Ministarstvo financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem, nositeljem liste HDZ-a u 5. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima, u ožujku 2017. godine oprostilo je 135.029 kuna poreznog duga Mitri Culej, supruzi Steve Culeja koji je 14. na listi HDZ-a u 5. izbornoj jedinici. Nacional je na uvid dobio dokumente koji pokazuju da je Područni ured Porezne uprave Ministarstva financija u Vukovaru 20. ožujka 2017. godine donio rješenje kojim se utvrđuje da je veliki dio poreznog duga koji je Mitra Culej imala prema državi, otišao u zastaru te je supruzi saborskog zastupnika HDZ-a tim rješenjem izbrisan dug od 135.029,40 kuna. Rješenje koje je potpisao voditelj službe za naplate i ovrhu Krešimir Markić doneseno je svega nešto manje od dva mjeseca nakon što je Mitra Culej zatražila od Porezne uprave da se njen dug izbriše jer je otišao u zastaru. Naime, po podacima iz rješenja Mitra Culej je 23. siječnja te iste godine Poreznoj upravi podnijela zahtjev za utvrđivanjem nastupa zastare prava naplate poreznog duga, a sama činjenica da je Porezna uprava već nakon manje od 60 dana donijela rješenje na njen zahtjev, iskače iz uobičajenih okvira rada Porezne uprave, s obzirom na to da se zbog velikog broja zahtjeva slična rješenja znaju čekati i više od šest mjeseci nakon što je zahtjev podnesen.

No to je samo jedna u nizu problematičnih činjenica koje za sobom povlači rješenje Porezne uprave kojim se jednim potezom briše 130 tisuća kuna duga supruge saborskog zastupnika vladajuće stranke Steve Culeja. Jedan od problema je i taj što je Culej u svojim ranijim istupima u medijima govorio, u najmanju ruku, kontradiktorne stvari kada je u pitanju porezni dug njegove supruge. Naime, o dugu od 191.000 kuna je 2016. godine pisao dnevni list 24 sata, koji je otkrio da je Culejeva supruga Mitra vodila obrt Jozef i preko njega caffe bar Jozef u Jarmini. Taj je obrt ugašen 2012. godine, a iste godine Stevo Culej je osnovao novu tvrtku Culej d.o.o. koja je na istoj adresi kao i ugašeni obrt te kafić. Tvrtku je preuzeo Culejev sin Domagoj, a preko tvrtke je upravljao i kafićem Jozef. Prema podacima Porezne uprave koje su tada objavila 24 sata, Culejeva supruga Mitra bila je dužna državi 190.988 kuna, a najveći dio duga, više od 176.000 kuna, odnosio se na doprinose. Stevo Culej je tada izjavio da je dug nastao jer je Porezna uprava obrt njegove supruge pogrešno šest mjeseci vodila kao obveznika doprinosa za radnika koji je ležao u bolnici te je dodao: „Zaposlili smo dečka koji je bio u HOS-u kao konobara. Išao sam mu pomoći. Nažalost, doživio je tešku prometnu nesreću. Bio je u bolnici, a šest mjeseci je moja supruga bila obveznik za njegove doprinose umjesto samo 42 dana.“

Prije četiri godine Culej je novinarima 24 sata izjavio i da je zbog toga u sporu s Poreznom upravom te je poentirao sljedećom rečenicom: „Moja supruga dug plaća od mirovine i sve je transparentno. Nisam ja kao neki da mi se dug oprašta.“

Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije Mitra Culej je Poreznoj upravi poslala zahtjev za utvrđivanjem zastare poreznog duga, što joj je vrlo brzo i odobreno, a to drugim riječima znači da je obitelji Culej dug oprošten. Osim toga, iz dokumentacije koju je Nacional dobio na uvid vidljivo je da tu nije bilo riječ o pogrešnom vođenju obveznika plaćanja doprinosa radnika u periodu od šest mjeseci, kako je to prije četiri godine tvrdio Stevo Culej. Naime, po podacima iz dokumentacije vidljivo je da je porezni dug nastao u razdoblju od 2007. do 2012. godine. Budući da je vrijeme zastare za porezno dugovanje šest godina, a rješenje je doneseno u ožujku 2017. godine, Mitri Culej je u zastaru otišao dug koji je stvoren od rujna 2007. do kraja 2010. godine. Riječ je o ukupnom iznosu nešto većem od 135.000 kuna, dok je iz rješenja Porezne uprave također vidljivo da za 47.093,12 kuna u vremenu kada je rješenje pisano još uvijek nije nastupila zastara te da je taj iznos Mitra Culej još uvijek dugovala državi.

No budući da Porezna uprava tvrdi da su podaci iz takvih predmeta tajni, ne može se tvrditi da je taj dug naplaćen ili je u međuvremenu utvrđeno da je i za taj iznos nastupila zastara te obitelj Culej nije ni taj dio duga platila državi. Nacional je pozadinu poreznog duga njegove supruge pokušao doznati od Steve Culeja, ali nažalost više od potvrde da porezni dug ne postoji nismo dobili. Naime, kandidat na listi HDZ-a u 5. izbornoj jedinici je na pitanje novinara Nacionala postoji li porezni dug njegove supruge, putem SMS poruke odgovorio: „Supruga duga nema. Za sve ostalo idi u Poreznu ili di ti volja.“

Culej je uz poruku poslao i fotografiju svog predizbornog plakata na kojem uz njegovu fotografiju i zaokruženi broj 14. stoji i poruka: „Naplata ratne odštete moj je politički prioritet. Srbija ne može ući u EU dok ne plati 310 milijardi dolara duga. Stevo (Stiv) Culej.“ Culeju smo ponovili pitanje što se dogodilo sa 191.000 kuna duga o kojem su pisala 24 sata i dobili sljedeći odgovor: „Pitaj Slavka Linića i Miranda Mrsića, možda nešto znaju o tome. Mislim da mi je Mirando to spominjao u raspravi.“

Bilo je jasno da Culej ne želi detaljnije govoriti o dugu koji je stvorio obrt koji je vodila njegova supruga; nije odgovorio kako to da je dug oprošten iako je tvrdio da nije poput drugih kojima se dugovi opraštaju niti objasnio zašto je tvrdio da je riječ o dugovanju za doprinose za šest mjeseci kada se iz dokumentacije Porezne uprave jasno vidi da je dug nastao u razdoblju od pet godina. Naime, u rješenju Porezne uprave, koje je podijeljeno na četiri različita dijela, navodi se da je glavnica poreznog duga nastala u razdoblju od rujna 2007. do 31. siječnja 2012. godine. Porezna uprava prihvatila je zahtjev Mitre Culej za zastarom svih dugovanja nastalih između rujna 2007. i 31. prosinca 2010. godine, a odbila zahtjev za utvrđivanjem zastare za dug koji je nastao između 1. siječnja 2011. i 31. siječnja 2012. godine. Dugovanja obrta Mitre Culej utvrđena su u četiri različite kategorije pa su tako u zastaru otišli dug od 65.014,55 kuna za naplatu doprinosa mirovinskog osiguranja i dug od 44.013,75 za naplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Porezna je utvrdila da je zastara nastupila i za dug od 2.248,66 kuna za doprinose za zapošljavanje i za dug od 23.752,44 kune za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Sve navedene cifre odnose se na razdoblje od rujna 2007. do 31. prosinca 2010. pa je teško verziju Steve Culeja da je dug nastao kao nesporazum za plaćanje doprinosa tijekom šest mjeseci, prihvatiti kao točnu. U tu je tvrdnju još teže povjerovati kada se iz dokumentacije vidi da je dug za doprinose koji je stvorio obrt njegove supruge rastao i nakon razdoblja za koji je nastupila zastara pa je tako od 1. siječnja 2011. do 31. siječnja 2012. samo za mirovinsko osiguranje radnika stvoren dug od 19.696,50 kuna, dok je dug za neplaćanje zdravstvenog osiguranja iznosio 20.349,49 kuna. Osim toga, u tom razdoblju je Porezna uprava ustanovila i dug od 481,61 kunu za doprinose za zapošljavanje i dug od 6.565,52 kune za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Kada se zbroje dugovanje za doprinose obrta Mitre Culej koje je otišlo u zastaru rješenjem Porezne uprave iz ožujka 2017. godine i dugovanje koje tada još nije otišlo u zastaru, dolazi se do brojke od 182.122,52 kune duga glavnice i kamata, koliko je u jednom trenutku iznosio dug obrta u vlasništvu supruge Steve Culeja. Ostaje nejasno zašto je Culej tvrdio da je dug nastao samo tijekom šest mjeseci, ali je nepoznato i zašto je Porezna uprava dopustila da dugovanje ode u zastaru te isto nije pokušala naplatiti. Iz dokumenata Porezne uprave jasno je i da nikako ne stoji izjava Steve Culeja da je dug nastao na osnovu nesporazuma oko plaćanja doprinosa za šest mjeseci budući da je iznos naveden u dokumentima Porezne uprave puno veći od onoga koliko bi iznosili doprinosi za plaću jednog zaposlenog u razdoblju od šest mjeseci.

U cijelom slučaju nije poznato ni kakva je bila praksa Porezne uprave u razdoblju u kojem je nastao porezni dug Culejevih, ali danas je praksa prema poreznim dužnicima vrlo stroga i država vrlo brzo kreće u blokadu računa subjekata koji imaju dugove od par tisuća kuna. Zbog takve je prakse poreznim dužnicima na raspolaganju model Upravnog ugovora kojim se omogućava plaćanje poreznog duga na rate pa se postavlja pitanje je li Culejeva supruga odnosno sam Culej koristio svoj politički utjecaj i veze da umjesto da plati dug redovnim putem ili putem upravnog ugovora, zapravo omogući da dug ode u zastaru.

Isto tako, u cijelom slučaju ostalo je nejasno i je li Culej možda kako bi se odužio ministru Mariću i premijeru Plenkoviću za oprost poreznog duga, ipak na kraju pristao biti na listi HDZ-a u 5. izbornoj jedinici, iako je na predsjedničkim izborima podržao Miroslava Škoru pa su mnogi očekivali da će i na parlamentarnim izborima krenuti putem vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave te da će se naći na izbornoj listi Domovinskog pokreta.