INTERNI E-MAILOVI Agencije za elektroničke medije otkrivaju kako je lani iz njihova financijskog plana iščezlo 15 milijuna kuna, a iako i Agencija i Ministarstvo kulture prebacuju odgovornost i tvrde da je bila riječ o grešci, Nacionalovi izvori tvrde da je taj ‘višak’ novca netko htio ‘zamračiti’

Nacional je dobio na uvid internu elektroničku korespondenciju i dokumentaciju Agencije za elektroničke medije, koja naizgled ukazuje na žestoke prijepore vodstva te Agencije s Ministarstvom kulture koje u svom drugom mandatu vodi Nina Obuljen Koržinek.

Ta znakovita interna prepiska ukazuje na zaključak da se između Agencije i Ministarstva kulture već dulje vodi dramatična borba oko funkcioniranja Agencije, prvenstveno za utjecaj koji ta Agencija ima na medijsku scenu, što se ponajbolje nazire iz dinamične polemike oko toga kamo je nestalo čak 15 milijuna kuna namijenjenih funkcioniranju Agencije i tko je za to kriv.

Spomenuta dokumentacija – koja, među ostalim, otkriva i u kakvim sve privilegijama uživaju članovi Agencije – Nacionalu je dostavljena nedugo nakon što je Ministarstvo kulture promijenilo svoje ime te je istaknuta uloga koju ono ima u odnosu na hrvatsku medijsku scenu.

AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, unutar koje djeluje i Vijeće za elektroničke medije, utjecajno je tijelo o kojem ovise milijuni kuna namijenjeni medijskoj industriji, ali se istovremeno o samom njenom financiranju u javnosti vrlo malo zna. Tijela Agencije su ravnatelj Agencije i Vijeće za elektroničke medije kao upravno tijelo Agencije.

Iako svako tijelo ima strogo odvojene nadležnosti, ravnatelj Agencije za elektroničke medije ujedno je i predsjednik Vijeća za elektroničke medije – dakle, ista osoba. Tu funkciju, odnosno funkcije, trenutno obnaša Josip Popovac, prethodnik mu je bio Damir Hajduk, a njemu Mirjana Rakić.

Nacionalovi izvori smatraju da bi upravo kroz tu agenciju ministrica Nina Obuljen Koržinek mogla pokušati snažno utjecati na hrvatsku medijsku scenu. Tim više je intrigantno pitanje zašto se i kako dogodilo da je prošle godine u jednom trenutku iz financijskog plana Agencije odjednom “nestalo” 15 milijuna kuna koji su trebali biti utrošeni za različite programe. Izvori koji su dokumentaciju dostavili Nacionalu sumnjaju da je taj novac netko htio “zamračiti”, možda čak i prebaciti na račun Ministarstva kulture kako bi se on raspodijelio u druge svrhe – računajući možda na da u Agenciji to nitko neće ni primijetiti – jer ga nisu željeli ili nisu znali potrošiti na za to predviđene programe. Da je novac uistinu u jednom trenutku nestao, potvrđuje i elektronička korespondencija koju je Nacional dobio na uvid, dok iz Agencije za elektroničke medije tvrde da je riječ o običnoj grešci.

Oko toga se digla cijela uzbuna na relaciji Agencija za elektroničke medije – Ministarstvo kulture, i to nakon što je Zoran Jakić, vršitelj dužnosti voditelja Odjela za gospodarenje i financiranje u Agenciji za elektroničke medije, poslao e-mail Ministarstvu kulture. Nacionalu je dostavljena ta prepiska putem elektroničke pošte u kojoj Zoran Jakić 20. ožujka 2019. upućuje pitanja o nestanku 15 milijuna kuna iz financijskog plana na više adresa u Ministarstvu kulture.

ZORAN JAKIĆ OVAKO PIŠE: “Prema dokumentu objavljenom na službenim stranicama Ministarstva kulture, stranica 2, za AEM stoji A908001 Administracija i upravljanje = 13.512.752 kune (gdje se nalaze sve pozicije financijskog lanca osim navedenog pod A908002), a A908002 Programi AEM = 38.357.000 kuna (…) što sveukupno daje 51.869.752 kune i sukladno je našem financijskom planu za 2018. ujedno dostavljenom 15. 9. 2017. Ministarstvu kulture (u prilogu).”

