Marš protiv antisemitizma, planiran za nedjelju u francuskoj prijestolnici, trebao je označiti jedinstvo suočeno s valom antisemitskih prijestupa u Francuskoj. No, umjesto toga je istaknuo političke podjele i pretvorio se u dilemu za predsjednika Emmanuela Macrona.

Nakon nekoliko dana oklijevanja, Macron je u subotu rekao da se neće pridružiti skupu, ali da će biti tamo ‘srcem i duhom’. “Nikad nisam bio na prosvjedu o bilo kojoj temi”, rekao je Emmanuel Macron na marginama obilježavanja Dana sjećanja. “Moja je uloga … donositi odluke, reći prave riječi kada je potrebno i djelovati”, dodao je.

Francuski je predsjednik bio pod pritiskom da se pridruži međustranačkim prosvjedima protiv antisemitizma, a novinska su izvješća pokazala da razmišlja o sudjelovanju. Ali za Macrona, to bi značilo hodanje u istoj gomili kao čelnica krajnje desnice Marine Le Pen i predsjednik Nacionalnog skupa Jordan Bardella, koji su oboje potvrdili da će prisustvovati maršu u nedjelju.

Demonstracije su inicirali predsjednici dvaju domova francuskog parlamenta, Yaël Braun-Pivet i Gérald Larcher, kao način iskazivanja potpore Republici Francuskoj i osude antisemitizma.

Macronova odluka da ne prisustvuje izazvala je kritike oporbenih ličnosti i skupina za ljudska prava. Na subotnjoj komemoraciji, praunuka Alfreda Dreyfusa, časnika židovske vojske koji je pogrešno optužen za špijunažu u ozloglašenom slučaju koji je uzdrmao zemlju 1890-ih godina, rekla je Macronu da je “malo razočarana” što on neće doći.

Francuska je dom najveće židovske zajednice i jedne od najvećih muslimanskih zajednica u Europi. Francusko ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je više od 1100 antisemitskih kaznenih djela u proteklom mjesecu, što je više nego dvostruko više od broja zabilježenog tijekom prošle godine.

Ličnosti iz cijelog političkog spektra, poput premijerke Elisabeth Borne, čelnika konzervativnog Les Républicains Erica Ciottija, kao i bivših predsjednika Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pojavit će se u nedjelju na maršu.

Marš je postao logistička noćna mora, s glasnogovornikom vlade Olivierom Véranom koji je u srijedu rekao da Nacionalnom skupu “nije mjesto na skupu” u nedjelju, a ljevičarske stranke pozvane su na “kordon républikain”, simboličnu barijeru koja ih razdvaja iz krajnje desnih skupina.

Antisemitizam lakmus test

U početku je poziv na marš protiv antisemitizma izgledao kao dobar potez i jedinstveni način iskazivanja podrške zabrinutoj židovskoj zajednici u Francuskoj.

“Strah nas obuzima i riskira da postane normalan ako ne reagiramo”, napisali su Larcher i Braun-Pivet u zajedničkom apelu ovog tjedna. “Potreban je poziv na buđenje kako bi se jasno pokazalo da Francuska ne prihvaća antisemitizam i da se Francuska nikada neće pomiriti s neizbježnošću mržnje”, dodali su.

Taktički, poziv također stavlja krajnje ljevičarsku stranku La France Insoumise na mjesto događaja baš u trenutku kada se suočava s optužbama za samodopadnost prema antisemitizmu nakon što je odbila osuditi napad Hamasa na Izrael 7. listopada. Čelnik krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon nije nimalo oklijevao kritizirajući marš i nazivajući ga ponovnim okupljanjem “prijatelja koji bezuvjetno podržavaju masakre” s osvrtom na smrt palestinskih civila u izraelskoj odmazdi protiv Hamasa.

Ali taj je potez nenamjerno izvršio pritisak na francuskog predsjednika. U tisku su povučene paralele između Macrona i bivšeg predsjednika Françoisa Mitterranda koji se pridružio uličnom skupu protiv antisemitizma nakon što su neonacisti 1990. oskrnavili židovsko groblje.

Sudjelovanje na nedjeljnom skupu također bi značilo da bi Macron hodao u istoj gomili kao i zastupnici iz Nacionalnog skupa, u vrijeme kada Marine Le Pen očajnički nastoji svoju stranku učiniti mainstreamom. Macron je također naporno radio kako bi se pojavio iznad svađe dnevne politike, na svoj samozvani “jupiterovski” način. Sudjelovanje u uličnom prosvjedu baš i ne odgovara toj slici, piše Politico.

Srećom po Macronovu stranku, marš se također pretvorio u glavobolju krajnje desnice. S fokusom na prijetnju antisemitizma, medijska pozornost usmjerila se na prošlost Nacionalnog skupa, nekadašnjeg Nacionalnog fronta. Krajnje desničarski zastupnici više su se puta ispitivali o tome je li osnivač stranke, Jean-Marie Le Pen, antisemit.

Nakon što je prvotno nijekao Jean-Marie Le Pena — koji je zloglasno rekao da su plinske komore iz Drugog svjetskog rata bile “detalj” povijesti — da je antisemit, Bardella iz Nacionalnog skupa je uzvratio ovaj tjedan i rekao da je Le Pen ‘bio uhvaćen u vrstu antisemitizma’.