Današnji središnji zagrebački trg nekad je bio sajmište i nazivao se Harmica što je izvedenica iz mađarske riječi harmincz što znači trideset. Naime, na trgu se nekoć ubirala tridesetnica, svojevrsna carinska pristojba koja se izvorno morala davati u vrijednosti tridesetog dijela robe. Kuća s carinskim uredom gdje se ubirala tridesetina nalazila se na sjevernoj strani trga.

Trg je naziv Harmica imao sve do 23. lipnja 1848. godine kada je preimenovan u Jelačićev trg u čast novoizabranom banu Josipu Jelačiću (njegovo svečano ustoličenje obavljeno je samo 18 dana ranije).

Spomenik banu Josipu Jelačiću podignut je na istoimenom trgu tek 1866. godine tj. čak 17 godina nakon što je taj trg prozvan njegovim imenom. U međuvremenu je 1859. ban Josip Jelačić i preminuo.

Trg je banovo ime nosio do 1946. godine kada su komunističke vlasti uklonile njegov spomenik tega preimenovale u Trg Republike. Uspostavom neovisne Hrvatske vraćeno je ime Trg bana Jelačića, a ponovo je postavljen i njegov spomenik.