NACIONALOVI IZVORI smatraju da je Agencija ekspozitura nekih ljudi interesno povezanih s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, koja stoga dozvoljava da rade što god žele, troše silne milijune i imaju privilegije

No slijedi dramatični dio: “Netko je rebalansirao naš financijski plan na niže (u studenome 2018., a usvojeno na Saboru 3. 12. 2018.) tako da je postavio A908001 Administracija i upravljanje = 16.845.602 kune, a A908002 Programi AEM = 19.787.000 kuna, sveukupno 36.632.602 kune. Razlika izvorni i rebalansirani plan je 15.237.150 kuna naniže. Izvršenje kako nam ga je poslala gospođa Rogošić (a tvrdi da je kopirano s portala državne riznice) je sljedeće: A908001 Administracija i upravljanje = 21.183.377 kune, a A908002 Programi AEM = 13.662.387 kuna, sveukupno 34.845.764 kune i prema tvrdnjama gospođe Mihaljević iz državne riznice isto je uneseno sredinom siječnja 2019. godine.”

NA KRAJU SE U E-MAILU NAVODI da nakon što su zbrojeni rashodi za cijelu 2018. iz mjesečnih izvještaja koji se šalju Ministarstvu kulture i koji jedino mogu biti podloga za izvršenje u državnu riznicu, ukupni rashodi iznose 44.360.916 kuna, što je opet razlika od 9.515.152 kune.

Nacionalovi izvori koji su dostavili navedene podatke tvrde da ta razlika nije nastala slučajno, već da je netko najprije kroz knjigovodstvo želio provesti manje iznose sredstava kako bi se taj novac kasnije mogao prenamijeniti u druge svrhe, možda čak i prebaciti na račun Ministarstva kulture.

U INTERNOJ KOMUNIKACIJI DJELATNIKA AGENCIJE za elektroničke medije bilo je navedeno sljedeće: “U komunikaciji s državnom riznicom, gospođom Dankom Mihaljević, načelnicom Sektora za izvršavanje državnog proračuna, dobili smo informaciju da je u studenome 2018. godine izvršen rebalans financijskog plana Agencije za elektroničke medije, a da je isto usvojeno na razini državnog proračuna Republike Hrvatske 3. prosinca 2018. godine, bez da smo o izradi rebalansa financijskog plana za 2018. bili informirani niti smo u isto bili uključeni na bilo koji način.”

Nacional je odgovor na pitanje o tome kako je u papirima došlo do manjka od 15 milijuna kuna, potražio i od Agencije za elektroničke medije i od Ministarstva kulture, a njihovi se odgovori ponešto razlikuju.

Na pitanje kako je došlo do 15,2 milijuna kuna razlike između izvornog Financijskog plana Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu i rebalansiranog plana, iz Agencije su odgovorili:

“Greškom kod unosa u sustav državne riznice 15. rujna 2017. godine putem elektroničke pošte Ministarstvu kulture je proslijeđen Financijski plan Agencije za elektroničke medije za razdoblje 2018. – 2020. U komunikaciji s državnom riznicom dobili smo informaciju da je u studenome 2018. izvršen rebalans Financijskog plana Agencije za elektroničke medije i da je isti usvojen na razini državnog proračuna Republike Hrvatske 3. prosinca 2018., bez da smo o izradi rebalansa Financijskog plana za 2018. bili informirani niti smo u isti bili uključeni. Greška se dogodila u prijepisu Financijskog plana jer je i za plan i za rebalans isključivo nadležno Vijeće za elektroničke medije, a AEM ne unosi podatke u Državnu riznicu. Greška je uočena i ispravljena.”

