkom 2019. godine u intervjuu za Večernji list rekao je kako njegovo imenovanje na mjesto ravnatelja Programa nije imalo veze s tim što je dobar s ministricom:

“Čim me glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić predložio za to mjesto, znao sam da će biti povezivanja mog poznanstva s obitelji Koržinek. No morate znati da ministrica kulture nema neki utjecaj na to koga će se birati za ravnatelje na HRT-u. Ovdje sam proveo 32 godine i valjda sam za to vrijeme skupio neka znanja i iskustva da onda mogu obavljati neke funkcije. A ministričin suprug Hrvoje Koržinek moj je vjenčani kum otprije 29 godina, dok je ministrica s njim u braku oko sedam godina. Tada, 1990. kada sam se ženio, ni Hrvoje ni ja nismo ni znali da postoji neka Nina. Zapravo, sve je to sad samo stjecaj okolnosti. Bridž ne kartam, držim se bele. I s Hrvojem se kartam već 30 godina.”

Treća, vjerojatno i najmanje eksponirana osoba koja je kumski povezana s ministricom Ninom Obuljen Koržinek jest Ernest Strika, koji je prvo radio na HRT-u da bi potom na prijedlog Nine Obuljen Koržinek bio imenovan za člana Vijeća za elektroničke medije. Nakon što mu je mandat istekao, vratio se na HRT gdje ga je čekalo sigurno radno mjesto rukovoditelja multimedijskih usluga.

Osim kumova, ne smije se zaboraviti ni vrlo bitna pozicija koju obnaša brat ministrice Nine Obuljen Koržinek. On je, naime, u ožujku 2018. imenovan za čelnu osobu Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Riječ je o agenciji koja praktički kontrolira sve radijske, televizijske te frekvencije mobilnih operatera. U priči oko imenovanja Tonka Obuljena posebno je zanimljivo to što je Vlada u prvi tren nakon što je na zatvorenoj sjednici donijela odluku o njegovu imenovanju, “zaboravila” o svemu obavijestiti javnost i medije. Naime, u uobičajenom priopćenju novinarima poslije zatvorenog dijela sjednice, Vlada nije spomenula imenovanje Tonka Obuljena, a tadašnja glasnogovornica Sunčana Glavak kasnije se pravdala da je došlo do omaške prilikom sastavljanja priopćenja.

Najmanje eksponirana osoba koja je kumski povezana s ministricom Ninom Obuljen Koržinek je Ernest Strika (u sredini) koji je u jednom mandatu bio član Vijeća za elektroničke medije. PHOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Tonko Obuljen na mjestu šefa HAKOM-a naslijedio je Dražena Lučića, protiv kojeg je u mandatu podneseno nekoliko prijava, a Općinsko državno odvjetništvo protiv njega je podiglo i optužnicu jer se sumnja da je neovlašteno i na štetu radnice otkrio njene osobne podatke. Prije nego što je postavljen za šefa te agencije, Obuljen je bio inženjer u mrežnom operateru Odašiljači i veze (OiV), a od 2009. do 2013. bio je član Vijeća HAKOM-a. Bio je i ravnatelj tadašnje Hrvatske agencije za telekomunikacije od 2006. do 2008. godine. Nakon što zataškavanje imenovanja njenog brata nije uspjelo, ministrica Nina Obuljen Koržinek pravdala se da ona nije glasala o imenovanju svog brata jer, kako je rekla, “tog tjedna nije bila na Vladi”.

No u ovoj priči puno je važnije to što HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, također ima ulogu prilikom dodjele koncesija za radijske i televizijske stanice. Tako je upravo na temelju odluke HAKOM-a, i to na preporuku VEM-a, ugašena frekvencija Radija 101 nakon što je tom radiju u svibnju istekla koncesija. Pravno gledajući, HAKOM-ova odluka bila je jedina moguća jer je koncesija koju je imao Radio 101 istekla, ali ono što je zanimljivo jest da je istovremeno privremeno produžena koncesija Vinkovačkoj televiziji, koja je početkom srpnja odlukom VEM-a dobila novu koncesiju za nastavak emitiranja programa. I iz tog se slučaja može zaključiti da neke odluke koje su ključne za hrvatski medijski prostor, donose osobe koje su bliske aktualnoj ministrici, što u najmanju ruku budi sumnju u neovisnost donošenja njihovih odluka.

Sumnja je još veća ako se zna da je i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac većinu svoje karijere ostvario na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je u posljednjih dvadeset godina obnašao dužnosti producenta, odgovornog producenta Dramskog programa HTV-a te glavnog producenta HTV-a. Od 2009. do 2011. obnašao je dužnost v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a, upravljajući poslovnim operacijama te predstavljajući i zastupajući tu ustanovu. Od 2011. do 2012. bio je predsjednik Uprave i privremeni glavni ravnatelj HRT-a, odgovoran za sve segmente upravljanja javnom radiotelevizijom te provođenje odluka Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a. Od 2010. do 2013. obnašao je i funkciju predsjednika Europske asocijacije javnih radiotelevizijskih servisa jugoistočne Europe. Tijekom 2013. Josip Popovac obnašao je dužnost odgovornog producenta programa HRT-a, a u razdoblju od 2013. do 2017. bio je rukovoditelj odjela Upravljanja proizvodnjom, kao i pomoćnik ravnatelja PJ Produkcija HRT-a. U Vijeće za elektroničke medije došao je s pozicije rukovoditelja RJ Odabir i nabava programa HTV-a. Odlukom Hrvatskog sabora, 29. lipnja 2018., Josip Popovac imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije. Na istoj sjednici Sabora donesena je i Odluka o imenovanju Josipa Popovca predsjednikom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljem Agencije s danom 1. rujna 2018.

Upravo se na primjeru Popovca najbolje pokazuje zašto se na Agenciju za elektroničke medije gleda kao na ekspozituru nekih ljudi interesno povezanih s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, koja stoga dozvoljava da rade što god žele, dijele stotine tisuća kuna javnog novca projektima čiju svrhovitost nitko ne propituje, ali i koriste razne privilegije, od onih sitnih poput toga da im Agencija, odnosno porezni obveznici, plaća čak i dopunsko zdravstveno osiguranje – iako su plaće u Agenciji daleko iznad prosjeka pa nema nikakve logike u tome da im država plaća još i dopunsko – pa do toga da se odabranim visokopozicioniranim ljudima u Agenciji plaćaju doktorati i školovanje, kao što je i Josipu Popovcu plaćeno 20 tisuća kuna za dodatno školovanje 2018. i 2019. godine. Iz svih tih razloga teško se može povjerovati u ministričine izjave da je rad Vijeća za elektroničke medije neovisan i da ono donosi odluke bez utjecaja ili pritisaka politike, pogotovo jer je vidljivo da neki od ključnih aktera u tom procesu s njom imaju neraskidive veze.

Filmski redatelj Dario Juričan proteklog je tjedna protestirao ispred središnjice HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL