Sportski ribolovci iz cijele Europe svoj odmor provode 13 kilometara od Zagreba, na jezeru Zajarki pored Zaprešića. Da bi došli do tamo, neki od njih putuju i po 18 sati i prelaze i do 2000 kilometara. Nacional je istražio zašto je ta lokacija tako popularna strancima, a u Hrvatskoj gotovo posve nepoznata
Dok na Jadranu traje borba za svakog turista, a zemlje poput Austrije i Njemačke medijskim kampanjama, čak i izravnim prijetnjama, navode ljude da odmor, umjesto u Hrvatskoj, provedu u svojoj zemlji, turizam se u jednoj maloj hrvatskoj branši odvija neometano, gotovo kao da nema ni koronavirusa ni krize. Ljubitelji sportskog ribolova iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Slovenije, Belgije, pa čak i Velike Britanije i Rusije, svoj odmor provode 13 kilometara od Zagreba, na jezeru Zajarki pored Zaprešića. Da bi došli do tamo, neki od njih putuju i po 18 sati i prelaze i do 2000 kilometara. Što je tako posebno u, na prvi pogled, polu zapuštenom jezeru bez kampa i zašto turisti prolaze stotine kilometara da bi došli na nekadašnju šodericu? Iza te priče krije se jedan ne toliko poznat, ali dobro uhodani biznis koji prati ribički turizam u kojem zaprešićko jezero zauzima top poziciju. Jedan su od razloga zasigurno šarani kapitalci, koji svojom veličinom spadaju u europski vrh, a njihovim ulovom zaljubljenici u ribolov osiguravaju si zavidnu reputaciju, odnosno visoke pozicije na bodovnim ljestvicama. Donedavno su najpoznatiji šarani jezera bili Kvrga i Berta, kapitalci teški 30 kilograma, no nedavno je na Zajarkima uhvaćen šaran težak rekordnih 45 kilograma.
S obzirom na veliki interes turista – ribiča za jezero, posebno tijekom ljetnih mjeseci, teško je uhvatiti jedno od 28 ribolovnih mjesta, koja znaju biti popunjena i do dva tjedna unaprijed. Uz rezervaciju ribolovnog mjesta, potrebno je dobiti dozvolu za ribarenje koja košta 400 kuna za jedan dan ili 2000 kuna za cijelu godinu. Kako tijekom ribolova nije dozvoljeno napuštati jezero na dulje od sat vremena, većina turista odluči se na kampiranje, ali Športsko ribolovno društvo “Šaran” iz Zaprešića ima i četiri smještajne jedinice pored jezera. Osim turista, česti su posjetitelji jezera i domaći turisti i lokalci, ali i izletnici, s obzirom na to da je prostor oko jezera uređen za rekreaciju. Iako je jezero poznato u Europi i svijetu, iz društva nam kažu kako je najmanje poznato u Hrvatskoj, gdje je malo tko čuo za Zajarke čak i u Zagrebu.
Da turisti imaju samo riječi hvale, potvrdila su i trojica Poljaka s belgijskom adresom, koji su na Zajarke došli na tjedan dana. Dio su ribolovnog tima Carp’n’Roll te svoje ulove objavljuju na Facebook stranici i na YouTube kanalu. Jedan od njih kaže: “Cijeli svijet zna za ovo mjesto. Ako pitate bilo koga tko se bavi ribolovom malo duže, preporučit će vam ovo jezero. Po našem mišljenju, ovo je najbolje jezero u Europi za hvatanje šarana. Vozili smo se 1200 kilometara samo da bismo lovili velike ribe.”
On je s prijateljima došao prvi put na preporuku kolega. Iz Belgije su doputovali kombijem, spavaju u velikom šatoru, a s obzirom na to da proizvode svoje mamce, vole ih isprobavati na raznim jezerima diljem Europe. Pohvalili su se i velikim ulovom tog dana – šaranom od 28 kilograma. Istaknuli su nam kako je njihov boravak od tjedan dana prilično kratak, s obzirom na to da neki od njihovih kolega na jezeru borave i do mjesec dana. Carp’n’Roll nije jedini tim koji hvali jezero Zajarki na YouTubeu. Na internetu se može i na drugim mjestima naći mnoštvo sadržaja o jezeru, uglavnom na kanalima koji se bave sportskim ribolovom. Iz društva “Šaran” rekli su da proizvođači ribolovne opreme često snimaju i reklame za svoje proizvode na jezeru te su naglasili kako ne dopuštaju snimanja samo u svrhu reklame proizvođača već rado surađuju s onima kojima je, osim vlastite reklame, u interesu promicati popularnost jezera.
‘Mi smo kao ribičko društvo počeli ovo stvarati prije 40 godina. Imali smo viziju da napravimo nešto od jezera’, kaže Ivica Tubikanec iz Športskog društva ‘Šaran’ iz Zaprešića
Za one koji nemaju svoje mamce odnedavno u Zaprešiću postoji i specijalizirana trgovina ribolovnom opremom “Carp Shop Zaprešić” u kojoj je moguće nabaviti sve potrebno za ribolov. Lov na šarane unosan je biznis s obzirom na to da zaljubljenici u ribolov na šarane troše velike svote novca na duga putovanja, ali i na skupu ribičku opremu i skupe dozvole, pa ne čudi da se zaprešićki poduzetnici uključuju u biznis.