NA ISTO PITANJE, KAKO JE DOŠLO DO 15,2 MILIJUNA KUNA RAZLIKE između izvornog Financijskog plana Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu i rebalansiranog plana – i koja je u tome uloga Ministarstva kulture, iz Ministarstva kulture i medija odgovorili su sljedeće: “Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu smanjen je izvorni financijski plan Agencije za elektroničke medije za 15,2 milijuna kuna. Taj iznos, kao i iznos izvornog plana Agencije za elektroničke medije, ni u jednom trenutku nije se nalazio na računu Ministarstva kulture. Naime, sva sredstva Agencije za elektroničke medije u 2018. godini vezana su uz izvor financiranja 43 (ostali prihodi za posebne namjene). Sukladno Zakonu o proračunu i Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2018. godinu vlastiti i namjenski prihodi i primici svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Ostvarenje i trošenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice. Ovi proračunski korisnici obvezni su u svojim financijskim planovima za razdoblje planirati navedene prihode i primitke kao i njihovu potrošnju. Nadležna ministarstva, u ovom slučaju Ministarstvo kulture, dužna su uključiti vlastite i namjenske prihode i primitke koje ovi korisnici planiraju ostvariti u razdoblju i njihovu potrošnju za navedeno razdoblje u konsolidirani financijski plan razdjela, odnosno Državni proračun Republike Hrvatske za narednu godinu i projekcije za naredne dvije godine. U podacima koje Agencija za elektroničke medije dostavlja u mjesečnim izvještajima o ostvarivanju i trošenju vlastitih prihoda i primitaka, tijekom 2018. godine došlo je do razlike iskazanih stanja u sustavu državne riznice i stanja u evidencijama korisnika, što je naknadnim unosom donosa neutrošenih prihoda u 2019. godinu ispravljeno.”

Na pitanje tko je točno u studenome 2018. donio odluku o izvršenju rebalansa Financijskog plana Agencije za elektroničke medije te je li točno da je isti potom usvojen na razini Državnog proračuna Republike Hrvatske 3. prosinca 2018., iz Ministarstva kulture odgovorili su:

“Odluku o rebalansu Financijskog plana Agencije za elektroničke medije moglo je donijeti samo i isključivo Vijeće za elektroničke medije.”

NA PITANJE JE LI TAJ IZNOS OD 15,2 MILIJUNA KUNA bio prebačen na račun Ministarstva kulture, odnosno je li to bilo planirano i zašto, iz Agencije za elektroničke medije, u čijem je sastavu i Vijeće, odgovorili su: “Iznos nije prebačen na račun Ministarstva kulture. Agencija za elektroničke medije je samostalno i nezavisno regulatorno tijelo i samostalno i neovisno na temelju Zakona o elektroničkim medijima donosi i usvaja Financijski plan i raspolaže sredstvima, a već smo naglasili da se radilo o pogrešci.”

No konkretan odgovor na pitanje što se dogodilo s navedenim sredstvima i na što su ona utrošena, nitko nije dao. Agencija za elektroničke medije potpuno je ignorirala to pitanje, a iz Ministarstva kulture odgovorili su neodređeno: “Kako se radi o sredstvima Agencije za elektroničke medije koja je samostalna pravna osoba, Ministarstvo kulture nije moglo niti smjelo utrošiti sredstva koja nisu planirana u njenom proračunu.”

‘NAKON ŠTO JE sporazum odrađen, a Hajduk otišao u Bruxelles, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća postao je upravo Popovac koji prethodno nije uspijevao proći ni za člana Vijeća iako se javljao na natječaj’

Nacionalovi izvori uvjereni su da nije bila riječ ni o kakvoj grešci, već o planskom pokušaju “zamračenja” viška sredstava koji je na vrijeme spriječen intervencijom Zorana Jakića, koji je to i uočio.

“A što bi se dogodilo da Jakić to nije primijetio i da nije na to upozorio Ministarstvo kulture?” pita se Nacionalov sugovornik.

JAKIĆ MOŽDA NE BI NI UOČIO RAZLIKU da prije toga Marija Rogošić iz Ministarstva financija nije e-mailom poslala upit na adresu Marije Kanazir, pomoćnice ravnatelja Agencije za elektroničke medije. Rogošić je, naime, uočila neka druga odstupanja pa je Mariji Kanazir napisala: “Molim vas za kratko obrazloženje proračuna za 2018. godinu za navedene iznose (plan za plaće bio je 16.845.602, a izvršenje 21.183.377 kn).” Marija Kanazir je, pak, dala zadatak Zoranu Jakiću da se čuje s Marijom Rogošić i “razjasni nesuglasice”. On je potom Mariji Rogošić dostavio pregled financijskog plana AEM-a za 2018. godinu s realizacijom do 31. 12. 2018., kao i prijedlog Financijskog plana za razdoblje 2018. – 2020. kako bi ona iz toga mogla vidjeti “da se izvorni plan nije mijenjao niti smo ga i na koji način prilagođavali i/ili reklasificirali za potrebe Ministarstva financija”.

Tko je i zašto pokušao promijeniti proračun Agencije za elektroničke medije i s kojom točno namjerom, očito više nikoga nije zanimalo niti je itko dalje istraživao što se točno dogodilo, osim što su rekli da je riječ o greški. No Nacionalovi izvori tvrde da osim Ministarstvu kulture, Agencija za elektroničke medije direktno nikome drugome ne dostavlja podatke i iznose svog financijskog plana, kao ni izvršenja tog plana, niti ima mogućnost pristupa državnoj riznici. Što bi, drugim riječima, značilo da ako je već riječ o grešci, ta se greška mogla dogoditi jedino u Ministarstvu.

NACIONALOVI IZVORI, S DRUGE STRANE, TVRDE kako je problem u tome što je Agencija ekspozitura nekih ljudi interesno povezanih s ministricom kulture, odnedavno i medija, Ninom Obuljen Koržinek, koja stoga dozvoljava da rade što god žele, dijele stotine tisuća kuna javnog novca projektima čiju svrhovitost nitko ne propituje, ali i koriste razne privilegije, od onih sitnih poput toga da im Agencija, odnosno porezni obveznici, plaća čak i dopunsko zdravstveno osiguranje iako su plaće u Agenciji daleko iznad prosjeka pa nema nikakve logike u tome da im država plaća još i dopunsko, pa do toga da se odabranim visokopozicioniranim ljudima u Agenciji plaćaju doktorati i školovanje. Pritom su stavke koje se odnose na podmirivanje troškova školarina i doktorata pažljivo skrivene u Financijskom planu, i to pod stavkom “naknade građanima i kućanstvima u novcu”.

Iz Agencije za elektroničke medije potvrdili su da su svojim članovima platili školovanje:

“U posljednjih nekoliko godina donesene su Odluke o financiranju troškova poslijediplomskog studija za sljedeće članove Vijeća za elektroničke medije: gospodina Damira Hajduka (2010.) u iznosu od 40.000 kuna, gospođu Suzanu Kunac (2016.) u iznosu od 19.200 kuna, gospođu Gordanu Simonović (2016.) u iznosu od 19.200 kuna, gospodina Vanju Gavrana (2018.) u iznosu od 52.000 kuna (za dvije godine, 2018. i 2019.), gospodina Damira Bučevića (2018.) u iznosu od 19.311,40 kuna te gospodina Josipa Popovca u iznosu od 20.000 kuna (za dvije godine, 2018. i 2019.). Uz članove Vijeća za elektroničke medije, za šestero djelatnika stručnih službi plaćen je trošak diplomskih i poslijediplomskih studija. Sa svim spomenutim vijećnicima i djelatnicima stručnih službi sklopljen je poseban ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze između radnika i poslodavca. Agencija za elektroničke medije veliku pažnju poklanja obrazovanju i stručnom usavršavanju svojih djelatnika te ih nameće kao obvezu kako članicama i članovima Vijeća tako i djelatnicama i djelatnicima stručnih službi Agencije u skladu s temeljnim principom regulatornih tijela EU-a – permanentno učenje i usavršavanje.”