Jezero je veličine 40 hektara, u njemu nisu dozvoljena plovila ni kupanje te se redovito poribljava. U središtu je jezera i otočić kojem je zabranjen pristup zbog ptica iz obližnjeg rezervata koje se tamo gnijezde. Pored velikog jezera nalazi se i manje koje je namijenjeno komercijalnom ribolovu. U velikom jezeru pretežito obitavaju šarani kapitalci, ali i druge ribe koje po ribolovnoj gospodarskoj osnovi mogu živjeti u jezeru. Prema pravilniku Športsko rekreativnog društva “Šaran” Zaprešić, koje se i brine o jezeru i ribama, nakon ulova ribe dozvoljeno je uzeti samo ribu lakšu od pet kilograma, a ostale se za maksimalno pet minuta moraju vratiti u vodu.
Predsjednik Nadzornog odbora Športsko rekreativnog društva “Šaran” Zaprešić Ivica Tubikanec objašnjava da se na jezeru može pecati cijelu godinu, uz iznimku u slučaju da se jezero zaledi. Otkrio je kako ribe u jezeru imaju veterinarski certifikat kako bi se održala kvaliteta jezera, ali i izbjegao pomor riba: “Mi smo kao ribičko društvo počeli ovo stvarati prije otprilike 40 godina. Imali smo viziju da napravimo nešto od jezera, ideje su dolazile same od sebe i to je preraslo u ovo što je danas. U svijetu se zna za Zajarke. Dolaze Austrijanci, Englezi, Nijemci, Rusi putuju 2000 kilometara da bi hvatali ribu ovdje. Zbog toga radimo stalno, imamo šest ljudi na plaći koji se brinu o ribama, i paze da je sve po propisima. Europa nam se divi, međutim, u Hrvatskoj smo najmanje priznati.”
Nekoliko entuzijasta posljednjih nekoliko godina pokušava stvoriti evidenciju ribe i po njihovom izračunu ima ih oko 500. Tubikanec kaže da je jako teško reći točan broj s obzirom na to da ljudi ponekad kradu veće ribe, a i one koje uginu ne isplivaju uvijek na površinu, već potonu na dno.
ŠRD “Šaran” okupio je dva profesionalna ribička tima koji se mogu pohvaliti prvim mjestom juniorske ekipe te drugim mjestom kadeta u županijskoj ligi. Timovi putuju na natjecanja, ali se ona često održavaju i na Zajarkima. Plaće za zaposlenike, opremu za timove te novu ribu financiraju od ribolovnih dozvola i članarina kluba, a s obzirom na popularnost jezera, ne trebaju novčanu pomoć Grada Zaprešića, s kojim ipak jako dobro surađuju, pa se tako hvale da čelnici iz Grada često dolaze na domjenke na jezero te im, kad je god potrebno, pomognu s održavanjem zelenila.
Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk rekao je kako je jako zadovoljan načinom na koji društvo upravlja jezerom. Grad je u posljednjih nekoliko godina uložio u uređenje prostora oko jezera u svrhu rekreacije pa su tako postavili podloge s pijeskom za roštilj te nadstrešnice s klupama. Gradonačelnik kao problem ističe što je uređeni rekreativni dio besplatan i bez nadzora pa se sadržaji često uništavaju. Grad Zaprešić problem planira riješiti davanjem prostora oko jezera u koncesiju od sljedeće sezone kako bi se netko brinuo o svim postojećim sadržajima te eventualno privukao nove goste nekim novim, poput beach bara.
Osim turista koji se time bave gotovo profesionalno, poput Carp’n’Roll tima, na jezeru ima i entuzijasta koji znaju manje pa im u pomoć uskoče volonteri ŠRD-a “Šaran” Zaprešić. Jedan od gostiju, koji je došao na preporuku prijatelja koji je dio jednog ribolovnog tima iz Velike Britanije, rekao je kako uživa u prirodi: “Nismo profesionalci, ovamo smo stigli na odmor i pokušati uloviti neku ribu. Jučer smo uz pomoć lokalnih znalaca uspjeli uhvatiti šarana od 22 kilograma, tako da smo jako zadovoljni.”
Iako se jezero najviše posjećuje zbog ribolova, iz ŠRD-a “Šaran” kažu da imaju ideju jedan dio urediti u plažu, kako bi privukli cijele obitelji na jezero. Iz Grada su rekli da je tu ideju teško provesti, međutim, imaju to u planu. Turk nam je rekao:
“Uređenje plaže izuzetno je zahtjevan posao, i zbog samog uređenja plaže, ali i zbog pravila, poput obveznog spasioca. U ovom trenutku mi je prerano reći je li uopće i u kojem obliku to moguće za sljedeću godinu, ali ta ideja svakako postoji.”
Komentari