DODATNO NAPOMINJU DA SU U RUJNU 2018. UVEDENI NOVI STANDARDI u reguliranju pitanja obrazovanja i osposobljavanja djelatnika Agencije koji uključuju rigoroznije odredbe i pojačane uvjete vezane uz obveze radnika pa su tako posebnim ugovorom sklopljenim između AEM-a i Josipa Popovca, ali i drugih nakon njega, navedene i sljedeće odredbe: završiti školovanje najkasnije do isteka mandata na koji je imenovan u vrijeme potpisa ovog ugovora, redovito pohađati predviđena predavanja i polagati ispite prema nastavnom planu i programu, izvještavati Poslodavca o završetku svakog semestra te završetku cjelokupnog školovanja podnošenjem pisanih dokaza, ostati u radnom odnosu do isteka mandata na koji je imenovan, znanja i iskustva stečena školovanjem prenositi neposrednim suradnicima i primjenjivati ih u radu kod poslodavca.

Iako je pohvalno poticati cjeloživotno učenje, pitanje je koliko je primjereno da se osobama na najvišim funkcijama koje primaju plaću od 14 do 18 tisuća kuna javnog novca, plaća još i školovanje kako bi se prestankom mandata mogli još bolje “prodati” na tržištu. Također je pitanje koliko im, pored obveza na fakultetu, koncentracije ostaje za kvalitetno obavljanje posla u Agenciji. Postoje i oni koji zlurado komentiraju da ionako malo rade pa da to s utrošenim vremenom i nije neki problem.

ISTO TAKO, PRIMJERICE, DOK HRVATSKI UMIROVLJENICI gube pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ako prelaze imovinski cenzus, odnosno ako im mirovina prelazi iznos od oko 2500 kuna, u Agenciji za elektroničke medije nemaju taj problem pa oni svim svojim zaposlenicima – od kojih mnogi imaju plaću daleko iznad prosječne – plaćaju čak i dopunsko zdravstveno osiguranje. To su i potvrdili: “Sukladno svojim ovlastima, Vijeće za elektroničke medije donijelo je 2009. Odluku o plaćanju dopunskog zdravstvenog osiguranja svim članovima Vijeća i stručnih službi Agencije. Na temelju te Odluke sklopljen je ugovor s HZZO-om. Ukupan iznos dopunskog zdravstvenog osiguranja za 2019. iznosio je: 29.400,00 kuna.”

U opravdanju takvog financiranja iz Agencije ističu da su oni “samostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima upisana u sudski registar”, da “zaposlenici Agencije nisu državni službenici ni namještenici niti se na njih primjenjuju propisi za iste” te da “Agencija za elektroničke medije nije financirana iz državnog proračuna”. Istina je da Agencija nije financirana izravno iz državnog proračuna, ali je financirana javnim novcem odnosno novcem hrvatskih poreznih obveznika, velikim dijelom i novcem pretplatnika HRT-a. Konkretno: “Sredstva za rad Agencije osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom Agencije iz iznosa od 0,5 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, djelatnosti pružanja medijskih usluga televizija i/ili radija te djelatnosti pružanja usluga elektroničkih publikacija.”

Drugim riječima, uzimaju novac od televizija, radija i internetskih portala – o čijim sudbinama istovremeno odlučuju jer odlučuju i o medijskim koncesijama i daju dopuštenja za obavljanje medijske djelatnosti – da bi samima sebi dijelili novac za usavršavanje i razne druge povlastice.

DOK SE BIVŠEG MINISTRA PAVIĆA proziva jer je potrošio 7 tisuća kuna na poklone diplomatima, u Agenciji se manipulira puno većim iznosima bez kontrole, a uz unosne plaće dijele se i povlastice

NACIONALOVI IZVORI TVRDE da se tako zapravo na trošak poreznih obveznika nagrađuju ljudi bliski Nini Obuljen Koržinek, a kao jedan od eklatantnih primjera umreženosti s ministricom ističu primjer bivšeg predsjednika Agencije za elektroničke medije Damira Hajduka, s kojim je ona blisko prijateljski povezana, a koji je nakon mandata na čelu Agencije dobio unosnu poziciju u Bruxellesu. Nacionalovi izvori tvrde da je Hajduk, dok je još bio u Zagrebu, često znao dolaziti k ministrici doma na kartanje. Upravo je Hajduk, naime, u ime Agencije za elektroničke medije potpisao sporni Koregulacijski sporazum o postupku i pravilima nabave djela neovisnih proizvođača između Hrvatske radiotelevizije i Hrvatskog društva nezavisnih producenata, a koji je morala odobriti i Agencija. No Hajduk se na zakazanom potpisivanju tog sporazuma, 6. studenoga 2017. godine, nije uopće pojavio, i to, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, jer mu članovi Vijeća za elektroničke medije nisu dali ovlasti za potpisivanje, s obzirom na to da su imali niz konkretnih primjedbi na sporazum. On je sporazum potpisao tek naknadno, a Nacionalovi izvori tvrde da je ključnu ulogu u nagovaranju, kako njega tako i članova Vijeća, da odobre potpisivanje imala ministrica Nina Obuljen Koržinek. Tim se sporazumom, naime, omogućilo financiranje neovisne produkcije na način koji je po mnogočemu sporan, a o čemu je Nacional pisao još 2018. godine. Ukratko, više Nacionalovih sugovornika, kako sa samog HRT-a tako i drugih javnih djelatnika, smatralo je kako nije logično da HRT financira različite televizijske sadržaje u gotovo stopostotnom iznosu, a da nakon sedam godina ostaje bez prava na prikazivanje tih sadržaja bez naknade, već da ta djela prelaze u vlasništvo producenata koji su u financiranju toga sudjelovali s mizernih pet posto. Isto tako smatrali su nepravednim raspodjelu naknada od prodaje tih sadržaja jer je HRT, koji ih je financirao gotovo u punom iznosu, dobivao pravo na svega 30 posto od prodaje, dok su producenti stekli pravo na čak 70 posto prihoda od prodaje. Nacionalovi izvori ističu da je zanimljivo da je Josip Popovac, sadašnji ravnatelj Agencije, u vrijeme potpisivanja Koregulacijskog sporazuma bio šef nabave vanjske produkcije na HRT-u te da je u najmanju ruku morao biti upućen u sadržaj sporazuma.

“NAKON ŠTO JE SPORAZUM ODRAĐEN, a Hajduk otišao u Bruxelles, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća postao je upravo Popovac koji prethodno nije uspijevao proći ni za člana Vijeća, iako se javljao na natječaj”, podsjeća Nacionalov izvor. Na taj problem s Koregulacijskim sporazumom nedavno je, na jednoj tribini održanoj u HND-u, ponovno upozorila i glumica Nada Gačešić Livaković koja je ministricu Ninu Obuljen Koržinek javno zbog toga prozvala. Koregulacijski sporazum nazvala je “najvećom prevarom” jer “nezamislivim pogodovanjem” omogućava odabranim pojedincima da gotovo bez ikakva ulaganja dobiju milijune kuna. Postavila je pitanje kako je moguće da netko ne plati ništa, a dobije milijune i nakon sedam godina sve dobije u vlasništvo. Producente koji u tome sudjeluju nazvala je izvršnim a ne pravim producentima, zbog čega je protestirao predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih producenata Dario Vince koji je rekao da ona ništa ne razumije. Jedan od sudionika tog skupa za Nacional je, pak, ovako prepričao reakciju ministrice: “Ministrica kulture pravila se da s Koregulacijskim sporazumom nema nikakve veze – iako svi znamo da ona stoji iza toga, svi znaju da je to njezino djelo i da je pojedinačno zvala članove Vijeća kako bi pristali da se to potpiše.”

Nacionalovi izvori zaključno su istaknuli da sve to pokazuje koliko se olako – i u Ministarstvu kulture i u Agenciji za elektroničke medije – shvaćaju javne financije te da je utoliko potpuno neshvatljivo kako su prije samo nekoliko tjedana, primjerice, bivšeg ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića svi žestoko prozivali zato što je potrošio sedam tisuća kuna na poklone diplomatima, dok se u ovom slučaju manipulira puno većim iznosima bez ikakve kontrole, a visokorangirani i unosno plaćeni djelatnici Agencije dobivaju i dodatne povlastice.